Nekad marginalne, radikalno desne stranke probile su se među tri najpopularnije stranke u skoro polovici od 27 članica EU, upozorava agencija Bloomberg
Protivljenje imigraciji, pobačaju, maskama i cijepljenju: stranke s krajnje desnice jačaju širom Europe, rastući na valu nezadovoljstva izazvanog pandemijom i drastičnim skokom troškova života. Rijeć je o različitim strankama, od onih s neonacističkim korijenima do populista u stilu Donalda Trumpa. Zajedničko im je da postaju sve utjecajnije.
Europski političari dugo su mislili da takve stranke nisu opasne, podcijenili su situaciju, kaže Jiri Pehe, direktor Sveučilišta New York u Pragu. U Bruxellesu zvone zvona za uzbunu.
Slijede dva ključna izborna testa, onaj u Poljskoj 15. listopada, drugi u Slovačkoj 30. rujna. Nacionalisti su također na putu da iduće godine osvoje izbore u Austriji i Belgiji. U Njemačkoj je krajnje desni AfD sada druga najjača stranka.
U Grčkoj je na izborima u lipnju konzervativna Nova demokracija zadržala vlast uvjerljivom pobjedom, ali su i tri stranke krajnje desnice dobile dovoljno glasova za ulazak u parlament. Krajni desničari Voxa u Španjolskoj nisu dobili ni blizu koliko su očekivali na izborima u srpnju, no konzervativna Narodna stranka rekla je da će se udružiti s njima. Italija, pak, već ima najdesniju vladu od Drugog svjetskog rata.
Trend nije ograničen na Europu, navodi agencija: Trumpu sa svakom novom optužnicom jača podrška za planove da se vrati u Bijelu kuću, u Argentini je autsajder s krajnje desnice, koji je obećao zatvoriti središnju banku, osvojio šokantnu pobjedu prošlog mjeseca na glasovanju uoči predsjedničkih izbora.
U Poljskoj i Mađarskoj na snazi su Pravo i pravda Jaroslawa Kaczynskog te Viktor Orban. Poljska i mađarska vlast prkose Bruxellesu i Berlinu, oba lidera potiču kulturni rat oko prava žena i LGBTQ zajednice. Pa ipak se i kod njih pojavilo desnije od desnog, s manjim strankama koje jačaju s nezadovoljstvom birača. Prije su u pitanje dovodili karantenu i cijepljenje, sada im smeta pomoć Ukrajini.
"Problem imigracije se pogoršao, a zelena tranzicija uništava liberalnu politiku jer uništava dobrobit i životni standard ljudi", ističe Martin Helme, čelnik Konzervativne narodne stranke Estonije, koja vodi u nekim anketama. Bivši estonski ministar financija želi zaustaviti dolazak izbjeglica iz Ukrajine i prisiliti one koji su u zemlji da odu. Estoniju želi sačuvati za Estonce. "Politički sustav neće preživjeti ako elita odluči od života svojih ljudi napraviti pakao", kaže on.
U Poljskoj vladajućem PIS-u konkurira još desnija Konfederacija slobode i nezavisnosti, četiri godine stara koalicija triju manjih stranaka, koja odbija mogućnost da postane dio koalicijske vlade. U Slovačkoj je uoči izbora 30. rujna favorit bivši trostruki premijer Robert Fico, koji je obećao staviti veto na "besmislene" sankcije Rusiji koje štete članicama EU-a.
Krajnje desna stranka Republika je od 1 posto 2021. narasla na gotovo 9 posto glasova, što joj nosi četvrto mjesto u anketama. Mogla bi završiti u Ficovoj vladajućoj koaliciji, navodi Bloomberg. Čelnik Republike Milan Uhrik za NATO kaže da je "relikt Hladnog rata, produžena ruka američkih interesa u Slovačkoj". Uhrik je sad član EU parlamenta, a 2017. je odbio osuditi deportaciju Židova u nacističke logore smrti, rekavši da mu nisu poznate povijesne okolnosti.
Prijetnja desnice utječe na njemačku vladu, koja mijenja strategiju kako bi se više koncentrirala na gospodarstvo, a manje na zelenu tranziciju. AfD u anketama sada već dobiva oko 20 posto podrške. Idući savezni izbori su u Njemačkoj za dvije godine, no regionalni izbori u tri njemačke savezne države s područja bivšeg DDR-a sljedeće godine mogli bi donijeti pobjedu AfD-u.
Prije izbora za Europski parlament sljedećeg ljeta, ključni putokazi za kretanje raspoloženja Europljana bit će rezultati izbora u Slovačkoj, Poljskoj i Nizozemskoj, kaže analitičar Hugo Brennan. Usprkos rastu krajnje desnice, on vjeruje da će politički centar ostati dominantna sila.