PAD RUSKOG MOĆNIKA

Živio je u dvorcu, sada je iza rešetaka: ‘Ovako izgleda okrutni rat klanova u Kremlju! Moskvom kruži više teorija...‘

Ne smiruju se reakcije na uhićenje zamjenika moćnog Putinovog ministra obrane

Timur Ivanov, Svetlana Manjovič, navodno imanje Timura Ivanova

 /Profimedia/screenshot/x

Nakon uhićenja i pritvaranja svojeg zamjenika Timura Ivanova, koji glasi za jednog od najbogatijih pripadnika ruskog sigurnosnog sustava, pod optužbom primanja mita, ruski ministar obrane Sergej Šojgu pokušao je poslati umirujuću poruku ‘Business as usual‘. No, taj eskalirajući skandal sve lošije izgleda za samoga Šojgua i mnogi smatraju da se radi o snažnom pritisku suparničke kremaljske frakcije koja želi oslabiti njegovu moć.

Na prvi pogled, tajming uhićenja Ivanova - jednog od 12 Šojguovih zamjenika - bio je neočekivan jer je do uhićenja došlo u trenutku kada Rusija vodi rat u Ukrajini, a ruske vlasti su diskreditaciju vojnih snaga proglasile kaznenim djelom za koje je predviđena zatvorska kazna.

image

Timur Ivanov, Vladimir Putin i Sergej Šojgu

Alexey Nikolskiy/Afp

Optužbe za financiranje luksuznog životnog stila koji nadilazi njegove mogućnosti zahvaljujući primanju mita, koje je protiv 48-godišnjeg Ivanova prva iznijela Antikorupcijska zaklada, koju je osnovao pod ne posve razjašnjenim okolnostima preminuli oporbeni čelnik Aleksej Navaljni, bile su dostupne javnosti više od godinu dana, bez ikakvih očitih posljedica.

image

Svetlana Manjovič

Not Supplied/Willwest News/Profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia

Navaljnijeva zaklada, kao što je ranije pisao Jutarnji list, došla je u posjed oko 8000 e-mailova poslanih tijekom 12 godina, a koje otkrivaju život Timura Ivanova i njegove supruge Svetlane Manjovič koji su obilježavale vile, jahte i automobili superluksuzne marke Rolls-Royce u St. Tropezu, što je životni stil koji si par, sudeći prema službenim primanjima, čini se nije mogao priuštiti.

Sada je na društvenim mrežama osvanula i snimka superluksuznog imanja i vile u Tverskoj oblasti, za koje savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova, Anton Geraščenko, tvrdi da pripada Ivanovu.

No, ovog je tjedna državna televizija iznenada prikazala zbunjenog Ivanova - koji odbacuje optužbe - odjevenog u vojnu odoru, kako stoji u plastičnom kavezu u sudnici, u kakvom su do sada boravili mnogi neprijatelji Kremlja.

Njegovo uhićenje, smatraju ruski politički analitičari i upućeni promatrači zbivanja, uključujući i neke bivše insajdere, pokazuje kako rat oblikuje unutarnje borbe između klanova ili frakcija koje se bore za bogatstvo i utjecaj u okrutnom i opasnom političkom sustavu Rusije.

image

Svetlana Manjovič

Not Supplied/Willwest News/Profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia

Klanovi, odnosno interesni savezi između dužnosnika istomišljenika ili poslovnih ljudi, okupljaju se oko vojnih struktura, obavještajnih službi i agencija za provođenje zakona te cjelokupnog vojno-industrijskog kompleksa, a uključuju i skupinu ljudi iz Sankt Peterburga, rodnog grada Vladimira Putina, koji ruskog predsjednika poznaju dugi niz godina.

