Ugledni Wall Street Journal usporedio je američki pristup borbe protiv koronavirusa s onim europskim. Glavna teza je da su europske zemlje imale po tisuću slučajeva dnevno, a danas je taj broj pao na stotinjak jer Europljani poslušno prate pravila nošenja maski i socijalnog distanciranja.
Nakon postupnog ukidanja zatvaranja zemalja, očekivalo se će se u Europi dogoditi nagli porast broja oboljelih kao što je to bio slučaj u SAD-u. Porast slučajeva u SAD-u natjerao je brojne američke države na ponovno uspostavljanje ograničenja i zatvaranja. No, Europljani se mjesecima kasnije se druže u barovima, restoranima i prepunim plažama.
WSJ to pripisuje uglavnom značajnim promjenama u društvenom ponašanju u većem djelu Europe. Kreatori politike široko su poticali javnost da slijedi trostrani pristup: držanje distance, poboljšavanje higijene i nošenje maski kada je to potrebno. Stariji i ranjiviji ljudi su posebno oprezni.
- Ljudi u Europi shvatili su što trebaju učiniti. Oni su to shvatili ozbiljno. Kriza se rješavala na različite načine u različitim zemljama, ali nitko u Europi ne govori da kriza ne postoji – rekla je talijanska virologinja Ilaria Capua sa Sveučilišta u Floridi.
Stručnjaci smatraju da je presudna za europske zemlje bila zabrana masovnih okupljanja poput nogometnih utakmica i koncerata koja su djelovali kao ''inkubatori za pandemiju''.
Unatoč povremenim ograničenim epidemijama, velikom broju slučajeva u balkanskim zemljama te klasterima na sjeveroistoku Španjolske, broj novih slučajeva u zemljama poput Italije, Njemačke i Francuske nastavio je opadati nakon ukidanja mjera zatvaranja s blagim porastima od otprilike sto slučajeva. U ožujku i travnju Europa je bila centar pandemije, a pet najvećih zemalja – Italija, Španjolska, Velika Britanija, Njemačka i Francuska – do sada su prijavile preko 1,164 milijuna zaraženih i 148.000 smrtnih slučajeva prema najnovijim podacima WHO-a.
Profesor Lothar Wieler, šef njemačkog instituta za kontrolu bolesti Robert Koch je rekao da je razlog tome taj što su europske zemlje ''zaustavile prvi val epidemije kod građana mijenjajući njihovo ponašanje''. Čak i Švedska koja je uvela tek djelomično zatvaranje i imala veliku stopu smrtnosti, broj novih slučajeva nije u velikom porastu jer ljudi poštuju pravila distanciranja.
Zahvaljujući niskoj razini novih zaraza Europa je oslobodila javnozdravstvenih sustava i usredotočila se na ispitivanje i izoliranje virusa te praćene i testiranje njihovih bliskih kontakata. Njemačka je tako povećala kapacitet testiranja na više od 1,1 milijuna testova tjedno, obučila je stotine ljudi, među kojima su studenti medicine kako bi pomogla u traženju kontakta. Aplikacija za praćenje kontakata je od lipnja preuzeta 16 milijuna puta, a broj provedenih ispitivanja je u prosjeku 300,000 tjedno.
U Italiji je zahvaljujući širokom testiranju izoliran i identificiran velik broj asimptomatskih ljudi koji su potencijalni prenosioci virusa. Zapravo, većina onih koji su testirani pozitivno na koronavirus posljednjih tjedana su identificirani ne zato što su razvili simptome, već zato što su testirani kao rezultat traženja kontakata ili nakon što su bili pozitivni na antitijela.
Jasno je vidljiva razlika u ponašanju ljudi danas od početka krize u Europi. Politički čelnici su u početku sveli na minimum rizik, ljudi su u velikoj mjeri izbjegavali nošenje maski, a zabrana gužvi na velikim događanjima poput utakmica činila se nezamislivom.Virus se u Italiji tjednima širio nekontrolirano i zemlja je pretrpjela jednu od najsmrtonosnijih epidemija na svijetu. Kreveta je u napogođenijoj regiji Lombardiji bilo premalo, testiranje je bilo ograničeno kao i pronalaženje kontakata.
Sličnu situaciju tek sada proživljavaju neke američke savezne države poput Arizone, Floride i Teksasa.
- U SAD-u guramo ideju da moramo živjeti s virusom i da se ne može ništa učiniti. To nije istina, Europa pokazuje da se epidemija može preokrenuti – rekla je Jennifer Nuzzo, epidemiologinja i stručnjakinja iz Centra za zdravstvenu sigurnost John Hopkins.
U nekim američkim država napori koji su postojali u Europi za kontrolu virusa i dalje zaostaju. Neki od njih uključuju učinkovito zaključavanje s ciljem smanjenja razine slučajeva te izgradnja javnozdravstvenog kapaciteta za praćenje novozaraženih.
- Temeljna razlika između Europe i SAD je u tome što je Europa ozbiljno shvatila virus, a SAD uglavnom nije – kaže Ashish Jha, čelnik harvardskog instituta za globalno zdravlje.
Europske vlasti se i dalje ne opuštaju. Tako je Španjolska koja je opet zabilježila novi poraz dnevnih slučajeva ponovno uvela ograničenja.
Jugoistočna Europe i države poput Hrvatske, Srbije, Sjeverne, Makedonije i Bugarske koje su bile pod strogim mjerama zaključavanja ponovno doživljavaju novi porast nakon što su naglo ukinule ograničenja. Bolnice u Srbiji su preplavljene nakon što je vlada dozvolila masovna događanja u posljednja dva mjeseca, uključujući sportske utakmice i izborne skupove, piše WSJ.
Ali zbog zabrinutosti od širenja novih infekcija vlasti su podržale obvezno nošenje maski u većini zemalja.
U SAD-u se i dalje vode sporovi oko njihovog obvezatno nošenja. Europljani široko podržavaju mjere vlade. Na primjer, prema anketi BVA, u Francuskoj 85 posto ljudi podržava novo pravilo nošenja maski.
Iako je u nekim dijelovima SAD-a nošenje maski obvezno u drugim dijelovima vode se političke i pravne bitke. Primjerice guverner Georgie Brian Kemp podnio je prošloga tjedna tužbu kako bi blokirao ograničenja uvedena zbog koronavirusa među kojima je obvezno nošenje maski koje je uveo gradonačelnik Atlante. Dok su neke američke države zabranile velika okupljanja, druge nisu. U Oklahomi je predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca održao zatvoreni skup na kojem je bilo nekoliko tisuća ljudi. Vrlo malo ljudi je nosilo maske. Guverner Oklahome prošli je tjedan pozitivno testirao na koronavirus.
- Kada pogledam Europu, ne postoji nijedan najbolji način, postoji puno načina. Ne postoji čarobna formula, ali svi shvaćaju virus ozbiljno i ne vode raspravu o neistinitim tvrdnjama – rekao je doktor Jha.