Zbog plina se u Europi upalio alarm: ‘To je ruski igrokaz, zna se na što žele natjerati EU‘

Hoće li se ove zime Europa smrzavati zbog nestašice plina? Je li Vladimir Putin došao na svoje i plin koristi kao najubojitije oružje i drži Europu na kratkom povodcu? Je li se Europa našla u ruskoj zamci? Sve su to pitanja koja su došla s prvim mrazovima te počela zabrinjavati europsku javnost.

Nakon što su se posljednjih dana temperature približile nuli, a snijeg već zabijelio i niže planinske vrhove u Europi, zazvonio je alarm. Europska ekonomija se polako oporavlja od pandemije, a očekuje se i nešto oštrija zima, pa interes za plinom jača te je njegova isporuka u usporedbi s istim razdobljem 2020. porasla za 15 posto.

Plina u skladištima EU nema dovoljno, a cijena je potpuno izmakla kontroli te je u jednom trenutku dosegnula enormnih 2000 dolara za tisuću kubičnih metara, a sad je negdje između 700 i 900 dolara. Naime, prvi put rezerve plina u europskim skladištima su manje nego prijašnjih godina, tek na 74 posto popunjenosti. Neki njemački mediji navode da je Gazpromovo skladište u Njemačkoj Rehden popunjeno tek pet posto, pa im je i to argument da Rusija "izvodi kerefeke".

Ovih dana rupe u opskrbi plinom iz svojih skladišta, pišu ruski mediji, počele su crpiti Njemačka, Francuska, Češka, Nizozemska, Slovačka i Mađarska te napominju da je to prilično rano jer se prava zima očekuje tek za mjesec dva. No, nije to plin koji se koristi samo za grijanje, nego u prvom redu za potrebe tamošnjih privreda koje su se počele oporavljati.

No, kako kaže potpredsjednik ruske vlade zadužen za energetiku Aleksandar Novak, EU nedostaje oko 25 milijuna prostornih metara plina, koje je Rusija sprema "zakrpati", i po nižim cijenama od sadašnjih koje su potpuno nerealne i, kako kaže Novak, "ovakve cijene plina ne odgovaraju ni Rusiji" jer one samo tjeraju Europu k obnovljivim izvorima energije.

Neki njemački analitičari govore da je ovo dokaz da se Europa mora okrenuti obnovljivim i drugim izvorima energije, jer je ovisna o plinu, a neki u Njemačkoj, poput lista Bild za ovu situaciju direktno okrivljuju Angelu Merkel, koja je, kako kažu, dopustila da je Putin ucjenjuje oko Sjevernog toka 2. I Aleksandar Novak je napomenuo da se sve može riješiti puštanjem u pogon geostrateškog plinovoda Sjeverno tok 2, koji, kako kaže, što se Moskve tiče, može prve količine plina pustiti istog časa. Naime, u Bruxellesu smatraju da je ova plinska kriza te divljanje cijena zapravo ruski igrokaz da bi natjerao EU da odobri uporabu Sjevernog toka 2.

Nedavno je i sam Vladimir Putin na ruskom energetskom forumu rekao da Rusija ne izaziva plinsku krizu, nego su Europljani sami krivi zbog nepopunjenih skladišta, ali je napomenuo da bi za tili čas, kad bi proradio Sjeverni tok 2, "pala napetost na europskom energetskom tržištu" te da su u pitanju birokratske barijere koje sputavaju rada plinovoda. Naime, njemačke regulatorne agencije još nisu izdale uporabnu dozvolu pa se igra živaca između EU i Rusije nastavlja. Rusija računa da bi EU mogla popustiti te bi i oni dali prihvatljivu cijenu plina, bitno ispod 1000 dolara za tisuću kubometara, jer ruska ekonomija je zbog pandemije u priličnim problemima, a inflacija je najveća u posljednjih 15-ak godina.

Ruska strana, naravno, tvrdi da nije ona izazvala ovakav rast cijena plina niti da ucjenjuje EU niti da je to sve zbog Sjevernog toka 2, ali činjenica jest da Rusi neprestano šalju poruke da će se sve izgladiti upravo kad proradi taj sporni plinovod. Putin je obećao da će osigurati dovoljno plina za EU, rekavši da je Rusija pouzdani partner te da čak i u vrijeme hladnog rata SSSR nikad nije izigrao Europu niti koristio plin kao oružje, pa da to ne radi ni on.

No, oko isporuke plina dolazi i zanimljiva priča iz Srbije. Naime, Rusija je obećala da neće ostaviti Srbiju bez plina, čime se i Vučić pohvalio, ali se smrznuo kad su mu Rusi isporučili cijenu od 750 dolara za tisuću kubika, a on je računao na najviše 270 dolara. Sada su se našli na nekih 550 dolara, što, po Vučićevu priznanju, Srbije ne može podnijeti, pa će o tome direktno razgovarati s Putinom 25. studenoga u Moskvi.