Ime joj je Tonka. Ona je vesela, znatiželjna i aktivna riđa djevojčica kovrčave kose. Voli skakati, istraživati, postavljati pitanja, isprobavati nove stvari te prije svega igrom, pokretima i pričom pomagati djeci da uče i napreduju.
Lutka Tonka glavna je junakinja NeuroTale priča, samo jednog dijela senzomotoričke metode rada s djecom, koja povezuje pripovijedanje, pokret, senzorna iskustva i učenje. Radi se o hrvatskoj metodi koju su osmislile magistra fizioterapije i doktorandica sociologije Iva Barić te doktorica znanosti i magistra edukacijske rehabilitacije Dora Marinić.
Jedna kava, na kojoj su shvatile da senzomotoričke aktivnosti koje podržavaju razvoj djece ne moraju biti ni skupe ni komplicirane, već samo smislene i uklopive u vrtićku svakodnevnicu, potaknula je dvije hrvatske znanstvenice da krenu u razvijanje metode. Krenulo se od priče i čitanja kao baze koja se pretvorila u priručnik i edukacije.
- Dobro pamtimo e-mail jedne odgojiteljice iz 2024. godine, koja nam se zahvalila na pričama i napisala da ne zna kako bi bez njih preživjela pedagošku godinu. To nam je pokazalo da smo napravile nešto što ljudima zaista pomaže u svakodnevnom radu. Nakon tog e-maila odlučile smo priče povezati u širi, sustavno razrađen pristup - kaže Dora Marinić.
Hrvatska inovacija i prvi model senzomotoričkih priča
U radu s djecom i stručnjacima u vrtićima, Barić i Marinić primijetile su porast nabavljanja skupe senzorne opreme, često bez odgovarajuće edukacije, kao i da više podražaja nije nužno značilo i veću korist za djecu.
- Kada nisu prilagođeni njegovim potrebama, podražaji dijete mogu dodatno preplaviti i otežati mu regulaciju i sudjelovanje. Sama oprema zato nije dovoljna, potrebno je razumjeti dijete i znati zašto mu određenu aktivnost nudimo - ističe Marinić te objašnjava kako su zato ona i njezina kolegica željele osmisliti nešto smisleno, dostupno i primjenjivo u vrtićkim rutinama.
Priče su im se pokazale kao izvrsno polazište jer nude mnogo mogućnosti za povezivanje pokreta, osjetilnih iskustava, komunikacije i zajedničke igre. Sama bit NeuroTale metode jest da se povežu pripovijedanje, osjetilna iskustva i svrhovit pokret u jednu cjelinu. Djeca tako priču doživljavaju cijelim svojim vlastitim tijelom: kreću se, istražuju, donose odluke, rješavaju izazove i surađuju s drugima.
- Posebnost je u razvojnoj promišljenosti tih iskustava. Pokreti, osjetilni poticaji i izazovi odabrani su u odnosu na ciljeve poput razvoja pažnje, samoregulacije, komunikacije i senzomotoričkih vještina. Primjerice, dijete treba zaustaviti pokret jer se lik u priči približava nečemu što treba pažljivo oslušnuti ili pričekati red jer zajedno s drugima sudjeluje u nekom zadatku - govori.
Iako u dosadašnjoj literaturi postoje pristupi senzornom pripovijedanju i povezivanju priče s pokretom, koncept senzomotoričkog pričanja priča kao takav do sada nije opisan. Doprinos hrvatskih znanstvenica stoga je jedinstven i inovativan, sustavno razrađen model senzomotoričkih priča, prilagođen svakodnevnom radu i djeci različitih razvojnih mogućnosti.
Priče pružaju strukturu, ali i ostavljaju prostor za prilagodbu dječjim potrebama
Prva senzomotorička priča nosi naslov “Tonka ide s mamom u trgovinu”. U praksi, pričanje jedne takve priče korištenjem NeuroTale metode radi se tako da se djecu potakne da zamisle kako zajedno s Tonkom odlaze u trgovinu. Dok odgojiteljica pripovijeda priču, djeca sudjeluju u radnji.
- Put do trgovine može postati prilika za različite načine hodanja, zaustavljanje na dogovoreni znak ili snalaženje u prostoru. U trgovini mogu tražiti određene predmete, posezati za njima, prenositi ih i slagati u košaru. Pritom treba zapamtiti po što smo došli, zatražiti pomoć, dogovoriti se s drugima ili pričekati red - kaže Marinić.
Na taj način, djeci poznata svakodnevna situacija otvara prilike za uvježbavanje različitih vještina, dok ih priča povezuje u smislen doživljaj. Zadatak provoditelja aktivnosti je da prati reakcije djece i prilagođava se njihovim zahtjevima jer priča daje strukturu, ali je tu i da ostavi prostor za prilagodbu skupini.
