RAT U UKRAJINI

Zelenski stigao u SAD, sastat će se s Bidenom; Ukrajina tužila tri države članice EU

Pratio najznačajnije događaje rata u Ukrajini iz minute u minutu
 Handout/Afp

KLJUČNI DOGAĐAJI:

  • Ukrajinci Rusima preoteli Kliščivku kod Bahmuta, ostvarili manje pomake drugdje oko grada
  • Kineski šef diplomacije stiže u Rusiju
  • Kim Jong-un od Rusa dobio pancirku i dronove kao oproštajne darove na kraju posjeta Rusiji
  • Pogođen ured Denisa Pušilina
  • Smijenjena ukrajinska zamjenica ministra obrane
23:52

Zelenski stigao u SAD

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i prva dama Olena Zelenska potvrdili su da su sletjeli u SAD uoči zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku i posjeta Washingtonu.

U objavi na X-u (bivši Twitter), Volodimir Zelenski potvrdio je da će se sastati s američkim predsjednikom Joeom Bidenom i čelnicima Kongresa te vojnim i poslovnim dužnosnicima.

Jedan od prvih događaja na planu putovanja predsjednika Zelenskog je posjet Sveučilišnoj bolnici Staten Islanda, gdje će odlikovati ukrajinske vojnike.

20:04

Ukrajina podnijela pritužbu WTO-u protiv embarga tri članice EU-a na ukrajinsko žito

Ukrajina je podnijela pritužbe Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) protiv Poljske, Slovačke i Mađarske nakon što su zabranile uvoz ukrajinskog žita i drugih proizvoda, objavila je visoka ukrajinska dužnosnica u ponedjeljak.

Prva potpredsjednica vlade Julija Sviridenko rekla je da Ukrajina smatra takve zabrane kršenjem međunarodnih obveza članica EU-a.

"Za nas je kritično važno dokazati da pojedinačne države članice ne mogu zabraniti uvoz ukrajinske robe. I zato smo podnijeli tužbe putem WTO-a", navela je Sviridenko u priopćenju na vladinoj web stranici.

"Istovremeno se nadamo da će te države ukinuti ograničenja i da neće biti potrebe da svoje odnose rješavamo na sudovima kroz dugo vremensko razdoblje (...) Potrebna nam je solidarnost i obrana interesa poljoprivrednika", dodala je.

Tri članice EU-a odlučile su u petak uvesti jednostranu zabranu uvoza ukrajinskog žita i drugih proizvoda iz te zemlje, nakon što je Europska unija objavila da neće produžiti ograničenja koja su istekla u petak u ponoć.

Poljoprivrednici u Bugarskoj podignuli su u ponedjeljak privremene blokade na autocestama i pristupnim cestama s Rumunjskom i Grčkom u ponedjeljak prosvjedujući protiv ukidanja zabrane uvoza žitarica iz Ukrajine te najavljuju da su spremni i traktorima do Sofije.

Kada je Europska komisija u petak odlučila okončati ograničenja na uvoz proizvoda iz Ukrajine, bugarska vlada je glasala za ukidanje zabrane u čemu se razišla s tri druge članice Unije - Poljskom, Mađarskom i Slovačkom koje su najavile da će održati ograničenja.

Kontrole nad uvozom ukrajinskog žita omogućile su pet zemalja - Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj da na vlastitom tržištu ograniče trgovinu proizvodima kao što su žito, kukuruz, repica ili suncokret iz Ukrajine.

19:02

Ukrajina tvrdi da je probila rusku obrambenu liniju kod Bahmuta

Ukrajinske trupe probile su rusku obrambenu liniju blizu Bahmuta, rekao je u ponedjeljak zapovjednik kijevskih kopnenih trupa, general Oleksandr Sirskij.

Nakon što smo ponovno zauzeli sela Andrijivku i Kliščivku "neprijateljska obrambena crta je probijena", rekao je Sirskij, a prenio vojni press centar.

Dodao je da su ti mali gradovi "bili važan element ruske obrambene linije koja se proteže od Bahmuta do Gorlivke".

Ruska 72., 31. i 83. brigada "razbijene su i potpuno su izgubile svoju borbenu sposobnost" u borbama kod Bahmuta, rekao je general Sirskij.

"Opća situacija u istočnoj zoni ostaje i dalje zamršena", a "žestoke borbe kod Bahmuta se nastavljaju", kazao je.

