PANIKA NA VRHUNCU

‘Zadnji put je bilo ovako kada je počeo rat u Ukrajini. Sve je na kocki, prestat ćemo postojati kao europska država!‘

Jako smo zahvalni Ukrajini. U ovom trenutku, to je jamac naše slobode, rekla je povjesničarka Ljudmila

Kišinjev, Moldavija

 Henryk Sadura/Tetra Images/Profimedia/Henryk Sadura/tetra Images/profimedia

Svaki putnik namjernik koji se zatekne na tržnici u centru moldavske prijestolnice začudit će se načinom na koji se ondje trguje. Kupac, primjerice, može krenuti u pregovore na ukrajinskom jeziku, dobiti odgovor na rumunjskom, ili predložiti cijenu na rumunjskom, a odgovor dobiti na ruskom jeziku. Trgovci malene zemlje smještene između teritorijalno velikih država, Rumunjske i Ukrajine, komuniciraju i na drugim jezicima, piše Foreign Policy.

Moldavija je mala država u istočnoj Europi. Ima manje od tri milijuna stanovnika, ali teško je točno reći koliko. Broj stanovnika uvelike varira - procjenjuje se da trećina svih Moldavaca trenutno radi u inozemstvu.

Većina stanovništva je rumunjskog porijekla. Žive zajedno s Ukrajincima, Rusima te Gagauzima, pravoslavcima turskog porijekla. Rat u Ukrajini potpuno je preokrenuo krhki status quo koji je postojao prije veljače 2022. godine. Ishod rata, bilo u korist Ukrajine ili Rusije, imat će egzistencijalne posljedice za državicu koja se želi pridružiti Europskoj uniji.

Politička uvjerenja u Moldaviji kreću se od rumunjskog nacionalizma do sovjetske nostalgije preko proruskog patriotizma i građanskog ponosa.

Ovakav razlomljeni krajolik odražava se i na geografiju zemlje. Od prvih dana neovisnosti 1991. godine, kada je Sovjetska Republika Moldavija odbacila sovjetsku vlast i proglasila državnost, zapravo po prvi put u povijesti, sama Republika Moldavija već je bila razbijena.

image

Tiraspol

Andrea Mancini/Nurphoto Via Afp

Istočno od rijeke Dnjestar uspostavljeno je Pridnjestrovlje, proruska enklava, zajedno s oko 1500 ruskih vojnika koji su tamo do danas ostali. Manjina Gagauza, kojoj se udvaraju i Moskva i Ankara, zauzela je široku autonomiju na jugu.

Prvi prioritet ruskog predsjednika Vladimira Putina je zaustaviti Moldaviju u pridruživanju EU i integraciji sa Zapadom, pogotovo jer je EU dala Moldaviji status kandidata ubrzo nakon početka rusko-ukrajinskog rata. Ipak, Putinove težnje mogu biti daleko veće.

Prošlog je tjedna Rusija razbjesnila moldavske vlasti postavljanjem biračkih mjesta u Pridnjestrovlju za oko 200.000 stanovnika zbog ruskih predsjedničkih izborima.

- Sve je sada na kocki za Moldaviju, smatra Aleksej Tulbure, direktor Instituta za povijest.

Ako postoji jedna stvar oko koje se skoro svi moldavski narodi slažu, bez obzira na političku ideologiju, to je da gotovo da ne nema načina da utječu na sudbinu svoje zemlje - i naposljetku, na vlastitu budućnost. “Moldavci tiho dišu”, kaže jedna ukrajinska izreka, koja zorno svjedoči o bespomoćnosti građana.

image
Stringer/Anadolu Via Afp
image

Maia Sandu i Emmanuel Macron

Daniel Pier/Nurphoto Via Afp

- To nam je u stalno u mislima, negdje u pozadini, izjavila je Alina Radu, osnivačica nezavisnog tjednika Ziarul de Garda o mogućnosti da zemlja izgubi svoj teritorij ili autonomiju u korist Rusije. Usporedila je aktualnu prijetnju s atmosferom u prvim mjesecima rusko-ukrajinskog rata 2022., kada se činilo da je ruska vojska blizu ukrajinske Odese. Činilo se da vojske Pridnjestrovlja trče u pomoć Rusiji. Da je ruska vojska bila uspješna, cijela je Moldavija mogla doći pod rusku dominaciju.

