Više od pola ljudi na burzi ima znanja koja baš nitko ne traži. Što s njima?

Zagrepčanin Goran Županić (45) za sebe će vam reći da je iznimno sretan čovjek. Ima veliku obitelj, stalan posao i sigurnu plaću. Zaposlen je u tvornici “Zvijezda” gdje rukovodi strojem za proizvodnju majoneze. Nedavno je dobio i stan od Grada Zagreba, pa on, supruga i četvero djece nakon što su se dugi niz godina “gužvali” s roditeljima u stanu od 54 četvorna metra sada imaju vlastiti dom.

Prije pet godina Goran Županić bio je jedan od stotine tisuća građana Hrvatske koji iz mjeseca u mjesec obilaze šaltere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje . Na burzi je završio kada je propala Tvornica duhana Zagreb u kojoj je radio 18 godina. Zadnje radno mjesto bilo mu je kontrolor komandnih ploča. Imao je tada 40 godina.

Povratak u svijet rada

Bojao se da su mu u toj životnoj dobi i s kvalifikacijom KV radnika - strojobravara šanse da pronađe novi stalan posao - minimalne. Prekvalifikaciju ili doškolavanje, iako je bio spreman raditi bilo što da prehrani obitelj, nitko mu nije bio ponudio, a sam za dodatno obrazovanje nije imao novca. Goran Županić i danas bi možda bio u istoj poziciji da Jutarnji list upravo na njegovom primjeru nije odlučio ispitati mogu li se muškarci u srednjim godinama života, uz minimalnu podršku institucija, vratiti u svijet rada. Pokazalo se da mogu.

Gorana Županića prvo smo odveli kod tadašnjeg ministra obrazovanja Dragana Primorca. Ministarstvo je Goranu Županiću odmah platilo i ubrzani tečaj za operatera na osobnim računalima. Znanja koja je tamo stekao pokazala su se presudnim pri pronalasku novoga posla. Ništa manje presudan bio je i susret s Vitomirom Lončarom iz tvrtke Electus koji ga je naučio kako napisati životopis i objaviti ga na webu. Ubrzo nakon toga Goran Županić dobio je tri ponude za privremeni posao. Jedna je stigla upravo iz “Zvijezde”. U tvornicu je došao kao pomoćni radnik na tri tjedna. Pokazao se vrlo marljivim i pouzdanim pa su mu nakon nekog vremena ponudili i stalan posao. U proteklih pet godina napredovao je za punih sedam stepenica, što se odrazilo i na visinu njegovih primanja i uvjete rada.

Bivše kolege bez posla

- Perspektiva mi je sada sasvim drugačija. Kada imate stalni posao i znate da će vam plaća biti isplaćena do 15. u mjesecu možete planirati. Osim toga ne treba zaboraviti ni ostala primanja poput božićnice, uskrsnice, regresa i dara za djecu koja se kod nas redovito isplaćuju - govori Goran Županić koji je i dandanas u kontaktu sa svojim bivšim kolegama iz Tvornice duhana Zagreb. Neki su od njih već petu godinu na burzi, bez ikakve perspektive da će naći novi posao.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (od 31. kolovoza) u državi je u potrazi za poslom 285.345 ljudi. Među njima je 54.141 onih koji na posao čekaju dulje od jedne godine, što se već smatra dugotrajnom nezaposlenošću. Između dvije i tri godine posao traži 27.298 ljudi, dok je njih 62.979 bez posla više od tri godine. Dakle, više od polovice ljudi koji traže posao, točnije njih 144.418, dugotrajno je nezaposleno. Prema podacima Eurostata, od Hrvatske je u prvom kvartalu 2011. samo Slovačka imala veći udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju prijavljenih na burzi. Stručnjaci već godinama upozoravaju da mnogi od onih koji spadaju u kategoriju trajno nezaposlenih vjerojatno nikada neće naći posao.

Drugi je problem loša obrazovna struktura nezaposlenih. Gledajući po razini obrazovanja, među nezaposlenima je najviše onih koji imaju završenu srednju školu. Takvih je 61 posto, pri čemu 33,8 posto nezaposlenih ima završenu samo trogodišnju srednju školu nakon koje se ne može upisati fakultet, dok je sa završenom četverogodišnjom srednjom školom 27,2 posto. Na osobe niže razine obrazovanja (dakle oni koji su završili samo osnovnu školu ili su bez škole) otpada 28,4 posto ukupnog broja nezaposlenih, dok je onih sa završenom višom školom ili fakultetom 10,6 posto. Velik postotak nezaposlenih osoba s fakultetskom diplomom s jedne je strane posljedica ekonomske krize, a s druge loše upisne politike. Prema stopi nezaposlenosti osoba mlađih od 25 godina drugi smo u Europi. Gora je od nas samo Španjolska. Dugoročna nezaposlenost nije, naravno, samo hrvatski problem. Ugledni tjednik The Economist nedavno je objavio detaljnu analizu uzroka i posljedica dugoročne nezaposlenosti s posebnim naglaskom na nezaposlenost mladih koji su najveće žrtve ekonomske krize. Stručnjaci ističu kako je jedan od razloga zašto mladi trpe i taj što stariji radnici sve kasnije odlaze u mirovinu. U Hrvatskoj je dodatni problem nedostatak jasne politike zapošljavanja te zastario obrazovni sustav, nesuklađen s potrebama tržišta rada.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista