Liječenje psa može koštati i do petnaest tisuća kuna, ali pri nalasku životinje kojoj treba pomoć ne treba se ustručavati. Troškove liječenja snosit će vlasnik, a ako ga nije moguće locirati, za to je zaduženo Sklonište Dumovec.
Prvi korak koji slučajni nalaznik treba napraviti jest odvesti životinju veterinaru na očitanje mikročipa. Ako to ne može učiniti, ili ako životinja nema čip, nalaznik naziva Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba na broj 01/20-08-354 ili Centar 112, u slučaju da je životinja ozlijeđena. Ovisno o stanju životinje, terenska ekipa ju odvozi ili u Dumovec, ili na Veterinarski fakultet, koji je zadužen za njihovo liječenje.
U prvih šest mjeseci 2021. godine zabilježeno je 1358 izlazaka na teren, što znači u prosjeku između sedam i osam životinja dnevno. Najveći broj intervencija odnosi se na divlje životinje. One se, pak, odvoze u oporavilište za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba.
- Dio građana odlično je informiran, no svjesni smo da ima i onih koji ne znaju što učiniti kada na ulici pronađu životinju kojoj je potrebna pomoć, rekao nam je Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba, u čijem je sastavu Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba. Na poboljšanju informiranosti građana rade oglasnim kampanjama i komunikacijom preko društvenih mreža.
Preko sustava Uprave za veterinarstvo u kojem su evidentirani psi cijepljeni protiv bjesnoće, traži se vlasnik. Njegovi podaci predaju se nalazniku koji se sam dalje dogovara s vlasnikom. Psi se u međuvremenu zbrinjavaju u ambulanti ili stacionaru, a troškove liječenja ranjenih i ozlijeđenih pasa tada preuzima vlasnik.
S mačkama je teže nego psima, jer nemaju čipove, pa troškove preuzima Dumovec. Sklonište je tako od siječnja do lipnja ove godine uspješno utvrdilo vlasnike 173 pasa, a samo 7 mačaka. U istom razdoblju Sklonište je zaprimilo 458 pasa i 276 mačaka bez mikročipova i mogućnosti lociranja vlasnika.
Odvede li nalaznik životinju izravno u Sveučilišnu veterinarsku bolnicu, a vlasnik se ne nađe, dužan je kontaktirati Dumovec, ostaviti svoje kontakt podatke i opisati mjesto gdje je životinju našao. Dežurni ordinarius Bolnice smjestit će životinju, i prema potrebi, liječiti ju dok ju službenici Skloništa ne preuzmu.
- Za sve nađene životinje koje nemaju vlasnike, troškove liječenja snosi Sklonište Dumovec. Na građankama/građanima je samo da obavijeste nadležne (u ovom slučaju Sklonište Dumovec), dogovore detalje o zbrinjavanju s njima, i na kraju predaju životinju na brigu nama. Sustav nije zamišljen tako da se nađena životinja dovede i ostavi dežurnom veterinaru na Fakultetu, objašnjava Marin Torti, voditelj Sveučilišne veterinarske bolnice.
Godišnji budžet Skloništa je četiri milijuna kuna, a troši se na terenske intervencije, veterinarsku skrb te smještaj i hranu.
- Osnovni trošak koji nastaje za zdravog psa samo za cijepljenje i mikročipiranje iznosi nekoliko stotina kuna. Ako je psu potrebna sterilizacija, taj trošak raste. Liječenje bolesnog ili ozlijeđenog psa, ovisno o težini bolesti, odnosno ozljede, košta i nekoliko tisuća kuna. Nekima je, naime, potrebno dugotrajno liječenje, a nekima su nužni zahtjevni operativni zahvati, opisuje Damir Skok. Navodi primjer liječenja šteneta od parvovirusa, što košta do 15 tisuća kuna.
Tek se polovina ljudi veseli ponovnom susretu sa svojim ljubimcem, dok druga polovina poziv iz Dumovca ne dočekuje s oduševljenjem. Neki ljudi tvrde da im je pas ukraden, a posebno negativno reagiraju na dodatne troškove zbog obveznog cijepljenja ili liječenja, ako je pas ozlijeđen u prometnoj nesreći.
- Neki se vlasnici i odriču pasa koje pronađemo, a u nekim slučajevima, kada naiđemo na psa koji djeluje zanemareno ili zlostavljano, o tome obavješćujemo komunalno redarstvo i veterinarsku inspekciju, pojasnio je Skok.
