Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na summitu NATO-a u Ankari planira od saveznika zatražiti hitnu isporuku dodatnih sustava protuzračne obrane, upozoravajući da su oni prijeko potrebni kako bi se Ukrajina mogla obraniti od sve žešćih ruskih raketnih napada.
Njegov apel dobio je dodatnu težinu nakon što je Moskva u manje od tjedan dana dvaput zasula Kijev projektilima. Rakete su pogađale stambene zgrade, a u napadima je poginulo više od 50 civila.
Summit u Ankari Zelenski namjerava iskoristiti i za sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Želi ga uvjeriti da ruski "brutalni" napadi nisu pokazatelj snage, nego slabosti te da je došlo vrijeme za snažniji međunarodni pritisak na Vladimira Putina kako bi pristao na pregovore o, kako kaže, "dostojanstvenom miru".
Najnoviji ruski napadi dolaze u trenutku kada je Ukrajina posljednjih tjedana znatno intenzivirala vlastite udare bespilotnim letjelicama duboko na ruskom teritoriju. Mete su rafinerije nafte, vojna postrojenja i energetska infrastruktura, a posljedice su sve izraženije nestašice goriva i prekidi opskrbe električnom energijom. Ruske društvene mreže posljednjih su dana preplavljene snimkama građana koji satima čekaju u redovima za gorivo ili se sukobljavaju zbog ograničenih količina benzina.
Uoči početka summita Zelenski je izrazio nadu da će sastanak u Turskoj biti produktivan.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pozvao je države članice da "preuzmu svoj dio odgovornosti" i osiguraju Ukrajini sve što joj je potrebno "za obranu njezina suvereniteta".
Pritom je naglasio da Kijev "mijenja dinamiku na bojištu", misleći prije svega na uspješno usporavanje ruskog napredovanja na istoku zemlje, ali i na sve učinkovitije napade ukrajinskih dronova na ciljeve duboko u Rusiji.
Kako ističu zapadni analitičari, posljednjih se tjedana sve češće govori o "prozoru prilike" za Ukrajinu.
No dok se rat bespilotnim letjelicama intenzivira, ruski balistički projektili predstavljaju sve ozbiljniji problem za ukrajinsku obranu.
Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo svakodnevno objavljuje podatke o broju projektila i dronova koje Rusija lansira te koliko ih je uspjelo presresti.
Podaci od ponedjeljka pokazali su da je gotovo svaki ruski dron bio oboren, ali kada je riječ o balističkim projektilima, situacija je bila znatno lošija.
Ukrajina tijekom tog napada nije uspjela presresti nijedan balistički projektil.
Razlog je jednostavan: takvi projektili lete brzinama od nekoliko tisuća kilometara na sat, a Ukrajina nema dovoljno američkih sustava Patriot ni presretačkih projektila kojima bi ih mogla zaustaviti.
"Potpuno je apsurdno da proizvodnja ni danas nije povećana do razine koja je potrebna kako bi se ljudi zaštitili od balističkog terora", rekao je Zelenski u ponedjeljak u videoporuci.
Već mjesecima poziva europske saveznike da Ukrajini ustupe dio svojih zaliha projektila Patriot, ističući da oružje koje stoji u skladištima nikome ne koristi dok u Ukrajini svakodnevno ginu civili.
"Rusija svoju strategiju temelji na balističkom oružju, a oni koji žele mir moraju ulagati u zaštitu od balističkih napada", poručio je Zelenski uoči sastanaka u Ankari.
Problem je, međutim, što su sustavi Patriot u cijelom svijetu iznimno traženi, a nitko sa sigurnošću ne može reći koliko bi ih bilo dovoljno ako Rusija dodatno pojača raketne napade.
Zbog toga Zelenski sve češće govori i o razvoju ukrajinskog sustava protuzračne obrane koji bi, uz pomoć NATO-a, mogao predstavljati domaću alternativu Patriotu.
Moskva optužuje Kijev za terorizam
Istodobno, ruski napadi sugeriraju da ukrajinski udari duboko na ruskom teritoriju sve više pogađaju i sam Kremlj.
Nakon godina tijekom kojih je Rusija sustavno gađala ukrajinsku civilnu infrastrukturu, uključujući elektrane usred zime, Moskva sada optužuje Kijev za "terorizam" zbog napada dronovima na ruske rafinerije.
Zelenski takve optužbe naziva "kampanjom utjecaja" kojom Kremlj pokušava oblikovati međunarodnu percepciju rata, a upravo o tome namjerava razgovarati i sa saveznicima u NATO-u.
Cilj ukrajinske strategije jest natjerati Putina na ozbiljne mirovne pregovore pod uvjetima koje bi Kijev mogao prihvatiti. To, naglašava Zelenski, ne uključuje predaju cijelog Donbasa, na čemu Moskva i dalje inzistira.
Posljednjih mjeseci Ukrajina je izvela nekoliko posebno simboličnih napada.
Sankt-Peterburg bio je meta dronova neposredno prije održavanja Putinova velikog međunarodnog gospodarskog foruma, a potom su uslijedili napadi i na Moskvu, čije su snimke eksplozija obišle svijet.
Najnoviji udar potvrđen je na rafineriji nafte u Omsku, gotovo 2500 kilometara od ukrajinske granice. To znači da je bespilotna letjelica satima letjela neotkrivena kroz ruski zračni prostor, što pokazuje koliko su ruski sustavi protuzračne obrane zapravo opterećeni.
Ukrajinska strategija pritiska obuhvaća i Krim, poluotok koji je Rusija anektirala 2014. godine i koji ima posebno simbolično značenje za Vladimira Putina.
Ukrajinski dronovi ondje gotovo svakodnevno gađaju vojnu logistiku, rafinerije i elektrane, što je izazvalo nestanke struje, nestašice goriva i hrane te proglašenje izvanrednog stanja.
Jedan stanovnik Krima rekao je za BBC da je situacija "katastrofalna" i da ga podsjeća na kaotične devedesete godine nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Jedna od ključnih Putinovih političkih poruka desetljećima je bila da je upravo on Rusiju izvukao iz tog kaosa i "podigao je s koljena".
Danas, međutim, njegov rat donosi osjećaj nesigurnosti čak i stanovnicima Moskve, uz napade dronovima te sve češće ograničavanje opskrbe gorivom.
Zelenski će zato na summitu NATO-a, ali i u razgovoru s Trumpom, pokušati dokazati da je Ukrajina preokrenula tijek rata te da bi, uz dodatnu zapadnu pomoć, mogla prisiliti Rusiju na ozbiljne mirovne pregovore.
Trump posljednjih tjedana pokazuje više razumijevanja za ukrajinsku poziciju, premda je ovoga tjedna čak 90 minuta telefonski razgovarao s Vladimirom Putinom, koji je tako prvi imao priliku iznijeti svoju verziju razvoja rata.
U Kijevu se prije svega nadaju brzom završetku sukoba – bilo snagom, bilo diplomacijom – prije nego što zemlju pogodi još jedna teška ratna zima.
No, kako će Zelenski poručiti saveznicima u Ankari, za to je nužno dobiti veći broj presretačkih projektila koji mogu zaštititi ukrajinske gradove i civile od ruskih balističkih napada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....