VELIKI PROBLEMI

Znali su da neće biti dobro, ali na ovakav minus nitko nije očekivao: Njemačka na putu prema dolje, stvari izgledaju sumorno

Nema gospodarskog rasta, a ove godine se čak očekuje stagnacija

Frankfurt

 Andreas Arnold/Dpa Picture-alliance Via Afp

Međunarodni monetarni fond (MMF) ne vidi poboljšanje kada je riječ o oslabljenom njemačkom gospodarstvu. U idućoj će godini njemački gospodarski učinak porasti samo 0,8 posto, pola posto manje nego što se predviđalo u srpnju, pokazuju podaci iz najnovije prognoze MMF-a, piše DW.

Nema gospodarskog rasta ove godine

Za tekuću godinu MMF predviđa najslabiji rast za Njemačku među vodećim industrijskim zemljama (G7). MMF sada očekuje rast od nula posto, što je 0,2 posto manje od predviđanja u srpnju. Prema predviđanju, Njemačka bi iduće godine trebala biti na dnu zajedno s Italijom.

“Njemačka će biti opterećena konsolidacijom proračuna i snažnim padom cijena nekretnina”, kaže se u prognozi MMF-a koja već dugo kritizira strukturne probleme kao što je nedostatak kvalificiranih radnika u Njemačkoj. Na sve se također odražava i suzdržanost potrošača.

Savezna vlada očekuje gospodarski rast

Njemačka vlada ove godine čak očekuje recesiju, ali je optimističnija od MMF-a u pogledu gospodarskog rasta u idućoj godini. Prema posljednjim informacijama, za 2025. godinu očekuje rast od 1,1 posto. Slična je i prognoza koju je krajem rujna objavila organizacija industrijskih zemalja OECD, koja očekuje gospodarski rast od 1,0 posto.

MMF-ovi izgledi za globalno gospodarstvo nešto su bolji – iako ne ružičasti. I ove i iduće godine očekuje se rast od 3,2 posto. MMF globalnu prognozu naziva "stabilnom, ali ne prevelikom" i upozorava na neizvjesnosti i rizike.

Problemi u eurozoni

Indija, Kina i SAD i dalje su pokretači rasta globalnoga gospodarstva. Izgledi za Sjedinjene Države neposredno prije predsjedničkih izbora bolji su od prethodno očekivanih, potaknuti potrošnjom nakon povećanja realnih plaća.

Eurozona je, pak, lošije ocijenjena, za što je prvenstveno, ali ne samo, zaslužna Njemačka. Za Francusku, drugo po veličini europsko gospodarstvo, MMF je snizio prognozu za iduću godinu za 0,2 posto na 1,1 posto. Po riječima stručnjaka, Italija, poput Njemačke, pati od "stalne slabosti u industriji".

MMF vidi smanjenje inflacije

Najveći problem globalnoga gospodarstva u zadnje vrijeme je visoka inflacija. Ovdje je primjetno opuštanje, ali ne svugdje. "Čini se da je globalna bitka protiv inflacije uglavnom dobivena", rekao je glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas. Vrhunac je dosegnut u trećem kvartalu 2022. s 9,4 posto.

Na kraju iduće godine trebala bi biti 3,5 posto. Inflacija je, po njegovim riječima, dakle nešto ispod prosjeka u 20 godina prije pandemije korone. To, kaže on, otvara prostor za smanjenje kamatnih stopa. Slika je, po njegovim riječima, bolja u industrijskim zemljama nego u zemljama u usponu. Osim toga, cijene usluga gotovo su dvostruko veće nego prije krize izazvane koronavirusom.

MMF je kao rizike naveo geopolitičke sukobe poput onih u Ukrajini i na Bliskom istoku. Neizvjesnost je, navodi MMF, i dalje velika. "Sada je vrijeme za stabilizaciju dinamike dugova i obnovu financijskih zaliha", rekao je Gourinchas za DW.

Izravna strana ulaganja u Njemačku znatno smanjena

Izravna strana ulaganja u Njemačku znatno su smanjena, upozorila je središnja banka, istaknuvši da najveće europsko gospodarstvo u natjecanju kaska za Francuskom i Španjolskom.

Njemačka u natjecanju za ulaganja zaostaje za drugim industrijskim zemljama Europske unije poput Francuske ili Španjolske, zaključak je stručnog članka iz mjesečnog izvješća njemačke središnje banke, objavljenog u utorak.

"Od kraja 2021. godine ostatak eurozone nije neto gotovo uopće ulagao u vlasnički kapital" u Njemačkoj, napisali su autori stručnog članka.

Ulaganja iz drugih zemalja i dalje su pozitivna, ali su "znatno smanjena u odnosu na razdoblje od kraja 2019. do kraja 2021. godine".

Razloge pada izravnih ulaganja u Njemačku "još nije moguće pouzdano utvrditi", dodaju autori članka, ali jedan od čimbenika mogle bi biti visoke cijene energije, nagađaju.

Dok su strane tvrtke u 2020. i 2021. godini u vlasnički kapital u Njemačkoj uložile ukupno nešto više od 100 milijardi eura, do sredine ove godine pristigle su samo 62 milijarde eura izravnih stranih investicija.

"Moguće je (...) utvrditi statistički značajnu strukturnu promjenu u 2022. godini, koja je dovela do zamjetnog smanjenja iznosa izravnih stranih ulaganja u Njemačku", napisali su autori.

Izravni ulagači iz Sjedinjenih Država i Nizozemske imali su glavnu ulogu "i prije i nakon te značajne strukturne promjene", dodaju.

Priljev ulaganja iz Velike Britanije u Njemačku zamjetno se pak smanjio u protekle dvije i pol godine, vjerojatno zbog izlaska iz Europske unije u siječnju 2020.

Njemačke kompanije kontinuirano pak ulažu velike iznose u inozemstvo od početka desetljeća, naglašavaju autori, utvrdivši da su njemačka izravna inozemna ulaganja od siječnja 2019. do srpnja 2024. dosegnula vrijednost od gotovo 1,7 bilijuna eura.

Posebno snažno porasla su u razdoblju od 2020. do 2022. njemačka ulaganja u energetski intenzivne privredne grane u SAD-u, poput proizvodnje kemijskih proizvoda i metala.

"To bi, zajedno s urušavanjem domaće industrijske proizvodnje, moglo signalizirati da kompanija koje troše puno energije koriste lokacije u inozemstvu i zbog razmjerno nižih troškova proizvodnje", napominju.

Sredinom ožujka ekonomski institut IW izračunao je da su inozemne tvrtke u 2023. u Njemačku uložile samo 22 milijarde eura. Njemačke kompanije uložile su pak u inozemstvo čak 116 miljarde eura, a oko 90 milijardi eura usmjereno je u posljednje vrijeme u druge članice EU-a, prvenstveno u zemlje Beneluksa i Francusku, istaknuli su stručnjaci instituta.

Njemačka ulaganja u inozemstvu iz godine u godinu nadmašuju ulaganja stranih kompanija u Njemačku, što pokazuje da posrijedi nisu iznimke već simptom deindustrijalizacije, zaključili su u IW-u u izvješću objavljenom u ožujku. Visoki troškovi natjerali su mnoge njemačke tvrtke da premjeste dijelove ili cijelo poslovanje u jeftinije zemlje, objasnili su. (Valerija Momčinović/Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 20:16