Tijekom razvijanja metode, Barić i Marinić međusobno su se nadopunjavale svojim različitim znanjima. Kao magistra fizioterapije, Barić je donijela znanja iz senzorne integracije i rane intervencije, a doktorica znanosti Marinić perspektivu edukacijske rehabilitacije i kineziologije. Priče su, ističe gospođa Marinić, razvijale zajedno.
- Za svaki smo izazov razmatrale što tražiti od djeteta, kakav pokret, koliko pažnje, razumijevanja, planiranja ili suradnje. Zatim smo promišljale kako ga prilagoditi da u njemu mogu sudjelovati djeca različitih mogućnosti - smatra te dodaje da se nisu bojale jedna drugoj postavljati pitanja koja možda same ne bi otvorile.
Za provedbu nije nužno nabavljati skupu senzornu opremu
Svoj pilot-projekt autorice su provele u tri dječja vrtića. DV Utrina u Zagrebu, DV Sisak Novi u Sisku i DV Cvrčak i Mrav u Tribalju imali su tako priliku prvi iskusiti njihov koncept. Pilot-projekt pokazao im je da se NeuroTale može uspješno uklopiti u vrtićku svakodnevicu, a mjerenjima su utvrdile statistički značajno veći napredak u senzoričkoj obradi kod djece koja su sudjelovala u programu u odnosu na kontrolnu skupinu.
- Najizraženiji napredak zabilježen je kod djece s teškoćama u razvoju uključene u redovne skupine. Ona su počela sudjelovati u aktivnostima koje su ranije izbjegavala. Procjene odgojiteljica pokazale su i značajno veći napredak u samoregulaciji. Uz to, odgojiteljice su opisivale veću motivaciju i uključenost djece - objašnjava Marinić.
Kreatorice metode od početka su je razvijale imajući na umu stvarne uvjete rada u vrtićima. Njihove priče mogu se povezati s temama kojima se skupina već bavi i uklopiti u postojeće rutine. Trajanje i složenost prilagođavaju se dobi, mogućnostima i trenutnim potrebama djece, a za sve postoji jasna procedura i metodologija provođenja.
Zato su uz metodu razvile edukaciju i materijale koji provoditelju pomažu razumjeti što radi i zašto. U njihovom paketu dobiju se priručnik, senzometoričke priče, taktilne podloge, lutka Tonka, USB s glazbom, difuzor s eteričnim uljima, šuškalice te vizualne kartice. Cjelokupan NeuroTale paket košta 500 eura, ali nije nužan za uspješno provođenje NeuroTale metode.
- Za provedbu nije nužno nabavljati skupu senzornu opremu ni uređivati posebnu prostoriju. Mogu se koristiti postojeći prostor i jednostavni, svakodnevni materijali, a sve što je nužno provoditelji metode dobivaju u NeuroTale Starter Kitu zajedno s licencom za korištenje - govori Marinić te naglašava da je ipak najvažnije ulaganje u znanje provoditelja.
‘Želimo da se svako dijete osjeća uključeno i da može sudjelovati na svoj način’
NeuroTale senzomotoričke priče predstavljene su međunarodnoj stručnoj javnosti na četvrtom Europskom kongresu pedijatrijske fizioterapije u Stockholmu. Predstavljanje na europskom kongresu za autorice je značilo važan korak u daljnjem razvoju metode. Projekt je dobio i podršku programa “Pokreni nešto svoje”, koji provode ACT Grupa i Philip Morris Zagreb, te je odabran među deset projekata jubilarnog desetog ciklusa programa.
- Želimo nastaviti povezivati praksu i istraživanje. Predstavljanje u Stockholmu bilo nam je važna prilika da svoj rad podijelimo s međunarodnom stručnom zajednicom, a predstavljanje hrvatskoj javnosti prilika je da pokažemo kako NeuroTale izgleda i što želimo njime postići - smatra doktorica znanosti Dora Marinić.
Stoga je ove subote za stručnjake koji rade s djecom održano predstavljanje metode u Little Stars Kids Klubu u Zagrebu. Na njemu su autorice projekta predstavile javnosti način primjene senzomotoričkih priča u praksi, iskustva iz vrtića te daljnje mogućnosti razvoja i korištenja metode.
- Sljedeći korak vidimo u edukacijama provoditelja, razvoju novih priča i materijala te suradnji s vrtićima i drugim stručnjacima. Važno nam je da ljudi imaju podršku i nakon edukacije, kada počnu primjenjivati priče i pojave se konkretna pitanja - priznaje.
Dugoročno, autorice bi voljele da NeuroTale postane dostupan što većem broju djece. Posebno im je važno stvarati više prilika za zajedničku igru djece različitih mogućnosti. Kada bi priče nastale na jednoj kavi postale dio svakodnevice u kojoj se svako dijete osjeća uključeno i može sudjelovati na svoj način, za Ivu Barić i Doru Marinić to bi bio uspjeh veći od bilo kojeg priznanja znanstvene zajednice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....