PAPINA ANAMNEZA

Zdravstveni problemi s kojima se papa Franjo borio u životu: Dvaput su mu bolničari spasili život

Papa je hospitaliziran u Gemelliju uslijed virusne upale dišnih putova koja mu je zahvatila i bronhije
 Vincenzo Pinto/Afp

Zdravstveno stanje poglavara Katoličke crkve zanima javnost, jer je ta Crkva veoma centraliziran organizam (upravo Frane to nastoji promijeniti i umjereno decentralizirati). Mnogo toga ovisi o stanju fizičkog i duhovnog zdravlja vladajućeg pape. Bez obzira na karakter i stil pojedinog pape, papinsko tijelo u Katoličkoj crkvi funkcionira i kao sredstvo i kao simbol. Sv. Ivan Pavao II je vlastitim medijskim izlaganjem svoje bolesti naglašavao puninu svoga zastupanja Krista na Zemlji, te se i to mora uvrstiti u njegov način evangeliziranja uz korištenje svih dostupnih komunikacijskih kanala Globalnog Sela.

Pape su obolijevali, liječili se ili umirali kao i svi ini ljudi, ali se njihova bolest prethodno zadržavala u tišini unutar zidina palače, prvo Kvirinalske, pa Apostolske, upornije nego i u moskovskom Kremlju. L‘Osservatore Romano je službeno demantirao da Pio X ima makar prehladu samo nekoliko sati prije nego li je taj papa umro nakon teške bolesti. Za sv. Ivana XXIII bila je pripremljena operacijska sala u Vatikanu, ali on je umro prije planirane operacije. Vatikan je jedva priznao da je Pio XII makar "prehlađen", kada mu je bilo preostalo tek nekoliko dana života. Šutnja o tome da je Ivan Pavao I težak srčani bolesnik izazvala je spekulacije o uzrocima njegove smrti. Tek je sv. Ivan Pavao II od svojih bolesti učinio javnu činjenicu, svoj križ, a Benedikt XVI je, baš uslijed slabljenja fizičke bodrosti, prvi papa poslije mnogih stoljeća koji se odrekao dužnosti. Evo glavnih zdravstvenih problema s kojima se susreo Jorge Mario Bergoglio, od 2013 papa Frane:

* 1957 – U drugoj godini sjemeništa imali su ondje epidemiju gripe, koja se Jorgeu Bergogliu dala na zlo: zadobio je tri ciste u gornjem režnju desnoga plućnog krila i obostranu upalu porebrice, tako da je jedva disao. Izliječili su ga antibioticima, a zatim odrezali napadnuti režanj pluća. Časne sestre, koje su radile kao bolničarke, svojim su paramedicinskim znanjem (a njihovo iskustvo ne valja podcjenjivati) intuirale da je liječnik dao premalu dozu antibiotika s obzirom na ozbiljnost infekcije (i liječnika treba shvatiti: tada se davao streptomicin, koji je mogao imati teške nusposljedice, npr. gluhoću). Papa je uvjeren da su mu redovnice spasile život utrostručivši dozu. Kasnije se plućno krilo samo regeneriralo.

"Kako su mi objasnili liječnici, desno plućno krilo se proširilo i zauzelo sav lateralni hemitoraks" – kaže Papa i demantira tako uobičajenu priču, koju smo i mi prenijeli kad je izabran, da je praktički bez jednoga plućnog krila.

* 1976 – Uslijed stresa izazvanoga vojnom diktaturom, isusovački provincijal Argentine o. Jorge Bergoglio, zatražio je psihološku pomoć. Rekao je kasnije:

"Kad sam bio isusovački provincijal, za užasnih dana diktature, kada sam morao prevoziti osobe u ilegalu kako bi izišle iz zemlje i spasile život, morao sam ovladati situacijama s kojima se nisam znao sučeliti. Posjetio sam gospođu, veliku ženu, koja mi je pomogla čitati neke psihološke testove za novake. Tako sam se s njome savjetovao jednom sedmično kroz šest mjeseci."

