CNN: ‘U Zaljevu ima roba važnija od nafte i plina. Ugrozi li se, to je kao nuklearna eskalacija‘

Nafta i plin u samo su nekoliko desetljeća pretvorili Zaljev iz slabo naseljene regije u prostor bogatih država s blještavim i frenetičnim metropolama. No u toj priči često se zanemaruje jedan ključan element – desalinizacija mora.

Sušne države Perzijskog zaljeva, uključujući i Ujedinjene Arapske Emirate, gotovo su egzistencijalno ovisne o desalinizaciji – procesu pretvaranja morske vode u pitku.

Ovisnost je golema. Kuvajt i Oman – oko 90 posto pitke vode uživaju procesom desalinizacije, Bahrein 85 posto, Saudijska Arabija oko 70 posto.

Veliki gradovi poput Abu Dhabija, Dubaija, Dohe, Kuwait Cityja i Jeddahe gotovo su potpuno ovisni o desaliniziranoj vodi.

Upravo zahvaljujući toj tehnologiji, regija koja prirodno pati od ekstremne nestašice vode danas ima zelene golf terene, goleme vodene parkove i čak zatvorene skijaške staze. No zbog iste su tehnologije zemlje Zaljeva i strahovito ranjive, piše CNN.

Vlasti u Bahrein objavile su u nedjelju da je iranski dron oštetio postrojenje za desalinizaciju, iako opskrba vodom nije bila ugrožena. Napad je uslijedio nakon optužbe iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija da su Sjedinjene Države pogodile desalinizacijsko postrojenje na iranskom otoku Qeshm Island, čime je navodno pogođeno 30 sela – potez koji je nazvao „opasnom eskalacijom“. Washington je negirao bilo kakvu umiješanost.

Ova očita logika odmazde otvara zastrašujuću mogućnost: u zemljama Zaljeva postoje stotine desalinizacijskih postrojenja koja pitkom vodom opskrbljuju oko 100 milijuna ljudi.

Za razliku od Irana, koji se i dalje oslanja na rijeke i podzemne vode, države Zaljeva gotovo da nemaju prirodne izvore slatke vode. Neke – poput Kuvajta, Omana i Bahreina – gotovo svu pitku vodu dobivaju upravo iz mora.

Koordinirani napad na tu infrastrukturu predstavljao bi gotovo „nezamislivu eskalaciju“, kaže Michael Christopher Low, direktor Centra za Bliski istok na University of Utah.

No, kako piše CNN, stručnjaci upozoravaju da se pravila ratovanja mijenjaju.

Ako napadi na desalinizacijska postrojenja nisu slučajnost ili kolateralna šteta, nego, ustvari, početak vojne strategije, „to je i nezakonito – ratni zločin – i izuzetno zabrinjavajući razvoj događaja, jer zemlje Zaljeva imaju tek nekoliko tjedana zaliha vode“, upozorava Laurent Lambert s Doha Institute for Graduate Studies.

„Političke i psihološke posljedice takvog poteza bile bi razmjera koje je teško i zamisliti“, objašnjava Low i dodaje: „To bi bilo poput posezanja za nuklearnim oružjem.“