"Nekome u eliti nije se svidjela činjenica da je Šojgu ojačao", rekla je za agenciju Reuters poznata ruska politologinja Tatjana Stanovaja, viša suradnica Carnegie centra za Rusiju i Euroaziju.

image

Timur Ivanov i Svetlana Manjovič

Not Supplied/Willwest News/Profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia

"Ovo ne dolazi od Putina, već od ljudi koji su bliski Putinu i koji misle da je Šojgu pretjerao. To je jednostavno borba protiv nekoga (određenog) i ministarstva koje je postalo previše moćno te je pokušaj balansiranja situacije".

Abas Galjamov, bivši pisac govora u Kremlju, kojeg su vlasti u međuvremenu proglasile "stranim agentom", također ovo uhićenje smatra napadom na Šojgua, koji će ga oslabiti. "Ivanov je jedan od najbližih ljudi Šojguu. Njegovo uhićenje uoči imenovanja nove vlade sugerira da šanse sadašnjeg ministra da ostane u svojoj fotelji naglo opadaju", rekao je on.

image

Timur Ivanov sa suprugom Svetlanom Manjovič

Not Supplied/Willwest News/Profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia

Ivanovljevo uhićenje je, kako javljaju ruski državni mediji, rezultat istrage protuobavještajnog odjela sigurnosne službe FSB.

Kod Ivanova se radi o najkrupnijem slučaju korupcije na najvišoj razini otkako je Putin poslao vojne snage u Ukrajinu 2022. godine. Državni mediji izvijestili su da je Šojgu smijenio Ivanova s dužnosti, a skandal je buknuo samo dva tjedna prije inauguracije Putina za njegov peti predsjednički mandat i prije rekonstrukcije vlade koja se očekuje idućeg mjeseca i u kojoj bi Šojguov mandat na funkciji ministra obrane, barem u teoriji, mogao završiti.

Političko pitanje

Ivanov je bio zadužen za unosne ugovore o izgradnji i nabavi vojske, a optužen je za primanje mita u obliku usluga u vrijednosti, prema izvješćima ruskih medija, najmanje jedne milijarde rubalja (10,8 milijuna dolara), u zamjenu za dodjelu ugovora ministarstva obrane određenim tvrtkama.

image

Timur Ivanov i Svetlana Manjovič

Not Supplied/Willwest News/Profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia

Iako je malo tko spreman kladiti se da će Šojgu doista ostati bez posla zbog ovog skandala, s obzirom na njegovu lojalnost Putinu, uhićenje Ivanova smatra se velikim preokretom za njegova šefa, čiji je utjecaj i pristup neprikosnovenom šefu Kremlja povećan zbog njegove ključne uloge u ratu u Ukrajini.

Neovisni ruski medij Moscow Times citirao je visokog dužnosnika vlade koji je uhićenje nazvao ozbiljnim udarcem Šojguovom okruženju, a citirali su i izvor blizak ministarstvu obrane, koji je rekao da je uhićenje više stvar politike i "slabljenja položaja Sergeja Šojgua" nego samog Ivanova.

image

Svetlana Manjovič

Not Supplied/Willwest News/Profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia

Šojgu i vojni vrh često su od početka ruske invazije na Ukrajinu bili meta žestokih kritika ruskih proratnih vojnih blogera i nacionalističkih krugova koji su ih optuživali za nesposobnost, osobito nakon niza povlačenja snaga na bojišnici tijekom 2022. godine.

Šojgu je preživio i neuspjeli puč koji je vodio vođa plaćeničke skupine Wagner, Jevgenij Prigožin, koji je u lipnju prošle godine organizirao ‘marš na Moskvu‘ kako bi svrgnuo vojni vrh, nakon čega je u misterioznim okolnostima poginuo u zrakoplovnoj nesreći. No, Šojguov autoritet nakon svega je narušen. Putin je rekao da su ti događaji mogli Rusiju gurnuti u građanski rat.

