NEPLANIRANA TURNEJA

Zelenski: Zašto Izrael to smije, a mi ne!?; Rusi: Kakva agonija predsjednika Ukrajine...

Zelenski je uputio poziv Poljskoj i Rumunjskoj da svoje protuzračne snage još više približe ukrajinskoj granici te da se ne libe gađati ruske projektile iznad zapadnih dijelova Ukrajine

Olaf Scholz i Vladimir Zelenski

 Tobias Schwarz/Afp

Nakon što su se klimatske nepogode umiješale u politička zbivanja, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iskoristio je priliku te otišao na turneju u najvažnije europske prijestolnice - London, Pariz, Berlin i Rim, a kada je već bio tamo, otišao je i u Vatikan kod pape Franje.

Naime, zbog uragana Milton koji je poharao Floridu otpao je susret s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u bazi u Ramsteinu, pa je iskoristio "rupu" u programu za jednu neplaniranu alternativnu spontanu turneju. Zelenski je tako ključnim europskim saveznicima i partnerima predstavio svoj "plan pobjede" te dogovorio nove "tranše" oružja koje mu je potrebno za obranu od ruske agresije, odnosno po njemu, za "pobjedu nad ruskim osvajačem". No, što je Zelenski tražio, a što dobio od britanskog premijera Keira Starmera, talijanske šefice vlade Giorgie Meloni, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te njemačkog kancelara Olafa Scholtza.

Kako navode tamošnji mediji - Zelenski je dobio neupitnu i uobičajenu podršku. Europljani su mu rekli da će mu i dalje pomagati, čak i ako u Bijeloj kući dođe do promjene i tamo zasjedne Donald Trump, koji ima drugačije poglede na rat protiv Ukrajine te u vezi pomoći koja joj je potrebna. No, analitičari časopisa Politico te neki ukrajinski mediji navode što bi Zelenski mogao dobiti i očekivati od "neplanirane turneje", a što će ipak ostati visjeti u zraku. Prema prvim procjenama, više toga će ostati nedorečeno, ali nije se vratio ni praznih ruku.

Poznato je da je Zelenski u svom "planu za pobjedu", koju je predstavio vodećim europskim čelnicima, kao jednu od glavnih stavki stavio - jamstva sigurnosti od NATO-a i prije formalnog članstva, koje je na dugom štapu. Naime, Zelenski time želi pomoć od Zapada kako bi, kako je naveo, spriječio bojazan od "nekih budućih ruskih napada" ili mogućnosti nekih novih trzavica i destabiliziranja Ukrajine. Zelenski je, kako navodi njemački Bild, navodno spreman na pregovore s Rusima o primirju ili prekidu vatre na sadašnjoj liniji bojišta, ako od NATO-a dobije sigurnosne garancije kakve je SAD "dao" Japanu, Južnoj Koreji i Filipinima.

No, teško je to ostvarivo za zemlju koja je u ratu. Naime, napomenimo da su ove zemlje dobile ta jamstva "u miru" kako bi se spriječio sukob. Stoga i Politico navodi da je teško očekivati da bi NATO otvorio vrata Ukrajini za članstvo kako je to učinila EU. No, ukrajinski portal strana.ua navodi kako je Zelenski dobio obećanje da će Ukrajina jednom biti dio NATO-a, napominjući da je s dvadesetak država Ukrajina već potpisala bilateralne sigurnosne sporazume. Nadalje, Zelenski je uputio poziv NATO-u, a osobito Poljskoj i Rumunjskoj kao državama najbližima Ukrajini, da svoje protuzračne snage još više približe ukrajinskoj granici te da se ne libe gađati ruske projektile iznad zapadnih dijelova Ukrajine.

To je svakako stavka, navodi Politico, koju NATO gotovo sigurno neće ni obećati, a kamoli ispuniti, jer bi to, kako navode i njemački, ali i ukrajinski mediji dovelo do "izravne umiješanosti" NATO-a u rat, što Zapad nikako ne želi. Doduše, Zelenski je pokušao tu s kontraargumentom, da SAD tako pomaže Izraelu, ali to, barem za sada i u dogledno vrijeme, neće proći za Ukrajinu, ali je zato Kijev dobio nove sustave protuzračne obrane. Stići će nove partije Patriota te talijansko-francuske rakete zemlja - zrak Aster SAMP/T.