Putin redovito potvrđuje da je Odesa njegov vojni prioritet i nedavno je u toj regiji pojačao raketne napade. Takav razvoj događaja Moldavci prate sa zebnjom. Saveznici na Zapadu također bi trebali biti zabrinuti, piše Foreign Policy.

Čak ni tijekom prvih desetljeća samostalnosti, uz građanski rat, beskrupuloznu korupciju, veliko siromaštvo i masovno iseljavanje, budućnost Moldavije nije nikada izgledala lošije nego danas. Za razliku od većine Ukrajinaca, koji poručuju da je pobjeda nad Rusijom jedini mogući ishod, Moldavci imaju na umu najgore moguće scenarije.

- Ako Ukrajina doživi poraz i Rusija napravi kopneni koridor do Pridnjestrovlja, Moldavija će zapravo prestati postojati kao neovisna država. Ako prijeđu rijeku Dnjestar kako bi okupirali Moldaviju, onda bi većina stanovnika mogla krenuti u Rumunjsku i dalje prema Europi, objasnila je Radu.

Uredništvo njezina lista ima dogovorene planove za preseljenje redakcije u rumunjske gradove Iasi i Bukurešt.

image

Granica između Pridnjestrovlja i Moldavije

Daniel Mihailescu/Afp

Takav crni scenarij svakako bi naprasno okončao aspiracije Moldavije prema EU-u i NATO-u, što je primarna briga Washingtona.

Nakon potpisivanja sporazuma o sigurnosnoj suradnji s Francuskom 7. ožujka, moldavska predsjednica Maia Sandu rekla je francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu da je “u pitanju zajednička sigurnost".

- Ako se agresor ne zaustavi, on će nastaviti, a linija fronta će se sve više približavati. Bliže nama, bliže vama, rekla je.

Kad bi Rusija pokorila Moldaviju, imala bi još jednu granicu s izravnim pristupom nekoj državi članici EU. Sjedinjene Države su očito svjesne ove prijetnje i povećale su svoju obrambenu pomoć Moldaviji s 3 milijuna dolara 2022. na više od 30 milijuna dolara (danas). Sjedinjene Države i Francuska također su zemlji dale stotine milijuna dolara da preusmjeri opskrbu energijom prema zapadu.

Ukrajina se, prema mišljenju mnogih Moldavaca, uključujući Sandu, bori i za neovisnost Moldavije.

- Jako smo zahvalni Ukrajini. U ovom trenutku, to je jamac naše slobode, rekla je Ljudmila D. Cojocaru, povjesničarka u Nacionalnom muzeju povijesti Moldavije u Kišinjevu.

S druge strane, ako Ukrajina potisne Rusiju, ruske trupe morat će napustiti separatističko Pridnjestrovlje i ono će se nestati, smatra Radu.

Ona smatra da su stanovnici Pridnjestrovlja taoci kriminalne klike koja kontrolira moldavski teritorij i bili bi više nego dobrodošli da se pridruže moldavskoj državi.

Sve dok Rusija nije pokrenula sveobuhvatni napad na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine, ogromna geopolitička preokupacija Moldavije bila je Pridnjestrovska Moldavska Republika (PMR) — koju kao državu nije priznala nijedna druga na svijetu, čak ni Rusija. Od kratkog, ali krvavog građanskog rata u regiji koji je 1992. godine odnio oko 700 života, mafijaški kartel Sheriff Holding Co., kojeg podržava Rusija, pretvorio je komad zemlje u jednostranačku autoritarnu državu koja vodi unosne poslove na crnom tržištu s istočne obale Dnjestra.

Kada je Ukrajina prošle godine iznenada zatvorila granice bio je to veliki udarac kartelu Sheriff. Na improviziranoj granici stoji ruski vojnik s kalašnjikovim. Vijore se dvije zastave - ruska i zeleno-crvena zastava PMR-a koja ponekad – ali ne uvijek – ima srp i čekić u gornjem desnom kutu.

image

Maia Sandu i Emmanuel Macron

Daniel Pier/Nurphoto Via Afp

Na praznim, zaglušujuće tihim ulicama Tiraspola, prijestolnice Pridnjestrovlja, ističu se statue Vladimira Lenjina te logo Sheriffa.