Šojguov korak natrag

Ipak, Šojgu je nakon toga uspio ponovno pridobiti Putinovo povjerenje, ali uhićenje njegova zamjenika za njega znači ponovno nazadovanje u njegovom položaju, navodi u svojoj analizi Reuters. "To neizravno šteti Šojguu. Postavljaju se pitanja. Kako to da je osoba koja mu je bila bliska i koju je on doveo uspjela ukrasti Šojguu toliko toga pred nosom", komentira Stanovaja.

image

Timur Ivanov i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov

Not Supplied/Willwest News/Profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia

Sergej Markov, bivši savjetnik u Kremlju, prognozira da će Šojgu, koji je na položaju od 2012. godine, bez obzira na sve zadržati posao. "Svi se pitaju može li to biti signal Šojguu da neće biti u idućoj vladi nakon 7. svibnja?", napisao je Markov na svom službenom blogu, a onda i ponudio odgovor. "Smirite se. Bit će. Šojgu je stvorio novu vojsku od katastrofalne 2022. godine, koja je odbila ofenzivu ukrajinske vojske 2023. godine. A u 2024. vojska već napreduje", naveo je on.

image

Timur Ivanov i Svetlana Manjovič

Not Supplied/Willwest News/Profimedia/Not Supplied/willwest News/profimedia

Ipak, mnogo toga o pozadini uhićenja Ivanova ostaje nepoznato. Moskvom kruži više teorija o tome je li optužba za podmićivanje cijela priča. Pisalo se o nepotvrđenim optužbama za izdaju - što je njegov odvjetnik demantirao - i zalaganje za ‘meki‘ izlazak iz rata.

Neki su nagađali da je do Ivanovljevog pada možda došlo zbog njegove sklonosti prema zapadnjačkom stilu života u vrijeme kada Putin stalno iznova ponavlja da je Rusija u situaciji egzistencijalne borbe sa Zapadom.

image

Timur Ivanov pred sudom

-/Sputnik/Profimedia/-/sputnik/profimedia

U međuvremenu, Šojgu o skandalu šuti. Ovog je tjedna bio u inspekciji postrojenja za svemirske letove kao da se ništa nije dogodilo. Kremlj je, pak, novinarima poručio da se oslanjaju isključivo na službene izvore informacija te da sve to na u velikoj mjeri goleme građevinske projekte koje je Ivanov nadgledao - poput obnove okupiranog ukrajinskog lučkog grada Mariupolja, gdje je, prema optužbama, također sudjelovao u malverzacijama - neće utjecati.

image

Timur Ivanov u obilasku Mariupolja

Nadezhda Chicherova/Sputnik/Profimedia/Nadezhda Chicherova/sputnik/profimedia
image

Timur Ivanov u obilasku Mariupolja

Sergey Baturin/Sputnik/Profimedia/Sergey Baturin/sputnik/profimedia
image

Timur Ivanov u obilasku Mariupolja

Nadezhda Chicherova/Sputnik/Profimedia/Nadezhda Chicherova/sputnik/profimedia
image

Timur Ivanov u obilasku Mariupolja

Nadezhda Chicherova/Sputnik/Profimedia/Nadezhda Chicherova/sputnik/profimedia

Foreign Affairs: Rusija je kao SSSR, konstantno na rubu kolapsa

Neovisno o ovom slučaju, Foreign Affairs je proveo opširnu analizu stanja u Rusiji, a u kojoj zaključuju da je Putinov sustav, poput sovjetskog koji mu je prethodio, konstantno na rubu kolapsa.

Gledano izvana, kako se navodi, stisak vlasti ruskog predsjednika jači je nego ikada. Zemlja se oporavila od ranih vojnih poraza u Ukrajini i prvotnog udara zapadnih sankcija. Nafta se obilato izvozi na nova tržišta u Aziji, uključujući Kinu, Indiju i Tursku, a obrambeni sektor zemlje proizvodi više oružja nego cijela Europa zajedno.

Kod kuće je Putin slomio i ono malo što je ostalo od političke oporbe i na desnici i na ljevici, eliminirajući i Prigožina i popularnog oporbenog vođu Alekseja Navaljnog, koji je umro u sibirskom zatvoru u veljači, a zatim je osvojio peti mandat na, kako smatraju zapadni komentatori i političari, lažiranim predsjedničkim izborima u ožujku. U međuvremenu se rusko društvo prilagodilo se samoprozvanoj "egzistencijalnoj konfrontaciji" sa Zapadom.

