ODJECI JEZIVOG GOVORA

Zašto Putinovu prijetnju nuklearnim ratom ovaj put ne bismo trebali smatrati blefom: ‘Stjeran je u kut...‘

‘Putinova tvrdnja da će "teritorijalni integritet" Rusije braniti "svim raspoloživim sredstvima" nadilazi uobičajenu rusku nuklearnu doktrinu‘

Vladimir Putin

 Sergei Bobylyov/Afp

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin u srijedu je tijekom obraćanja naciji najavio djelomičnu mobilizaciju rezervista i aneksiju dijelova Ukrajine koje kontroliraju ruske snage te ustvrdio da je Rusija spremna upotrijebili nuklearno oružje u slučaju da ukrajinska vojska nastavi napadati njezine vojnike i položaje.

Andrej Baklickij, viši istraživač Programa za oružje za masovno uništenje te drugo strateško oružje pri Institutu za istraživanje razoružavanja Ujedinjenih naroda, rekao je za The Guardian da Putinova tvrdnja da će "teritorijalni integritet" Rusije braniti "svim raspoloživim sredstvima" nadilazi uobičajenu rusku nuklearnu doktrinu.

Prema istoj, Rusija će u konvencionalnom ratu za nuklearnim oružjem posegnuti i prva ga upotrijebiti samo u slučaju da njezina egzistencija dođe u pitanje.

Ukrajina je rekla da će nastaviti s pokušajima da oslobodi dijelove svog teritorija koje trenutno kontrolira Rusija, a ukrajinski je predsjednik Volodimir Zelenski u srijedu rekao da većina zemalja neće priznati referendume koje će Rusija organizirati u dijelovima Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporiške oblasti. Zelenski je dodao da ne vjeruje da će Putin upotrijebiti nuklearno oružje te da će Ukrajina nastaviti izvršavati svoje planove. "Siguran sam da ćemo osloboditi svoj teritorij", rekao je Zelenski te dodao da "ne može zaviriti u Putinovu glavu".

Ukrajinci će u narednim tjednima na kušnju staviti Putinovu tvrdnju za koju je on rekao da nije blef.

Baklickij je rekao da je Putin na "nezgodan" način upotrijebio frazu "teritorijalni integritet". Naime, Rusija planira aneksirati četiri ukrajinske regije. "Što bi značilo kada bi Ukrajina ponovno zauzela teritorij koji Rusija smatra svojim, a Putin na to ne bi odgovorio nuklearnim oružjem", dodao je Baklickij. "S obzirom na to da Putin i samo Putin odlučuje o tome hoće li Rusija upotrijebiti nuklearno oružje, ta će se njegova izjava morati shvatiti ozbiljno."

Stručnjak za rusku politiku Mark Galeotti rekao je da su Putinove prijetnje nuklearnim oružjem bez presedana te se zapitao je li ruski predsjednik zaista spreman započeti de facto nuklearni rat. "Bilo bi neozbiljno reći da bilo tko, tko kaže da ne blefira zapravo - blefira, međutim Putinova je prijetnja dvojbena s obzirom na to da se ukrajinska vojska kreće i operira po teritoriju koji pripada Ukrajini", rekao je Galeotti.

On drži da je moguće Putin zaprijetio nuklearnim oružjem kako bi Zapad i Ukrajinu natjerao da priznaju teritorijalne pomake koje je Rusija ostvarila u ratu s Ukrajinom.

The Guardianov novinar Pjotr Sauer piše da Putin od početka rata s Ukrajinom od ruske javnosti krije istinu o tamošnjim zbivanjima. Kremlj želi da se na ulicama Moskve i drugih velikih gradova o ratu ne priča previše. Istraživanja javnog mnijenja pokazala su da je kampanja Kremlja uspjela.

Govor koji je Putin održao u srijedu mogao bi narušiti sliku koju su Putin i Kremlj gradili svih ovih mjeseci. Najavljena mobilizacija, prva takva od 2. svjetskog rata, pogodit će obitelji 300 tisuća uglavnom mladih Rusa i Kremlj će se nakon toga morati vraški namučiti da rusku javnost uvjeri da Rusija u Ukrajini ostvaruje pobjede o kojima je govorio svih ovih mjeseci.

Zatvoreni oporbeni političar Aleksej Navaljni u srijedu je rekao da će se diljem Rusije organizirati antiratni prosvjedi, no Sauer piše da se ne očekuje da će ulice preplaviti prosvjednici budući da je većina opozicijskih političara i Putinovih oponenata ili u zatvoru ili u egzilu.

Andrej Kolešnikov iz trusta mozgova Carnegie Moscow Center rekao je da će rusko društvo šutke prihvatiti Putinovu odluku o mobilizaciji te da će odlazak u vojsku pokušati izbjeći kako god znaju i umiju.

U srijedu se nije moglo naći slobodno mjesto na letovima iz Moskve za Istanbul u Turskoj, Jerevan u Armeniji, Taškent u Uzbekistanu i Baku u Azerbajdžanu. Najjeftinija karta iz Moskve za Dubai mogla se kupiti za otprilike 350 tisuća rubalja (5800 eura; 43,6 tisuća kuna). Malo je bilo onih koji su je mogli platiti. Uz to, četiri od pet zemalja Europske unije koje graniče s Rusijom ovog su tjedna odlučile da Rusi kod njih neće moći doći samo s turističkim vizama.

Strani mediji pišu da su Rusi na internetu tražili odgovore na pitanja "kako slomiti ruku" te "kako izbjeći novačenje". Sauer navodi da će mnogi posegnuti za mitom kako bi izbjegli odlazak na ratište u Ukrajini.

Putinova najava loša je vijest i za ruske vojnike koji se trenutno bore u Ukrajini. Njima su, naime, produženi ugovori i oni će sada trajati do "kraja djelomične mobilizacije".

Kolešnikov smatra da sve očajnijem Putinu ponestaje rješenja. Ruski lider, tvrdi Kolešnikov, nastoji izbjeći potpuni kolaps ruske vojske koji bi do temelja uzdrmao njegov režim. "Ovo je emotivna i spontana odluka osobe koja je stjerana u kut", dodao je Kolešnikov.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 01:13