Zatražena detaljna istraga samoubojstva bivšeg policajca koji je bio potencijalni svjedok ratnih zločina u BiH

Predsjednik povjerenstva parlamenta BiH za nadzor nad Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) Ilija Cvitanović zatražio je u utorak detaljnu istragu kako bi se utvrdile okolnosti pod kojima je samoubojstvo počinio bivši policajac koji je bio potencijalni svjedok o ratnim zločinima nad Hrvatima u Bugojnu.

"Čin samoubojstva svjedoka suradnika u istrazi govori o ozbiljnim propustima u radu istražnih i pravosudnih organa na ovom slučaju", naveo je Cvitanović u izjavi dostavljenoj lokalnim medijima u BiH.

Bivši policajac Merzuk Alić iz Donjeg Vakufa ubio se potkraj studenog dok je bio s istražiteljima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području Rostova kod Bugojna.

Tamo su prije dvije godine pronađena tijela četvorice od 21 Hrvata koji se vode nestalima od 1993., kada su ih zarobili pripadnici Armije BiH. Za posmrtnim ostacima ostalih žrtava i dalje se traga, a prema informacijama koje su ranije Hini potvrdili dobro informirani izvori, Alić je bio spreman posvjedočiti gdje su oni pokopani.

Istragu o njegovu samoubojstvu preuzelo je županijsko tužiteljstvo u Travniku. Tužiteljstvo BiH već godinama vodi istragu o ratnim zločinima nad bugojanskim Hrvatima, no ona do sada nije dovela do podizanja optužnice.

Cvitanović, koji je i predsjednik stranke HDZ 1990., sada ističe kako je javnosti dobro poznato tko su oni koji su tijekom rata bili na čelu bošnjačke civilne i vojne vlasti u Bugojnu, te da njih već godinama netko štiti, što za rezultat ima pritiske na svjedoke zločina.

"Očekujem kako će i vrh političkih i vojnih struktura u ratnom Bugojnu, biti ispitan. Kao predsjednik povjerenstva za nadzor nad radom OSA-e zatražiti ću informaciju o svemu poduzetome. Ključno je istražiti kako je zaštićeni svjedok postao meta i koji su ga razlozi naveli na ovaj čin. Mislim da je odgovor na ovo pitanje svima jasan, treba naći pokrovitelje samoubojstva", izjavio je Cvitanović.

U Bugojnu je prije rata živjelo oko 15 tisuća Hrvata, a većina je protjerana pa ih je u toj općini sada manje od dvije tisuće.