GLAVNI GRAD NEMA KULTURNU STRATEGIJU

Kako je Zagreb propustio priliku da postane europski grad kulture

Prijestolnica kulture 2020., dogovoreno je na europskoj razini, bit će po jedan grad iz Irske i Hrvatske. Još se ne zna koji, no Zagreb nije ispunio ni osnovne preduvjete za kandidaturu

Gradonačelnik Milan Bandić uspio je u naumu da Grad Zagreb, kad već neće Hrvatska, predstavlja zemlju na EXPO-u sljedeće godine u Milanu.

S druge strane, polako ali sigurno, Zagreb gubi bitku da postane Europska prijestolnica kulture 2020.

Te će godine, dogovoreno je na europskoj razini, prijestolnice kulture biti jedan grad iz Irske te jedan iz Hrvatske. Još se ne zna koji, no kako tvrde naši sugovornici, upoznati s natječajem i pozivom koji je u lipnju raspisalo Ministarstvo kulture, Zagreb debelo zaostaje za ostalim hrvatskim gradovima budući da je rok za prijavu 17. travnja 2015.

U konkurenciji su Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik, Osijek, Đakovo i Varaždin, a da se Zagreb očito nije u potpunosti pripremio za kandidaturu, govori i činjenica da metropola još uvijek nema strategiju kulturnog razvoja, što je osnovni uvjet da bi se gradovi uopće mogu prijaviti.

Uskoro predstavljanje

- Osim strategije, Povjerenstvo će odlučivati o pobjedniku na temelju europske dimenzije kandidature, kulturnog i umjetničkog sadržaja, sposobnosti provedbe, dosegu i upravljanju projektom.

Tko je ušao u drugi krug znat će se u lipnju 2015., a pobjednik će biti objavljen početkom 2016.

Da grad baš i nije pripremljen pokazalo se i na Info danu oko kandidature za EPK. Kako nam je prepričao predstavnik jednog drugog grada, predstavnici Zagreba postavljali su trivijalna pitanja, primjerice što treba sadržavati strategija, smije li se glavni grad uopće prijaviti.

Iako su Rijeka i Varaždin već predstavili kompletne prijave i programe, s tim da je grad na Rječini to učinio dva dana nakon objave poziva i do danas održao dvije javne rasprave na tu temu, u Gradu Zagrebu nisu zabrinuti zbog eventualnog kašnjenja.

- Ne kasnimo. Sve ide svojim planom. Razmatramo kulturnu strategiju, osnovano je povjerenstvo, i uskoro ćemo sve predstaviti - kratak je bio Ivica Lovrić, pročelnik za obrazovanje, kulturu i sport.

Promišljanje o razvoju

U Ministarstvu kulture ističu kako ne mogu i ne žele favorizirati ni jedan grad, tek ističu da su interes za kandidaturu pokazali mnogi hrvatski gradovi.

- Redovito komuniciramo pa samo upoznati s činjenicom da su neki oformili timove stručnjaka. Provode se istraživanja, analize, skupljaju ideje koje bi im mogle poslužiti za što kvalitetniju nominaciju. Hrvatski su gradovi dakle već samom idejom o kandidaturi za naslov dobili podosta pozitivnih refleksija. Primarna je, dakako, činjenica da su uglavnom svi izradili strategiju kulturnog razvoja grada, da dugoročno promišljaju o potencijalima svojega grada te rješenjima koja za konkretne probleme mogu ponuditi kroz format EPK, proizvodnjom kvalitetnog kulturnog sadržaja te aktivnom participacijom kako kulturnih djelatnika tako i šire društvene zajednice - objašnjava Tamara Perišić, pomoćnica ministrice kulture.

Uspješni Graz

Da bi se Zagreb svakako trebao kandidirati, ali da se o tome praktički ne zna ništa, slažu se i stručnjaci s kojima smo razgovarali.

Daniela Anđelina Jelinčić, voditeljica projekta razvoja kulturnih i kreativnih industrija Zagreba, smatra da naglasak u kandidaturi mora biti program, nikako objekti.

- EU je jedno vrijeme razmatrao mogućnost da ukine EPK jer su mnogi gradovi umjesto programu veću pozornost davali izgradnji infrastrukture. Događalo se da gradovi izgrade kulturne objekte koji bi bili puni tu godinu, no nakon toga su zjapili prazni. Kao naše sportske arene. Ako se bude gradilo, neka to bude prepoznatljivo, kao što su Friendly Alien, odnosno MSU Kunsthaus, te čelični otok na rijeci Muri u Grazu koji je najuspješnije iskoristio svoju poziciju prijestolnice kulture - naglašava.

Važna ostavština

Da nam Graz iz 2003. može biti vrlo instruktivan smatra i Feđa Vukić, autor knjige Grad kao identitetski sustav.

- Graz je uspio izvući dosta koristi iz ovog programa jer je kandidatura rađena primjereno mjerilu grada i njegovu kulturnom te socijalnom kapitalu, a sam je program bio posve internacionalan, čak i u onim segmentima koji su komunicirali lokalne tradicije.

Zagrebački potencijali

Maribor je, međutim, iste godine kada se provodio program EPK imao i iskustvo početka velikih demonstracija protiv korupcije političkih elita u Sloveniji. Sljedeće 2013. dogodio se fijasko s neodržavanjem zimskih sveučilišnih igara pa je u tom gradu efekt manifestacije dvojben - kaže Vukić.

Saša Šimpraga, voditelj platforme 1postozagrad, smatra kako je dobar primjer njemačka regija Ruhr, gdje je 2010. godine niz gradova imao zajednički status EPK s posljedicom da je kulturna produkcija postala prepoznatljiva grana gospodarske djelatnosti upravo kroz aktivaciju baštine.

- U Zagrebu se kompleks bivše klaonice izdvaja po svojoj kvaliteti i potencijalima, a prostor je moguće aktivirati odmah, i to kao svojevrsni Zagrebački umjetnički grad - smatra Šimpraga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 17:45