Nakon gubitka dvaju lokaliteta blizu Bahmuta ruska je vojska "vodila brojne protunapade" u nadi da će "vratiti izgubljene položaje" te se pripremala za nove napade sjevernije u području Kupjanska i Limana, rekao je.

Ukrajina je u petak najavila da će u nedjelju ponovno zauzeti Andrijivku i Kliščivku. Oba su mjesta smještena južno od Bahmuta.

Bahmut, grad koji je prije ruske invazije imao 70.000 stanovnika, prošli su svibanj osvojile ruske snage nakon jedne od najduljih i najkrvavijih bitaka u ovome ratu.

Ukrajina je u lipnju pokrenula protuofenzivu da bi ponovno preuzela teritorije koje je okupirala Rusija. Prethodno je dobila oružje od Zapada i oformila nove bataljune.

15:43

Napadnuta zgrada u kojoj se nalazi ured Denisa Pušilina, čelnog čovjeka Donjecke Narodne Republike

Denis Pušilin, čelni čovjek Donjecke Narodne Republike, potvrdio je u ponedjeljak da je napadnuta zgrada u Donjecku u kojoj se nalazi njegov ured, piše Reuters. Pušilin je rekao da u napadu nitko nije ni ubijen ni ozlijeđen.

Na snimkama koje su objavljene na društvenim mrežama vidi se kako gusti sivi dim suklja iz spomenute zgrade. Dio krova je oštećen, a ruski mediji tvrde da nitko nije ozlijeđen u napadu.

15:36

Rusija u vojnoj vježbi u moru koje ju odvaja od Aljaske ispalila krstareće projektile

Rusija je u ponedjeljak ispalila krstareće projektile na lažne mete u moru koje je odvaja od Aljaske u, kako je rekla, vježbi zaštite svoje sjeverne pomorske rute na Arktiku.

Ministarstvo obrane priopćilo je da su krstareće rakete Vulcan, Granit i Onyx ispaljene na mete udaljene više stotina kilometara.

Te su mete u Beringovom moru simulirale neprijateljske brodove.

U sklopu vježbe lansirani su projektili s kopna, brodova i iz podmornica, a u njoj je sudjelovalo oko 10.000 vojnika, kao i zrakoplovi i helikopteri, priopćilo je ministarstvo.

Vježbe su održane na ruskom poluotoku Čukotka te u Čukotskom i Beringovom moru, a nadgledao ih je admiral Nikolaj Jevmenov, glavni zapovjednik ruske mornarice.

Rusija želi pokazati svoju sposobnost projiciranja sile na Arktiku i Dalekom istoku, ocjenjuje Reuters.

Moskva je prošle godine objavila da planira potrošiti gotovo 30 milijardi dolara do 2035. na razvoj sjevernog pomorskog puta koji je postao održiviji jer su klimatske promjene smanjile morski led na Arktiku.

Predsjednik Vladimir Putin istaknuo je važnost te rute u prošlomjesečnom govoru na samitu BRICS-a.

Tada je istaknuo da Rusija planira izgraditi nove luke i terminale za gorivo te proširiti svoju flotu ledolomaca.

14:44

Ljudska prava u Rusiji 'znatno pogoršana' od početka rata u Ukrajini

Stanje ljudskih prava u Rusiji "znatno se pogoršalo" od invazije te zemlje na Ukrajinu u veljači 2022., kaže se u ponedjeljak u prvome izvješću izvjestiteljice Vijeća za ljudska prava UN-a Mariane Katzarove, zadužene za praćenje stanja ljudskih prava u Rusiji.

"Situacija se posljednjih dvadeset godina konstantno pogoršava, dijelom i zbog dvaju ratova u Čečeniji koji su završili 2009.", istaknula je stručnjakinja i izvjestiteljica.

Izvješće, koje će se ovaj tjedan predstaviti pred Vijećem za ljudska prava, ne sadrži nikakva iznenađenja ni šokantna otkrića, no sama činjenica da je Vijeće imenovalo posebnu izvjestiteljicu označava poraz za Moskvu u sklopu diplomatske borbe saveznika Kijeva na svim UN-ovim forumima od ruske invazije na Ukrajinu.

Treba istaknuti da se prvi put imenuje posebni izvjestitelj za istragu jedne od pet stalnih zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a.

Katzarova je upozorila na pokušaje Moskve da je "omete" u njezinu radu te je izrazila žaljenje zbog toga jer joj nije omogućen pristup Rusiji.