"Za tih šest mjeseci", nastavio je Papa, "ona mi je pomogla da se orijentiram kako da se nosim sa strahovima toga doba. Zamisli što je značilo prevoziti u automobilu osobu skrivenu samo dekom, i proći tri policijske blokade u zoni gdje je Campo de Mayo. To mi je izazivalo strahovitu napetost."

Papa Bergoglio kaže da su mu razgovori sa psihijatricom pomogli da lokalizira sama sebe i da prevlada svoju tjeskobu, te da izbjegne uvjetovanje sa strane kada je donosio odluke:

"Proces donošenja odluka veoma je složen."

Papa je preklani rekao da mu njezini savjeti koriste i danas te da svaki svećenik mora poznavati ljudsku psihologiju.

* 2017 – Papi je operirana mrena (katarakt) na oku. Operacija, odavna rutinska, nije bila obznanjena, nego ju je kasnije "provalio" rimski dnevnik Il Messaggero.

* 2021 – Papi je dijagnosticirana stenoza (suženje) debelog crijeva izazvana divertikulizmom. Kirurški zahvat se pokazao nužnim zbog povremenih jakih bolova u trbušnoj šupljini, od kojih se jednom i onesvijestio, odmah nakon audijencije iračkog premijera. Odlučeno je da se stenoza operira laparoskopski. Za razliku od sv. Ivana Pavla II, koji bi obično o Angelusu ili na općoj audijenciji najavio neki od svojih bolničkih tretmana, papa Frane je odlučio da laparoskopija prođe u tišini. Dovezen je običnim automobilom, bez policijske pratnje, do glavnog ulaza Polikliničke sveučilišne bolnice Agostino Gemelli i ondje se neopazice umiješao u masu koja u to doba dolazi u posjet pacijentima. Da ga nije opazio netko povezan s agencijom AdnKronos, možda bismo vijest o operaciji doznali tek pošto bi bila obavljena. Operacija je počela laparoskopski, ali je taj zahvat, koji ostavlja samo dvije rupice na trbuhu, morao biti prekinut. Na putu se ispriječio unutrašnji ožiljak nekoga davnoga abdominalnog zahvata, koji je spriječio da prođu robotske "nožice", pa je trebalo prijeći na klasični zahvat otvaranja trbuha, laparotomiju. Pošto mu je trbuh otvoren, Papa je – kako su sve to potanko prenijeli bilteni Svete Stolice – podvrgnut "lijevoj hemikolektomiji", što znači da mu je odstranjena lijeva polovica debelog crijeva (s manje tegobnih posljedica od desne hemikolektomije).

"Još sam živ", komentirao je kasnije Papa.

"Život mi je spasio bolničar, čovjek s dugim iskustvom. To je drugi put da mi bolničar spašava život."

* 2022 – Uslijed gonalgije (bola u koljenu) Papa teško i bolno korača, pa je počeo koristiti invalidska kolica. Počeo je zato šepati još nekoliko godina ranije. Izbjegava operaciju, jer je pitanje kako bo preživio totalnu anesteziju. A pitanje je koliko bi u njegovoj dobi operacija mogla popraviti beteg.

"Crkva se vodi glavom a ne koljenima", odbacio je Papa tezu da bi se morao odreći dužnosti jer više ne može samostalno hodati.

* 2023 – Papa je hospitaliziran u Gemelliju uslijed virusne upale dišnih putova koja mu je zahvatila i bronhije. Posrijedi je epidemija koja već nekoliko sedmica hara Rimom i izaziva relativno tešku kliničku sliku. Najavljuje se da će Papa izići iz bolnice uskoro. Zasad nije vjerojatno da će se oporaviti dovoljno da uzmogne predsjedati euharistijskom slavlju na Cvjetnicu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 12:26