Imovinom države, čija se vrijednost mjeri u milijardama kuna, uskoro će s jednog mjesta upravljati Agencija za upravljanje državnom imovinom, u koju će se „stopiti“ Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), Agencija za promet nekretnina (APN) i Središnji državni ured za upravljanje državnom imoivnom. Odlučila je to Vlada na današnjoj sjednici, uputivši u redovnu saborsku proceduru Zakon o upravljanju državnom imovinom.
"Slikovito rečeno, velik dio imovine leži neiskorišten i s njom se ništa ne događa. Ovaj zakon trebao bi dovesti do transparentnijeg i učinkovitijeg upravljanja državnom imovinom“, poručila je premijerka Jadranka Kosor, dodavši kako će trebati mijenjati i Zakon o privatizaciji, kao i neke druge zakone.
U vlasništvu države nalaze se brojne nekretnine, koje su mahom slabo iskorištene, kao i vlasnički udjeli u poduzećima. U Vladi procjenjuju da je nominalna vrijednost samo 484 poduzeća u kojima država ima vlasničke udjele oko 11 milijardi kuna. Aktiviranje te imovine, ističu u Banskim dvorima, popunilo bi državnu blagajnu, ali bi potaklo i razvoj ulaganja i gospodarstva u cjelini.
Stvaranje jedinstvene Agencije za upravljanje državnom imovinom samo je početak Vladina posla na reorganizaciji „šume“ agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. U prvoj fazi, koju je danas započela Vlada, ukinut će se 14 takvih tijela, koja zapošljavaju 962 osobe, a godišnji su im proračuni nerijetko veći i od 100 milijuna kuna. Među ostalim, ukidaju se Fond za regionalni razvoj i Fond za razvoj i zapošljavanje, čije će funkcije preuzeti ministarstva regionalnog razvoja i gospodarstva. Ukida se i Agencija za promicanje izvoza i ulaganja, koja se vraća pod skute Ministarstva gospodarstva.
U Vladi tvrde da će time postići uštede, no ne planiraju otpuštanja jer će zaposleni u tim uredima prijeći na nova radna mjesta u ministarstvima i tijelima kojima se pripajaju njihove dotadašnje agencije. Međutim, u službenim materijalima koje su dobili novinari piše da će dio od 962 zaposlena dobiti otkaze uz otpremnine.
Bolje upravljanje državnom imovinom u fokusu je i današnjeg Vladina zaključka o provedbi projekta Brijuni Rivijera. Riječ je o nizu investicija na brijunskom priobalju, teškima 950 milijuna eura, koje bi, kroz gradnju turističkih naselja i partećih sadržaja, trebale zaposliti oko tri i pol tisuće ljudi. Stoga su u Banskim dvorima zadužili državna tijela da bez odlaganja krenu u provedbu tog projekta na lokacijama Pineta, Hidrobaza, otok Sv. Katarina i Muzil, te su pozvali gradove Pulu i Vodnjan, te općinu Fažana, i Istarsku županiju da daju svoj doprinos.
"Hrvatski turizam ima puno bisera, ali malo ih sjaji poput Dubrovnika ili Brijuna. No, mi ni njih nismo dovoljno iskoristili, a sada se za to pruža prilika“, istakao je Damir Bajs, ministar turizma.
Vlada je prihvatila i odluku o izuzimanju od prodaje i prijenosu 165.941 dionice Liburnia Riviera Hotela s HFP-a na SN Holding. Ukupna nominalna vrijednost tih dionica, koje čine 54,83 posto temeljnog kapitala Liburnije, iznosi 531 milijun kuna. HFP će SN Holdingu vratiti i 162 milijuna kuna, u tri rate, koje je 2005. SN Holding uplatio HFP-u. U Vladi smatraju da će se time staviti „točka na i“ na dugogodišnji spor koji država vodi sa SN Holdingom. U protivnom, štete za proračun mogle bi, tvrdi premijerka, doseći i 1,85 milijardi kuna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....