U izvješću je dokumentirano da su "ruske vlasti ozbiljno ograničile slobodu druženja, mirnih okupljanja i slobodnog izražavanja, bilo online ili offline te su iz temelja potkopale neovisnost pravosuđa kao i jamstva za 'poštena suđenja'".

Izvjestiteljica u izvješću osuđuje i nedavno uspostavljen zakonodavni aparat kojega je svrha "zapušiti usta članovima civilnog društva i kazniti ljude angažirane na obrani ljudskih prava".

"Često nasilna primjena ovih zakona i propisa rezultirala je sustavnom represijom protiv organizacija civilnog društva, što je blokiralo građanske aktivnosti i neovisne medije", sa žaljenjem je konstatirala posebna izvjestiteljica.

"Nekažnjavanje Rusije zbog kršenja ljudskih prava na nacionalnoj razini i povlačenje Ruske Federacije iz Europskog suda za ljudska prava smanjilo je mogućnosti koje su na raspolaganju žrtvama u slučaju traženja pravnoga lijeka i odštete“, istaknula je Katzarova.

U Rusiji prevladavaju "ozračje nekažnjivosti, nepredvidivosti, kada je posrijedi izmjena zakona, njihovo dvosmisleno tumačenje, njihov broj i opseg, kao i njihova proizvoljna primjena", a sve je to brojne Ruse natjeralo u egzil.

Katzarova je zatražila oslobađanje svih političkih protivnika koji su proizvoljno pritvoreni, među njima i Alekseja Navaljnog te disidente Vladimira Kara-Murzu i Ilju Jašina.

Izvjestiteljica je opisala i da su žene, osobito one koje rade na oboran ljudskih prava, aktivistice i novinarke "doživjele posebno rodno uvjetovano nasilje, poniženja i zastrašivanja".

Katzarova je dodala da “uporno pribjegavanje mučenjima i zlostavljanju, među kojima je seksualno i rodno uvjetovano nasilje, ugrožava živote osoba u pritvoru”.

Rusiju je pozvala da "provede učinkovitu, nepristranu i neovisnu istragu o svim slučajevima u kojima su korišteni sila, proizvoljna pritvaranja i ostali oblici pritisaka".

Rekla je da bi Moskva trebala "zajamčiti brzu, transparentnu i učinkovitu istragu svih navoda o mučenju i zlostavljanju u pritvorima" te je zatražila da svi počinitelji odgovaraju za svoja djela.

14:21

Objavljene fotografije podmornice koju su Ukrajinci napali raketama Storm Shadow

Objavljene su fotografije podmornice Pr. 636.3 "Rostov na Donu" koja je oštećena u ukrajinskom napadu na sjedište Crnomorske flote Ruske ratne mornarice u luci Sevastopolj na poluotoku Krimu, piše Sky News.

Ukrajina je spomenutu podmornicu napala krstarećim raketama Storm Shadow. Prema upućenim izvorima, bomba se prije detonacije odvojila od tijela rakete.

Sky News navodi da je u napadu oštećen i jedan ratni brod.

Rusija je rekla da je na sjedište Crnomorske flote ispaljeno 10 krstarećih raketa te da je uspjela oboriti njih sedam. U napadu su sudjelovala i tri bespilotna plovila, no ona nisu stigla do cilja.

12:17

Rusija pozvala Međunarodni sud pravde da odbaci slučaj o genocidu u Ukrajini

Rusija je u ponedjeljak pozvala najviši sud UN-a u Den Haagu da odbaci slučaj koji se temelji na tvrdnjama Moskve da je njezina invazija na Ukrajinu izvršena kako bi spriječila genocid.

Zahtjev je upućen na početku saslušanja koje se bavi nadležnošću Međunarodnog suda pravde (ICJ), također poznatog kao Svjetski sud.

Ukrajina je pokrenula slučaj samo nekoliko dana nakon ruske invazije 24. veljače prošle godine. Kijev tvrdi da Rusija zlorabi međunarodno pravo govoreći da je invazija bila opravdana kako bi se spriječio genocid u istočnoj Ukrajini.

Ruski dužnosnici i dalje optužuju Ukrajinu za počinjenje genocida. Rusija je u ponedjeljak ponovila optužbe da "rusofobni i neonacistički režim u Kijevu" koristi Konvenciju o genocidu iz 1948., čije su obje zemlje stranke, kao izgovor za "povlačenje" slučaja pred sudom.