Nadalje, Kijev još traži odobrenje da dalekometnim projektilima može gađati vojne ciljeve u dubini ruskog teritorija. Iako se činilo da je to "gotova stvar", ipak se oteglo i još nije stiglo odobrenje, za koje američki i britanski mediji tvrde da je samo pitanje dana. No, podsjetimo da te projektile, a u pitanju su ATACMS i Storm Shadow, Ukrajinci već koriste gađajući mete na Krimu. Novi šef NATO-a Mark Rutte podržao je taj zahtjev, ali je napomenuo da o tome ipak mora samostalno odlučiti zemlja koja isporučuje takve projektile.

Zelenski je u Berlinu ponovno zatražio da im Njemačka isporuči projektile Taurus, ali njemački kancelar Olaf Scholz ni ovaj put nije dao odobrenje, premda je naveo da će Ukrajini isporučiti oružja u vrijednosti 1,4 milijarde eura. Podsjetimo, upravo je Njemačka zemlja koja nakon SAD-a Ukrajini isporučuje najviše naoružanja. Tako će uskoro Ukrajini pristići protuzračni sustavi IRIS, Skynex te samohodni raketni sustavi Gepard. Osim toga, Zelenski će najzadovoljniji biti odlukom da mnoge jake vojnoindustrijske tvrtke već počinju ulagati u ukrajinsku vojnu industriju.

Riječ je, navodi Politico, o uspješnim vojnim europskim tvrtkama poput Rheinmetall, Nammo i Saab, koje su već počele s ulaganjima. Turneju Zelenskog pomno su pratili i u Moskvi, gdje su je ocijenili "porazom". Leonid Slucki, šef Odbora za vanjske poslove ruske Dume, na svom Telegram kanalu turneju Zelenskog nazvao je "agonijom" te da će "sukob u Ukrajini završiti pobjedom ruskog oružja".

No, ruski mediji nisu baš zabilježili da je kancelar Scholz rekao Zelenskom da Zapad "nikad neće pristati na mirovne pregovore prema ruskim uvjetima i diktatu Moskve". Pojavila se i informacija u njemačkim medijima da je kancelar Scholz spreman na kontakt (telefonski razgovor) s Vladimirom Putinom oko razgovora o primirju, i to negdje u studenom pred summit G 20 koji će biti u Brazilu. No, iz Kremlja su objavili da nikakav zahtjev za razgovorom nisu iz Berlina dobili. I njemačka ministrica vanjskih poslova Annalene Baerbock kazala je prilikom posjeta Slovačkoj kako Putin ne pokazuje namjeru za pregovorima, pogotovo uz posredničku ulogu Njemačke.

No, kako navodi portal strana.ua, Zelenski je dobio jamstva da će EU pooštriti sankcije protiv Rusije koje bi, i prema ruskim neovisnim ekonomskim analitičarima, u drugoj polovici 2025. godine počeli davati opipljive rezultate, što se može zaključiti i iz izjava i poteza tamošnje Narodne banke i ministarstva gospodarstva. Uz to, povećat će se vojna i financijska pomoć Ukrajini, te bi se u zadnjih šest mjeseci 2025. godine mogao nazrijeti kraj rata, odnosno da bi i Moskva mogla "ublažiti" svoje "mirovne prohtjeve".

Napomenimo da su Putinovi još isti - promjena vlasti u Kijevu, ukidanje sankcija te uvjet da Ukrajina ne bude dio euroatlantskih integracija. Na to Kijev, ali ni Zapad ne mogu pristati, jer samo to Ukrajini jamči sigurnost i teritorijalnu i državnu suverenost u budućnosti, u protivnom stalno bi mogla biti na meti kremaljskih posezanja. Doduše, moglo bi doći do "zamrzavanja sukoba", što bi Putinu u slučaju da "zapne" u Ukrajini, a ostvare se crne ekonomske prognoze, mogao biti izlaz. No, teško da će se to, kako sada stvari stoje, dogoditi prije jeseni 2025. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 11:17