No, Putinova Rusija je, kako se ocjenjuje, ranjiva, a te njezine ranjivosti su na prvi pogled prikrivene. Sada, više nego ikada, Kremlj donosi odluke na posve personaliziran i proizvoljan način, pri čemu nema čak ni temeljne kontrole kvalitete tih odluka.

Otkako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu, ruska politička elita postala je popustljivija pri provođenju Putinovih naredbi i pokornija u povlađivanju njegovom paranoičnom svjetonazoru, ali cijena tih strukturnih nedostataka raste. Čak ni teroristički napad Islamske države Khorasan (ISIS-K) na koncertnu dvoranu u predgrađu Moskve 22. ožujka, u kojem je ubijeno 145 civila, nije natjerao rusko vodstvo da preispita svoje prioritete.

Putinov režim, visoko personalizirani sustav kojim upravlja ostarjeli ruski autokrat, kako se ocjenjuje, krhkiji je nego što se čini. Vođena Putinovim hirovima i zabludama, Moskva je sklona činiti samoporažavajuće pogreške. Ruski državni sustav učinkovito provodi naredbe s vrha, ali nema kontrolu nad kvalitetom tih naredbi, zbog čega je u trajnoj opasnosti da se preko noći raspadne, kao što je to dogodilo sa Sovjetskim Savezom prije tri desetljeća.

Povjesničar Stephen Kotkin s Princetona primijetio je da Zapad nije uspio predvidjeti kolaps Sovjetskog Saveza jer se ta zemlja jednostavno uopće nije raspadala, odnosno nije bilo dugoročnih trendova koji su raspad SSSR-a učinili neizbježnim. No, ta relativno stabilna država srušena je nizom odluka donesenih na samom vrhu i nekritički provedenih od strane sustava bez kontrola i ravnoteže.

Iako se usporedba na prvi pogled može činiti nevjerojatnom, Putinova situacija danas nalikuje na neki način onoj s kojom se suočio posljednji sovjetski čelnik Mihail Gorbačov u posljednjim godinama Sovjetskog Saveza - u kasnim 80-im, Gorbačov je dao upute konzervativnim aparatčicima da nastave s političkom i ekonomskom liberalizacijom, a naviknuti na slijepo izvršavanje naredbi odozgo, državni službenici su pružali slab otpor. A Putin nalikuje Gorbačovu u jednom ključnom pogledu - sposobnosti da nametne svoju osobnu viziju ruskoj državi.

Putinov rat u Ukrajini učinio je institucionalno znanje sigurnosnih snaga zastarjelim.

Foreign Affairs navodi da su brojni primjeri njegove neodlučnosti u golemom sustavu, unutarnjim i vanjskim zbivanjima kojima upravlja. A ta neodlučnost ima tendenciju biti jednako destruktivna kao i stvarne odluke koje donosi, gdje su sličnosti s kasnim razdobljem Sovjetskog Saveza posebno upečatljive. Do kraja 1989. Gorbačov je postao toliko zbunjen obimom promjena koje je sam pokrenuo da je pokušao zaustaviti reforme, što je državni aparat ostavilo bez koherentne vizije i zbunjenim pred pitanjem kako i kuda dalje. Lišen vodstva s najviše razine, sovjetski je sustav neko vrijeme lutao, a potom se urušio.

Moderna Rusija, kako se navodi, suočava se sa sličnim problemom. Nakon što je pokrenuo rat u Ukrajini, Putin se rijetko trudi objasniti državnim i kvazidržavnim akterima kako se prilagoditi novoj stvarnosti. U nedostatku uputa, oni ili padaju u tupilo ili preuzimaju stvari u svoje ruke, ponekad s katastrofalnim posljedicama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 15:43