Rusija želi da se slučaj odbaci i kaže da sud nije nadležan. Ročišta, koja će trajati do 27. rujna, neće se baviti meritumom slučaja i umjesto toga usredotočena su na pravne argumente o nadležnosti.

"Ukrajina ne optužuje Rusiju da je počinila genocid. Ukrajina također ne optužuje Rusiju da nije spriječila ili kaznila genocid", rekao je ruski predstavnik na sudu Genadij Kuzmin, u uvodnoj riječi.

"Samo to bi trebalo biti dovoljno da se slučaj odbaci. Jer prema sudskoj praksi, ako nije bilo genocida, ne može biti kršenja Konvencije o genocidu", dodao je.

Premda je Rusija do sada ignorirala zahtjeve ICJ-a da zaustavi svoje vojne akcije i sud nema načina provesti svoje odluke, stručnjaci kažu da bi eventualna presuda u korist Ukrajine mogla biti važna za sve buduće zahtjeve za odštetom.

11:42

Ukrajina planira tužiti Poljsku, Mađarsku i Slovačku zbog zabrane uvoza hrane

Ukrajina planira tužiti Poljsku, Mađarsku i Slovačku zbog zabrane uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, rekao je za Politico u intervjuu objavljenom u ponedjeljak ukrajinski trgovinski predstavnik Taras Kačka.

Zabrane vlada triju srednjoeuropskih zemalja imaju za cilj zaštititi vlastite poljoprivrednike od žita iz Ukrajine, nakon ruske blokade ukrajinskih luka na Crnom moru.

Poljska vladajuća stranka posebno želi zaustaviti taj tok jer je njezin uspjeh na izborima 15. listopada usko povezan s podrškom ruralnog stanovništva koje je bilo ogorčeno povećanjem uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.

“Važno je dokazati da su te radnje pravno pogrešne. I zato ćemo sutra pokrenuti pravni postupak", rekao je Kačka u nedjelju navečer, dodajući da Kijeva planira mjerama uzvratiti protiv izvoza poljskog voća i povrća.

"Bit ćemo prisiljeni uzvratiti i dodatnim proizvodima te bi zabranili uvoz voća i povrća iz Poljske", rekao je za Politico.

Tri zemlje su se pobunile protiv Europske komisije, koja je prošlog petka odlučila dopustiti prodaju ukrajinskog žita širom EU.

11:20

Ukrajinska vlada smijenila zamjenicu ministra obrane i još pet dužnosnika

Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar smijenjena je s dužnosti, zajedno s još pet dužnosnika, potvrdila je vlada te zemlje.

Maliar je bila istaknuta osoba tijekom rata, objavljujući dnevne novosti o napretku Ukrajinaca na terenu.

Iako ostalih pet dužnosnika još nisu imenovani, smatra se kako je riječ o drugim zamjenicima raznih ministara.

Vlada nije navela razlog njezine smjene.

09:11
08:51

Ukrajinci Rusima preoteli Kliščivku kod Bahmuta, ostvarili manje pomake drugdje oko grada

Ukrajinska je vojska ustvrdila da je u nedjelju navečer Rusima preotela Kliščivku, selo južno od Bahmuta, piše Sky News. Američki trust mozgova Instituta za proučavanje rata (ISW) potvrdio je to u ponedjeljak. Svoje je tvrdnje ISW potkrijepio video snimkama na kojima se mogu vidjeti ukrajinski vojnici oboružani raznima zastavama.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odao je počast postrojbama koje su sudjelovale u oslobađanju Kliščivke.

ISW je rekao i da je Ukrajina drugdje oko Bahmuta izvela "uspješne operacije".

"Snimke koje su na internetu objavljene 16. rujna pokazuju da su ukrajinske snage zauzele pozicije istočno od Orihovo-Vasilivke", rekao je ISW.

Američki je trust mozgova rekao da su oslobođenje Kliščivke i drugi dobici koje je Ukrajina ostvarila na području sjeverozapadno od Bahmuta strateški važni podvizi jer Ukrajincima omogućavaju da kontriraju značajnom dijelu ruskih zračnih snaga na širem području oko Bahmuta.

Vijest o oslobođenju Kliščivke došla je manje od 48 sati nakon obavijesti da su Ukrajinci oslobodili Andriivku, selo koje je od Bahmuta udaljeno otprilike tri kilometra.

