Ruski predsjednik Vladimir Putin, čini se, u ponedjeljak 4. prosinca uputio je prijetnju Latviji. Razlog za Putinov istup, kako je rekao, jest "pritisak na stanovništvo koje govori ruski jezik", prenosi Baltic News Network (BNN) ukrajinski medij RBC-Ukrajina.
"Ne mislim da će se usrećiti oni koji vode takve politike. Ne znam koliko ih je sada, ali u Latviji je, mislim, bilo 40 posto ljudi koji govore ruski, vjerojatno, a sada ih nema toliko", ustvrdio je Putin. "Ako vode takvu politiku protiv ljudi koji žele živjeti u toj zemlji, raditi, činiti dobro za tu državu, a ponašati se prema tako svinjski, onda će na kraju imati isti takav svinjski tretman u vlastitoj zemlji", rekao je Putin.
Da je Putin zaprijetio Latviji izvijestio je i na svom profilu na X-u, bivšem Twitteru, savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Anton Geraščenko. On je objavio i video snimku Putinovog istupa, a u svom prijevodu s ruskog na engleski on je naveo da je ruski predsjednik govorio o ‘ponašanju kao prema smeću‘, a ne o ‘svinjskom ponašanju‘.
BNN je ranije izvijestio da nove zakonske izmjene određuju da građani Ruske Federacije u Latviji moraju uz prilaganje dokumenata zatražiti status stalnog boravka u Europskoj uniji, a u travnju ove godine objavljeno je da su pisma obavijesti o izmjenama zakona poslana na adrese više od 20.000 ruskih državljana u Latviji. U listopadu su, pak, latvijske vlasti upozorile 3255 ruskih državljana da će morati napustiti zemlju.
Latvijski predsjednik: ‘Rusija bi mogla napasti‘
Latvija je 21. rujna priopćila da će oko 3500 ruskih državljana u Latviji primiti obavijest od migracijskih vlasti da moraju napustiti zemlju. Radi se, kako je objašnjeno, o osobama koje nisu predale dokumente za produljenje dozvole stalnog boravka ili se nisu prijavile za ispit iz latvijskog jezika do 1. rujna. Kao rok da napuste Latviju bio je naveden 30. studenoga.
Amandmanom na zakon koji je parlament usvojio 2022. godine postrožena su pravila boravka za ruske državljane u Latviji u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu. Kako bi nastavili zakonito živjeti u Latviji, ruski državljani moraju podnijeti zahtjev za status stalnog boravka i u većini slučajeva dokazati da imaju pristojno znanje latvijskog jezika.
Latvija ima oko 1,9 milijuna stanovnika i graniči s Rusijom te je dom snažne ruske manjine, od kojih su većina imigranti iz sovjetske ere i njihovi potomci.
Putin je, podsjeća BNN, spominjao navodno ugnjetavanje govornika ruskog jezika u Ukrajini kao izgovor za agresiju, čime je - između ostaloga - opravdao invaziju na tu zemlju. Ova taktika izazvala je zabrinutost zbog mogućeg napada na članice NATO-a na istočnom krilu, no analitičari smatraju da bi Putinu trebalo do šest godina da obnovi vojsku za takav napad.
General-pukovnik NATO-a Jürgen-Joachim von Sandrart u ponedjeljak rekao da Rusija obnavlja svoje vojne kapacitete i priprema se za moguću konfrontaciju s NATO-om, prenosi ovaj medij ukrajinski RBC.
Inače, krajem prošlog mjeseca je predsjednik Latvije Edgars Rinkēvičs izjavio u intervjuu za ukrajinski kanal Suspilne kako smatra da Moskva "doista može pokrenuti agresiju" na baltičke države ako ishod rata u Ukrajini doživi kao svoju pobjedu. On je to rekao odgovarajući na izjavu Oleksandra Litvinenka, šefa ukrajinske vanjske obavještajne službe, koji je rekao da Kremlj planira pripremiti se za buduću agresiju na baltičke države.
Sudeći prema onome što govori ruska propaganda i neki ruski dužnosnici, Rusija sanja o obnovi Ruskog Carstva u vezi s baltičkim državama, Moldavijom ili Kazahstanom te Finskom, dodao je Rinkēvičs, kako je prenio Ukrainian World Congress. "Oni ne govore o Sovjetskom Savezu jer sanjaju o Ruskom carstvu iz 19. stoljeća", rekao je predsjednik Latvije. NATO, pak, čini sve da se pripremi, dodao je. Konkretno, na summitima Saveza u Madridu i Vilniusu donesene su odluke o povećanju broja vojnika.
"U ovom trenutku vidimo da će to biti strateški cilj Rusije, ako povjeruju da su pobijedili u Ukrajini. Oni ne trebaju pobijediti, ali će misliti da su pobijedili, a onda će vjerojatno doći u iskušenje da testiraju snagu NATO-a. Ali zato činimo sve što je moguće da se pripremimo", rekao je Rinkēvičs. Saveznici su puno naučili iz iskustva Ukrajine, a Latvija trenutno ima vremena ojačati prisutnost i obranu NATO-a, zaključio je on.
Lavrovljeva prijetnja Moldaviji
Putinova poruka Latviji već je drugi istup u kratko vrijeme koji se tumači kao prijetnja. Nedavno je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na sastanku Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Skoplju implicitno prijetio Moldaviji. Lavrov je rekao da se Moldavija dovodi u opasnost željom da se priključi Europskoj uniji. Njegove riječi izazvale su burnu reakciju na konferenciji pa se začuo se i žamor tijekom njegova izlaganja.
"Kozak memorandum, koji je mogao prije 20 godina riješiti situaciju u Moldaviji, jedan je od osujećenih pokušaja rješavanja akutnih problema našeg kontinenta na temelju načela OESS-a. U to su vrijeme NATO i Bruxelles torpedirali dokument. Zapravo, Moldaviji je suđeno da bude sljedeća žrtva u hibridnom ratu protiv Rusije koji je pokrenuo Zapad", rekao je Lavrov.
Kozakov memorandum bio je plan iz 2003. godine, koji je predložila Rusija, a koji je pokušao riješiti odnose između Moldavije i Pridnjestrovlja (poznatog i kao Transnistrija), separatističke regije koja se 1990. odvojila od Moldavije. Tadašnji predsjednik Moldavije Vladimir Voronin na kraju je odbacio taj memorandum.
Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije odmah je osudilo komentare Lavrova, a rusku invaziju na Ukrajinu nazvalo je brutalnom.
Ruski su dužnosnici 24. studenog prekorili Moldaviju i zaprijetili osvetom nakon što je njezin parlament izglasao pridruživanje sankcijama EU protiv Rusije vezano uz rat u Ukrajini. Taj je potez Moldavije dio koraka za izmjenu zakonodavstva kako bi se mogla kandidirati za pridruženje EU-u.