Sukob između Pridnjestrovlja i moldavske države, koja nikada nije prepustila suverenitet nad područjem istočne obale, godinama je uglavnom zamrznut unatoč međunarodnoj diplomaciji.

Sve dok vlada status quo, Šerifovi pristaše pune svoje džepove, a Moskva drži prednjeg pijuna koji Moldaviju drži u disbalansu. Putem propagande i marioneta Rusija utječe na unutarnju politiku Moldavije do te mjere da su do 2021. sve moldavske vlade osim jedne izražavale stajališta koja su uglavnom bila u skladu s Moskvom, slično kao što je to bilo u Ukrajini do 2014. Zanimljivo je da je do ruske aneksije Krima 2014. Ukrajina uglavnom bila na strani pridnjestrovske vladajuće klike.

No, sada je Pridnjestrovlje na mukama, i nisu sigurni kako bi ovo trebali odigrati. Gangsteri Pridnjestrovlja su prestrašeni. Sva trgovina u regiji se odvija kroz užu Moldaviju, a većina toga ide u EU preko Rumunjske.

image

Granica između Pridnjestrovlja i Moldavije

Daniel Mihailescu/Afp

Sve više Pridnjestrovljana, više nego ikad ranije, radi, studira i uči rumunjski u Moldaviji, što je dio vješte strategije Maie Sandu za integraciju proruske enklave natrag u Moldaviju.

- Čelnici Pridnjestrovlja pokušavaju biti razboriti – budući da nemaju puno izbora, rekao je Oazu Nantoi, član moldavskog parlamenta koji pripada stranci predsjednice Sandu za Foreign Policy.

Pa ipak, pridnjestrovska vlada, u savezu s Gagauzima i proruskim snagama u užoj Moldaviji, ostaje dužna Moskvi i rado će joj pruža ruku u urušavanju suvereniteta moldavske vlade.

Činjenica je da je Moldavija laka meta. Ona je i dalje vrlo slaba država, rekao je Aleksej Tulbure, Ukrajinac i šef Instituta za povijest.

- Nadali smo se da će rat konsolidirati Moldaviju na način na koji je konsolidirao stanovništvo Ukrajine, dovesti nas sve na istu stranu. Ali to se nije dogodilo, rekao je. Ankete pokazuju da je otprilike četvrtina zemlje još uvijek proruska.

Glavna sredstva Rusije da destabilizira svoje mete su kupovanje glasova, propaganda, kibernetičko ratovanje i političke stranke.

- Propaganda je "vrlo snažna i vrlo otrovna, i zvuči kao da dolazi ravno iz Moskve", rekla je Mariana Aricova iz ureda Instituta za izvještavanje o ratu i miru u Kišinjevu, čiji je posao nadzirati i suprotstavljati se kampanjama dezinformiranja Kremlja.

Ruska propagandna mašinerija se ubrzala s približavanjem predsjedničkih izbora, koji bi se trebali održati na jesen zajedno s referendumom o članstvu u EU. Vlada je čak zabranila jednu od proruskih stranaka i zatvorila šest televizijskih kanala zbog navodnih dezinformacija.

Ali "zapravo se nije puno promijenilo jer se zabranjena stranka pregrupirala u novu stranku, a ruske poruke pronalaze put do birača drugim kanalima, poput interneta", rekla je Aricova.

Mnogi promatrači vide polaganu, nježnu reintegraciju Pridnjestrovlja u federalno strukturiranu Moldaviju kao prvi korak u pravom smjeru – put koji je izabrala Sandu.

Ona koristi ovaj trenutak kao jedinstvenu priliku da se ponovno poveže s Pridnjestrovljem—i odatle, da cijelu zemlju, kao jednu, uvede u EU. Izgleda za zapošljavanje u inozemstvu, pravo putovanja u schengensku zonu, europski strukturni i investicijski fondovi, jamčenje prava manjinama i veće plaće mogle bi biti primamljive svima - osim, naravno, kriminalcima Pridnjestrovlja.

Nema boljeg mentora od Rumunjske, koja je postala drugo najveće gospodarstvo u istočnoj Europi nakon Poljske. Pitanje je može li Maia Sandu ovo izvesti, a da pritom ne razbije krhku državu. Također, rat koji bjesni u susjedstvu mogao bi se pobrinuti za to umjesto nje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 23:14