Zamjenica ministra obrane Ukrajine Hana Maljar rekla je u ponedjeljak da su ukrajinske snage zauzele još teritorija na istočnoj fronti, a i da su ostvarile određene dobitke na jugu. Maljar je pojasnila da su prošlog tjedna zauzele dva kvadratna kilometra prostora oko Bahmuta.

Otkad je Ukrajina prije tri mjeseca krenula u kontraofenzivu, oslobodila je 51 kvadratni kilometra prostora oko Bahmuta, dodala je Maljar.

Zamjenica ministra obrane dodala je da su ukrajinske snage obranile pozicije u Avdiivki i Marinki.

Ukrajinci se nastoje probiti do Azovskog mora, a prošlog su tjedna u to ime osvojili 5,2 kilometara kvadratnih.

Ukrajina za sada u sklopu kontraofenzive nije zauzela niti jedan veći gradi. Unatoč tome, predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je kritike na njezin račun.

08:08

"Iskrena zahvala" Kima Putinu nakon posjeta Rusiji

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un izrazio je "iskrenu zahvalu" ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tijekom povratka u svoju zemlju nakon gotovo jednotjednog posjeta Rusiji, izvijestili su u ponedjeljak sjevernokorejski državni mediji.

Tijekom Kimovog posjeta usredotočenog na obranu, dvojica čelnika razgovarala su o potencijalnim vojnim vezama njihovih zemalja.

Kim Jong Un je pregledao niz opreme poput ruskih svemirskih raketa ili podmornica, a dvojica šefova država međusobno su si simbolično predali puške.

Posjet je oživio strahove zapada da bi izolirana, nuklearno naoružana zemlja, mogla Moskvu opskrbiti oružjem za njezin rat u Ukrajini.

Na kraju posjeta, koji je započeo u utorak, Kim je "iskreno zahvalio predsjedniku Putinu i ruskim čelnicima" na "njihovoj posebnoj pažnji i srdačnom gostoprimstvu", priopćila je službena agencija Sjeverne Koreje KCNA.

Također je poželio "prosperitet Rusiji i dobrobit njezinom narodu", dodala je.

Kimov posjet Rusiji "ostat će dugo u povijesti", navodi KCNA, i dodatno će učvrstiti "vojno jedinstvo" dviju zemalja dok će "otvoriti novo poglavlje" u njihovim odnosima.

Ali Kremlj sa svoje strane uvjerava da ovaj tjedan nije potpisan "nikakav sporazum".

Vladimir Putin je prihvatio poziv Kima da posjeti Sjevernu Koreju i govorio o mogućoj pomoći u proizvodnji satelita, nakon neuspjeha dva nedavna pokušaja Pjongjanga.

U svom oklopnom vlaku, Kim je "na putu kući, nakon što je dao radikalno novi zaokret u povijesti razvoja odnosa između DNRK i Rusije", prema KCNA.

Moskva i Pjongjang, povijesni saveznici, su pod globalnim sankcijama: Moskva zbog rata u Ukrajini, Pjongjang zbog testiranja nuklearnog oružja.

06:33

Kim Jong Un dobio znakovite poklone na oproštaju u Rusiji

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un dobio je pancirku i dronove kao oproštajne darove na kraju posjeta Rusiji koji je duboko uznemirio Zapad zbog mogućnosti vojne suradnje između Moskve i Pjongjanga.

Kim Jong Un boravio je u šestodnevnom posjetu Rusiji.

U nedjelju je Kim napustio istočni grad Vladivostok, gdje je pregledao ratne zrakoplove, obišao zračnu luku i posjetio fregatu Pacifičke flote, da bi se vratio u Pjongjang u svom teško oklopljenom privatnom vlaku nakon velike oproštajne ceremonije, izvijestili su ruski i sjevernokorejski državni mediji .

image

Oproštaj Kim Jong Una od Rusije

Handout/Afp

Na odlasku je guverner dalekoistočne ruske regije Primorje Kimu poklonio pancirni prsluk i set dronova, izvijestila je ruska državna novinska agencija TASS.

"Ovo je zaštitni prsluk sa zaštitnim zonama za prsa, ramena, grlo i prepone, a mnogo je lakši od analognih primjeraka", dodala je državna novinska agencija.

Kimu je također predstavljeno pet bespilotnih letjelica kamikaza proizvedenih u istoj regiji, kao i izviđačka bespilotna letjelica Geranium-25, dodaje TASS. Dodatni poklon bio je komplet posebne odjeće nevidljive termovizijskim kamerama.

