Zelenskij predložio Putinu da se nađu u Vatikanu, u Kremlju osupnuti: ‘Imamo alternativni prijedlog...‘

Vatikan je najbolje mjesto da se nađem s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bismo razgovarali o problemima Donbasa, kazao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij za rimsku La Repubblicu te time ponovno iznenadio Kremlj svojim prijedlozima o mjestima susreta s Putinom. Ukrajinski predsjednik nedavno je pozvao Vladimira Putina da se nađu na bojišnici na Donbasu te tamo razgovaraju o problemima koje tište obje zemlje.

Ovog puta Zelenskij je kazao kakao je Vatikan "optimalno mjesto" za jedan takav sastanaka jer je, kaže, Sveta stolica - svjetski moralni autoritet koji može efikasno odigrati ulogu posrednika jer nije pristran i ulijeva povjerenje obiju strana. I jedan i drugi prijedlog vidno su osupnuli Kremlj.

Naime, na ponudu da se nađu u Vatikanu Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov je uzvratio da o tome, koliko on zna, "ni Vatikan ništa ne zna", a ni Moskva nije dobila nikakav službeni poziv ni informaciju o tome. No, ponovio je kako bi Putin rado ugostio Zelenskog u Moskvi, odbivši već sastanak na istočnoeuropskoj bojišnici.

'Dobas i Krim nisu tema'

Iz Kremlja su poručili da mogu sa Zelenskim razgovarati o odnosima i međusobnoj suradnji dviju zemalja, ali da za rusku stranu pitanje Donbasa i Krima nije tema razgovora koja bi se trebala raspravljati na susretu ove dvojice šefova država. Naime, kako kaže Dmitrij Peskov "Rusija nije strana u sukobu na istoku Ukrajine" pa se taj problem ni ne može, kako kažu, riješiti razgovorima Moskve i Kijeva te su ponovno uputili Zelenskog da pregovara s predstavnicima samoproglašenih (i od nikog priznatih, pa ni od strane Rusije) tvorevina Donjeck i Lugansk.

Kijev ne želi priznati odmetnute tvorevine kao stranu u pregovorima jer bi im time dali legitimitet, što ne žele, ali se sve onda vrti u začaranom krugu, jer kako poručuju iz Kremlja - mi nismo strana u ratu, pa ne možemo pregovarati o miru. Isto tako su više puta poručili da je Krim ruski te da o svom teritoriju ne mogu pregovarati s drugim državama.

Podsjetimo, Rusija je Krim anektirala u ožujku 2014 godine, što nitko nije priznao, a tada su stvorene i odmetnute proruske "državne" tvorevine Donjeck i Lugansk. U tom je ratu poginulo već oko 13 tisuća ljudi, a posljednjih tjedana došlo je do eskalacije napetosti kada je Rusija počela gomilati trupe (oko 150 tisuća vojnika) na granici s Ukrajinom te provela vojne vježbe na Krimu i u Crnom moru.

Povlačenje dijela trupa

Ovih dana Rusija je povukla određeni broj vojnika s Krima, ali se već za rujan najavljuju novi veliki manevri uz ukrajinsku granicu, a i NATO u istočnoj Europi provodi svoje vojne vježbe.

Sastanak Putina i Zelenskog na dugom je štapu, upravo zbog odbijanja Moskve da kriza na Donbasu bude tema razgovora, već pozivaju da se stvari rješavaju prema Sporazumu iz Minska te inzistiraju da Kijev s Donjeckom i Luganskom izravno pregovara.

Ovdje treba reći da Rusija masovno dijeli državljanstva stanovnicima odmetnutih pokrajina (već preko 600 tisuća) te da su iz Moskve poručili da će Rusija braniti interese Rusa i ruskog stanovništva u Ukrajini, pa da bi pokretanje ratnih operacija od strane ukrajinske vojske i novo razbuktavanje sukoba na tom području moglo označiti i "početak kraja Ukrajine".

Stabilizaciji odnosa sigurno neće doprinijeti ni "proslava" godišnjice osnivanja ukrajinske SS divizije Galicija na jednom kijevskom trgu, što su upriličili ukrajinski neonacisti.