Kremlj je u ponedjeljak priopćio da bi bilo kakva odluka SAD-a da dopusti Ukrajini da ispali američke projektile duboko u Rusiju značila da je izravno uključen u sukob te je optužio administraciju predsjednika Joea Bidena za eskalaciju.
Rusija već mjesecima govori Zapadu kako bi protumačila takvu odluku i da bi to povećalo rizik od sukoba s NATO savezom predvođenim SAD-om. Govore i da bi takva odluka značila da se NATO uključio u rat.
Na pitanje o izvješćima New York Timesa i Reutersa da je Bidenova administracija donijela odluku o dalekometnim udarima, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov istaknuo je da se izvješća ne temelje ni na kakvoj službenoj izjavi.
"Ako je takva odluka doista formulirana i prenesena režimu u Kijevu, onda je to kvalitativno nova runda napetosti i kvalitativno nova situacija sa stajališta angažmana SAD-a u ovom sukobu", rekao je Peskov.
Reakcija Kremlja na izvješća iz Washingtona nije ništa što ranije nismo čuli, piše analitičar Sky Newsa iz Moskve Ivor Bennet te napominje kako se ponovno radi o izlizanoj kombinaciji ljutnje, prijetnji i optužbi.
"Ako bude potvrđena, odluka će izazvati ‘novi krug napetosti‘", prijete iz Moskve. Bidenova administracija želi "doliti ulje na vatru". Oni su krivi za eskalaciju, a ne Rusija.
U izjavama Kremlja nema ni spomena o tisućama sjevernokorejskih vojnika koje je Moskva navodno rasporedila na prvoj liniji u ruskoj regiji Kursk kako bi odbila ukrajinsku invaziju. Ali to je za očekivati, piše Bennet.
"To je zato što je ova vrsta retorike uvelike dio scenarija koji plasira Kremlj. Pokušava osigurati da ovdašnja javnost nastavi vjerovati njegovoj priči da je Moskva nevina strana, da je Rusija napadnuta", dodaje.
Što se tiče prijetnji odmazdom, one i dalje nisu definirane.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov uputio je novinare na ranije komentare Putina. "Putin je potpuno jasno iznio rusko stajalište kada je u rujnu govorio u Sankt Peterburgu", rekao je Peskov. Putin je 12. rujna rekao da bi zapadna suglasnost za takav korak značila "izravno uključivanje zemalja NATO-a, Sjedinjenih Država i europskih zemalja u rat u Ukrajini" jer bi vojna infrastruktura i osoblje NATO-a morali biti uključeni u ciljanje i ispaljivanje projektila.
Kako bi moga izgledati odgovor Rusije?
U prošlosti je ruski predsjednik spominjao slanje oružja protivnicima Zapada kako bi napali zapadne ciljeve u inozemstvu. Nije posebno spomenuo nijednu naciju, ali pretpostavlja se da je bila riječ o Iranu.
Moskva je također nedavno najavila da mijenja svoju nuklearnu doktrinu.
"Rusija mijenja nuklearnu doktrinu zbog poteza Zapada u vezi rata u Ukrajini", rekao je u rujnu zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, no nije jasno kakve su to točno promjene.
Isto je ranije potvrdio i Peskov koji je, kako su prenijele agencije, zaokret u politici nuklearne doktrine pripisao "izazovima i prijetnjama zemalja tzv. kolektivnog Zapada".
Aktualna ruska nuklearna doktrina, koju je 2020. proglasio predsjednik Vladimir Putin, kaže da Rusija može upotrijebiti nuklearno oružje ako je neprijatelj napadne nuklearnim oružjem ili u slučaju konvencionalnog napada koji bi ugrozio egzistenciju države.
Putin je rekao kako promjena nuklearne doktrine znači da bi Rusija smatrala napad nenuklearne države koju podupire država s nuklearnim oružjem "zajedničkim napadom". Ovo se može protumačiti kao prijetnja korištenjem nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini.
Da nisu odustali od tog nauma, potvrdio je Peskov i u utorak. Promjene ruske nuklearne doktrine su sastavljene i prema potrebi će biti formalizirane, priopćeno je iz Kremlja.
"Promjene su već praktički formulirane. Bit će formalizirane prema potrebi", rekao je glasnogovornik Kremlja državnoj novinskoj agenciji TASS.
Jesu li prijetnje stvarne?
No jesu li ove prijetnje istinite? Ili se radi o novom zveckanju oružjem?
"Trenutno djeluje da je računica u Washingtonu takva da je ovo još jedan blef iz Moskve, s obzirom na to da je Zapad i dosad bez posljedica prelazi Putinove ‘crvene linije‘", piše analitičar Sky Newsa Ivor Bennet.
Zapad je isporučio Kijevu projektile, borbene tenkove i borbene zrakoplove, a sve to bez izazivanja eskalacije kojom je je Kremlj prijetio.
"Ali može li Rusija odgovoriti na druge, suptilnije načine, o koji se ne želi javno oglašavati? Razmislite o sabotaži, kibernetičkim napadima, bližem povezivanju s Iranom (i naravno Sjevernom Korejom). Dakle, u tom slučaju Zapad neće biti zabrinut zbog javnog bijesa Kremlja, nego zbog onoga što se događa iza kulisa", zaključuje Bennet.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....