Nakon oproštaja koji je uključivao crveni tepih i počasnu gardu, Kim je snimljen kako se ukrcava u svoj privatni vlak, dok su mu ruski dužnosnici mahali, u videu koji je objavila ruska državna novinska agencija RIA Novosti.

06:22

Kineski šef diplomacije stiže u Rusiju

Vodeći kineski diplomat Wang Yi vodit će razgovore o ratu u Ukrajini s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim u ponedjeljak na početku njegova trodnevnog posjeta Rusiji.

Wang će boraviti u posjetu Rusiji od 18. do 21. rujna, navodi se u priopćenju.

Očekuje se da će se sastati s Lavrovim kako bi razgovarali o 'širokom rasponu pitanja vezano za bilateralnu suradnju", što uključuje "detaljnu razmjenu mišljenja o pitanjima vezanim uz rješenje u Ukrajini", kako se navodi u izjavi ruskog ministarstva vanjskih poslova iz prošloga tjedna.

Planirani sastanak stiže nakon susreta Kim Jong Una i Vladimira Putina, koji se odvijao uz budnu pasku svjetskih medija, zbog očekivanja da bi Sjeverna Koreja mogla početi opskrbljivati Rusiju oružjem.

06:02

Ukrajinci tvrde da su nakon Andriivke oslobodili i Kliščiivku


Ukrajinski dužnosnici tvrde da su njihove snage ponovno zauzele selo Kliščiivku, manje od 48 sati nakon što su, kako tvrde, oslobodile selo Andriivku.

Ta izvješća, napominje Sky News, nisu neovisno provjerena.

"Kliščiivka je očišćena od Rusa i oslobođena", objavio je Aleksandar Sirski, zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga na Telegramu.

Ilja Jevlaš, šef tiskovne službe Istočne skupine oružanih snaga Ukrajinskih oružanih snaga, rekao je novinskoj agenciji Suspilne da je selo zauzeto, a internetom se šire video snimke i fotografije na kojima se vide vojnici kako navodno slave u oslobođenom mjestu s ukrajinskim zastavama.

Selo se nalazi nešto manje od 8 kilometara od razorenog grada Bahmuta, sok se Andriivka nalazi oko 3 kilometara dalje.

06:02

Rusija i Ukrajina u ponedjeljak pred Međunarodnim sudom: Moskva tvrdi da je sprječavala genocid

Rusija i Ukrajina ukrstit će u ponedjeljak koplja pred Međunarodnim sudom pravde u slučaju u kojem Moskva tvrdi da je invaziju na Ukrajinu pokrenula kako bi spriječila genocid.

Ukrajina je slučaj iznijela pred najviši sud Ujedinjenih naroda svega nekoliko dana nakon ruske invazije 24. veljače prošle godine. Kijev smatra da Rusija krši međunarodno pravo tvrdnjom da je invazija bila opravdana kako bi se spriječio navodni genocid u istočnoj Ukrajini.

Ruski dužnosnici nastavljaju optuživati Ukrajinu da čini genocid.

Rusija želi da se slučaj odbaci i ne priznaje nadležnost Međunarodnog suda pravde (ICJ). Saslušanja, koja bi trebala trajati do 27. rujna, neće se baviti meritumom, nego će se fokusirati na pravne argumente o nadležnosti.

Moskva kaže da Ukrajina koristi slučaj kao zaobilazni način da dobije presudu o cjelokupnoj legalnosti vojne akcije. Ukrajina je već ostvarila manju pobjedu kada je sud odlučio u njezinu korist u preliminarnoj odluci u tom slučaju u ožujku prošle godine. Na temelju toga, sud je naredio Rusiji da odmah prekine sa svojim vojnim operacijama u Ukrajini.

Sud će također saslušati 32 druge zemlje, od kojih sve podržavaju tvrdnju Ukrajine da je sud nadležan i da treba nastaviti sa slučajem.

I dok je Rusija dosad ignorirala naredbe ICJ-a da zaustavi vojne operacije, a sud nema način na provede svoje odluke, stručnjaci kažu da će eventualna presuda u korist Ukrajine biti važna za eventualna buduća potraživanja ratne odštete.

Povelja o genocidu Ujedinjenih naroda iz 1948. definira genocid kao zločin počinjen "s namjerom uništenja, u cijelosti ili djelomično, nacionalne, etničke, rasne ili religiozne skupine kao takve."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. svibanj 2024 06:39