Prvi moderni, brzi vlakovi na zamišljenom baltičkom željezničkom pravcu koji prijestolnice Estonije, Latvije i Litve povezuje s Poljskom trebali su prometovati iduće godine, no od toga neće biti ništa, konstatira agencija Associated Press (AP) u analizi spomenutog projekta koji se financira novcem Europske unije.
- Izgradnja Rail Baltice, nove željezničke pruge, ukupne duljine 870 kilometara od Tallinna u Estoniji do Kaunasa u Litvi i dalje do poljske granice, započela je 2019., ali je poremećena kašnjenjima i sporovima između baltičkih vlada o usmjeravanju vlakova. Pothvat kasni najmanje pet godina jer su prvi panbaltički putnički i teretni vlakovi trebali voziti novim tračnicama 2025. - navodi AP, skrećući pozornost na nedavnu izjavu Vladimira Sveta, estonskog ministra infrastrukture.
Svet je nakon ranijeg sastanka s latvijskim i litavskim ministrima prometa poručio kako je ‘još uvijek naš cilj pokrenuti promet putničkih i teretnih vlakova na cijeloj ruti Rail Baltica od 2030.‘.
- Međutim, još uvijek moramo pratiti rast troškova i pronaći načine da uštedimo novac i gradimo učinkovitije - dodao je Svet, na čije se riječi AP nadovezuje podsjećanjem da se prema prvotnome planu iz 2010. u Rail Balticu trebalo investirati oko 3,5 milijardi eura. S druge strane, dodaje agencija, zajedničko izvješće revizora iz triju baltičkih država iz lipnja ove godine pokazalo je rastuće troškove pothvata uz izračun da bi projekt mogao zahtijevati investiciju do 19 milijardi eura uz potrebu dodatnog financiranja.
- Nejasno je koliko je EU, koja je Rail Balticu identificirala kao jedan od ključnih europskih prometnih projekata, voljna uložiti novca u taj pothvat - komentira AP.
Ruske tračnice
Osim ‘eksplozije‘ budžeta za Rail Balticu, u osvrtu agencije se kao jedan od uzroka neuspjeha u dovršetku baltičke željeznice identificira, posve očekivano, Rusija. Naime, za vrijeme SSSR-a u Estoniji, Latviji i Litvi, koje su bile u sastavu spomenute države, građene su tračnice drugačijih, većih dimenzija od ostatka Europe, pa ih je nakon raspada SSSR-a trebalo prilagoditi europskim standardima.
- Nakon što bude dovršen, brzi vlak trebao bi prijeći 660 kilometara putovanja od Tallinna do glavnog grada Litve, Vilniusa, za tri sata i 38 minuta, nudeći znatnu uštedu vremena u odnosu na trenutnu vožnju automobilom ili autobusom od devet sati. Uz dodatne željezničke veze, sjever-jug Rail Baltica povezat će baltičke države s Varšavom, Poljskom i, na kraju, Berlinom, ključnim ciljem baltičkih vlada - ističe AP.
Isti izvor primjećuje kako u Estoniji, Latviji i Litvi sve skupa živi oko šest milijuna stanovnika što čini premalo tržište za financijski tako zahtjevan projekt poput Rail Baltice. Stoga se, dodaje AP, izglednijim čini isplativost projekta ako se poveća teretni prijevoz budućom željeznicom.
- Zbog promijenjene geopolitičke situacije u regiji Baltičkog mora, nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, Estonija, Latvija i Litva, koje sve graniče s Rusijom, naglašavaju da je potrebno ulagati u infrastrukturu koja omogućuje brzi i veliki prijevoz vojne opreme koju treba transportirati - zaključuje AP, ne ostavljajući sumnje kako će Rail Baltica više biti stavljena u funkciju eskalirajućeg rata na tlu Europe, a manje na korist malih baltičkih naroda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....