ALARMANTNO STANJE

ZAŠTO JE AZIJSKA METROPOLA GRAD KOJI TONE NAJBRŽE NA SVIJETU? 'To nije nikakva šala, dijelovi grada do 2050. bit će potpuno potopljeni'

 
 Beawiharta / REUTERS

S obzirom na to da leži na močvarnom području, da 13 rijeka prolazi kroz njega i da ga svaki dan zapljuskuju valovi Javanskog mora, ne treba čuditi da su u glavnom gradu Indonezije Džakartu učestale poplave. No, ovaj se velegrad muči s jednim puno gorim problemom. Naime, on polako, ali sigurno tone i ako se nešto po tom pitanju ne napravi, istraživači kažu da bi dijelovi Džakarte do 2050. godine mogli biti potpuno potopljeni, piše BBC.

"Potencijal da Džakarta završi pod vodom nije nikakva šala", kaže Heri Andreas, znanstvenik Instituta za tehnologiju Bandung koji već 20 godina proučava klizanje tla u glavnom gradu Indonezije. "Naša predviđanja kažu da bi 95 posto sjeverne Džakarte do 2050. godine moglo biti pod vodom."

Sjeverna Džakarta je u 10 godina potonula 2,5 metara i nastavlja tonuti. Neki dijelovi grada tonu i po 25 centimetara na godinu što je dvostruko više od svjetskog prosjeka tonuća obalnih megagradova. Džakarta na godinu potone od jedan do 15 centimetara i trenutno je više od pola grada pod vodom.

Kako to izgleda najbolje se može vidjeti u okrugu Muara Baru na sjeveru grada. Višekatnica u kojoj je jednom bila tvrtka koja se bavila ribarenjem danas je potpuno napuštena. Prizemlje je potonulo i u njemu se nalazi stajaća poplavna voda, a kako je zemlja oko zgrade viša od prizemlja, čineći ga zapravo razizemljem, samo prvi kat zgrade je potencijalno upotrebljiv. Toliko potonule zgrade se rijetko jednostavno ostave na milost i nemilost prirode, no ovoj spasa nema.

Na samo pet minuta udaljenosti od te na propast osuđene zgrade nalazi se otvorena tržnica riba. "Šetnice su poput valova, rastu pa pada, ljudi se vrlo lako mogu spotaknuti i pasti", kaže stanovnik okruga Muara Baru Ridwan. Naime, kako se količina podzemnih voda smanjuje, tlo po kojem mora hodati da bi došao do tržnice miče se i nejednako je. "Svaki godine tlo tone."

Na sjeveru Džakarte, gdje se nalazi i jedna od najprometnijih indonezijskih luka, Tanjung Priok, danas živi 1,8 milijuna ljudi. Jedna od njih je i Fortuna Sophia. I njezina luksuzna vila malo pomalo tome. To se možda ne vidi odmah, međutim ona je novinarima BBC-a pokazala gdje su joj zidovi i potporni stupovi popucali. "Moramo nastavljati popravljati štetu. Majstori kažu da su pukotine nastale od klizanja tla", pojašnjava Sophia.

U četiri godine koliko živi na sjeveru Džakarte doživjela je nekoliko poplava. "Morska voda nam u potpunosti prekrije dvorišni bazen i gat koji imamo pored kuće. Kada vidimo da će se dogoditi poplava, moramo sav namještaj prebaciti na prvi kat", dodaje.

Children play at a flooded residential area at Kampung Melayu district in Jakarta, December 23, 2014. Torrential rains that have continued in Indonesia in recent days have widened the number of flooded areas that include Jakarta and Bandung, a local newspaper said on Tuesday. REUTERS/Beawiharta (INDONESIA - Tags: DISASTER ENVIRONMENT) - GM1EACN18A001
Beawiharta / REUTERS

Drugi dijelovi Džakarte stoje malo bolje. Zapad tone 15 centimetara na godinu, istok 10, središnji dva i južni jedan. Obalni gradovi diljem svijeta pate zbog porasta razine mora, međutim brzina kojom glavni grad Indonezije tone stvarno je alarmantan. Unatoč tome, nećete čuti baš puno negodovanja od građana Džakarte zbog toga. Naime, klizanje tla samo je jedan u nizu infrastrukturnih izazova s kojima se svaki dan suočavaju.

Džakarta tako brzo tone i zbog prekomjernog crpljenja podzemnih voda koje se koriste za piće, kupanje i druge svakodnevne potrebe. Voda u slavinama nije dostupna u svim dijelovima grada pa ljudi u tim dijelovima grada nemaju izbora. Jednostavno moraju posezati za podzemnim rješenjima. No, kada se podzemne vode crpe, tlo iznad njih tone kao da se nazali na balonu koji postepeno gubi zrak. To vodi do klizanja tla.

Situacija u indonežanskoj metropoli je tim gora jer gotovo svatko može sam crpsti podzemne vode. Heri Andreas kaže da ljudi uzimaju više nego što im treba, dok ljudi kažu da nemaju izbora jer vlasti ne ispunjavaju njihove dnevne potrebe za vodom. Stručnjaci kažu da vodoopskrbni sustav u gradu može namiriti svega 40 posto potreba građana. A onda su tu i osobe koje ilegalno crpe vodu iz podzemlja. U svibnju je inspekcija utvrdila da su 33 od 80 zgrada u ulici Jalan Thamrin u centralnoj Džakarti ilegalno crpile vodu. Vlasti su obećale da toj praksi stati na kraj.

Osim toga, vlasti se nadaju i da će morski zid od 32 kilometra Velika Garuda i 17 umjetnih otoka pomoći pri spašavanju Džakarte. Velika Garuda i umjetni otoci izgradit će se duž Džakartanskog zaljeva i koštat će otprilike 40 milijardi dolara. Stručnjaci iz Nizozemske smatraju da će to rješenje neminovno odgoditi za samo 20 do 30 godina te da je riječ o privremenom rješenju. "Zapravo postoji samo jedne rješenje i svi znaju koje je to rješenje", kaže Jan Jaap Brinkman, hidrolog pri Institutu za istraživanje vode Deltares.

Džakarta mora prestati crpsti podzemne vode te se moraju okrenuti drugim načinima dovođena vode u grad. Ako se to ne dogodi, 2050. godine dogodit će se značajna klizanja tla. Guverner grada Anies Baswedan smatra da se problem može riješiti i drukčije te poziva na kopanje rupa dubokih 100 metara i promjera 10 centimetara koje bi dozvolile da se izvađena voda ponovno vrati u tlo. Kritičari kažu da to nije dovoljno budući da se voda u Džakarti crpi i s dubina od više stotina metara. Druga rješenja, poput onog koje je primijenjeno u Tokiju i koje uključuje vraćanje vode upravo tamo odakle je uzeta, jednostavno su preskupa i neprimjenjiva. Naime, da bi se to uopće moglo raditi, Džakarta bi morala očistiti rijeke, brane i jezera kako bi imala gdje čuvati vodu koja bi se uzela iz podzemlja i potom vratila u podzemlje.

"Ovdje je život riskantan", kaže Fortuna. "Ljudi su to jednostavno prihvatili."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 00:20