U petak prijepodne, nakon 20-satnog summita, čelnici 27 članica Europske unije dogovorili su se oko 1824 mlrd. eura (Hrvatska će na raspologanju imati 24 mlrd.) teškog financijskog paketa, od čega se 1074 mlrd. odnose na sedmogodišnji (početak 2021. - kraj 2027.) proračun Unije, a 750 mlrd. eura na financijski plan oporavka namijenjen za sanaciju gospodarske štete koju europske zemlje trpe od epidemije.

Taj dogovor europskih lidera sadrži i kompromis koji je na razini EU postignut s Poljskom i Mađarskom koje su sve do petka blokirale donošenje proračuna i ekonomskog plana oporavka zbog namjere nekoliko drugih članica Unije da se tim dvjema državama uskrati korištenje novca iz proračuna EU i Fonda za oporavak zbog kontinuiranog kršenja vladavine prava - temeljne vrijednosti Unije. Kompromisnim rješenjem dogovoreno je da se Poljska i Mađarska ne mogu novčano penalizirati sve dok uskratu korištenja europskog budžeta zbog kršenja vladavine prava svojom odlukom ne potvrdi Sud EU.

Napad zbog kompromisa

Takav kompromis žestoko je napao George Soros, američko-mađarski milijarder židovskog porijekla koji je mnogim desničarima i konzervativcima, recimo mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, trn u oku zato što preko zaklade Otvoreno društvo promiče sekularizam, globalizam i liberalnu demokraciju te golemim financijskim sredstvima pomaže liberalne društvene i političke grupacije diljem svijeta.

Netom nakon što je objavljeno da je na sjednici Europskog vijeća u petak postignut dogovor, Soros je poručio da je riječ o opasnom kompromisu.

"Mađarska i Poljska drsko prijete fundamentalnim vrijednostima EU. Kompromis oko proračuna koji je postignut na razini Unije s dvije zemlje odražava pogrešno uvjerenje da ova prijetnja može biti jednostavno otklonjena", napisao je na Twitteru.

Slovenski premijer Janez Janša ekspresno je, također preko Twittera, odgovorio Sorosu poručivši mu da je upravo njegov "prljavi novac" najveći neprijatelj Europe: "Ruke dalje od EU i Europe, molim. Vaš prljavi novac za tzv. nevladine organizacije je najjači generator sukoba na kontinentu, on uništava povjerenje među ljudima i u demokraciju. Jedan Brexit bio je dovoljan. EU treba oporavak i stabilnost. Kancelarka Merkel napravila je dobar posao".

Pošto je baš Janša u Bruxellesu zastupao stajališta i interese ne samo Slovenije nego i Hrvatske, jer su tako odlučili hrvatski premijer i predsjednik, Jutarnji je jučer od Ureda premijera i Ureda predsjednika zatražio komentar Sorosevih tvrdnji, a posebno komentar Janšinih tvrdnji, odnosno njegova odgovora Sorosu, u kontekstu činjenice da je Janša zastupao hrvatska stajališta na summitu na kojemu je i postignut kompromis s Mađarskom i Poljskom.

- Nemamo komentara - poručili su s Pantovčaka. Izvor iz Vlade poručio nam je pak samo da je to Janšin stav koji nema nikakve veze s činjenicom da je na upravo završenom Europskom vijeću predstavljao Hrvatsku zbog spriječenosti premijera Plenkovića.

Posebne okolnosti

Nevezano uz prijepor oko toga je li kompromis s Poljskom i Mađarskom truo ili ne, izvor iz Vlade jučer je još jednom želio pojasniti okolnosti zašto je Hrvatsku na summitu u Bruxellesu zastupao Janez Janša, a nakon što je Milanović u petak u intervjuu na HTV-u objašnjavao zašto nije prihvatio ponudu premijera da umjesto njega zastupa Hrvatsku, naglasivši da mu Plenković to isto nije ponudio prije dva mjeseca kada ga je na summitu čelnika EU također zastupao slovenski premijer.

"Može se reći da je ovo prvi put u više od četiri godine mandata da Andrej Plenković nije mogao na Europsko vijeće. Plenković je otišao samo jednom s izvanrednog sastanka EV-a sat vremena prije kraja zbog ranije dogovorenog susreta s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom u Dubrovniku početkom listopada i tada je ovlastio Janeza Janšu.

Ovo sada je bila spriječenost iz zdravstvenih razloga i ne može se ni s čim usporediti. Predsjednik Vlade dao je fer ponudu predsjedniku RH u posebnim okolnostima. On se zahvalio na pozivu, nemamo problem s time što nije išao. Janša je obavio posao i bio u stalnom kontaktu s premijerom Plenkovićem.

Hrvatska ima osiguranih 24,2 milijarde eura u sljedećih desetak godina. Usto je Plenkovića jednom prilikom zadužio i Bojko Borisov da predstavlja Bugarsku. A u srpnju, kad je summit o novom europskom proračunu i Planu oporavka trajao pet dana, odletio je u Zagreb vezano uz formiranje novog saziva Vlade i Sabora. Tada je zadužio predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela jer je to bilo najpravednije jer se svaka od zemalja borila za sebe, ali na kraju nije ni bilo potrebe jer se Vijeće plenarno nije sastalo dok je bio tih desetak sati odsutan u Zagrebu - poručili su neslužbeno iz Vlade.