Za Ameriku je rat gotov, ali Irak bi tek mogao planuti

WASHINGTON, BAGDAD - Rat u Iraku sutra formalno završava, bar za Sjedinjene Države, nakon što i posljednji pripadnici američkih borbenih postrojbi napuste tu zemlju.

Briga za sigurnost i red

No, krvoproliće i nasilje i dalje ostaju realnost i svakodnevica u Iraku, i zemlja se, objavili su strani mediji, priprema za snažan val terorističkih napada i test nacionalne vojske i policije čije snage preuzimaju brigu za red i sigurnost od Amerikanaca.

Sedam i pol godina nakon što je Washington pokrenuo rat, u zemlji ostaje manje od 50.000 američkih vojnika čiji će posao biti obuka iračkih kolega te pomoć i zaštita američkih državljana.

Obama: Rat završava

- Rat završava, a poput svake druge neovisne nacije, Irak je slobodan sam krojiti svoju sudbinu i put - izjavio je prekjučer američki predsjednik Barack Obama potvrđujući odlučnost da ispuni predizborno obećanje o povlačenju iz Iraka unatoč izvješćima o obnovi terorističkih aktivnosti. Do kraja iduće godine, najavio je Obama, svi američki vojnici bit će kod kuće.

Irački premijer Nuri al-Maliki objavio je, u međuvremenu, najviši stupanj opasnosti od novih napada upozoravajući građane kako pobunjeničke skupine planiraju niz bombaških udara ‘u cilju sijanja kaosa i straha te ubijanje još nevinih ljudi’. Irački obavještajci izvijestili su, naime, kako su se zbog najave američkog povlačenja iz zemlje militanti iz al-Qa’idine mreže te pripadnici Baasa, izopćene stranke svrgnutog i smaknutog iračkog vođe Sadama Husseina, udružili u organiziranju napada u zemlji. Al-Maliki je izjavio kako će pobunjenici pokušati iskoristiti frustraciju stanovništva zbog čestih nestanaka struje i drugih infrastrukturnih problema te inscenirati prosvjede i napade na vladine urede.

Izbjeglice i nezaposlenost

Snažni napadi i porast nasilja bilježe se proteklih nekoliko mjeseci, a u srpnju je bilo 500 ubijenih. Skupina militanata povezanih s al-Qa’idom preuzela je u subotu odgovornost za 20-ak prošlotjednih napada diljem zemlje, u kojima je u najkrvavijem danu poginulo 56 osoba. Polovica žrtava bili su irački vojnici i policajci, koji su glavne mete, a napadi su uključivali automobile bombe, mine uz cestu i brze udare iz zasjede na područjima 14 gradova.

Američka misija daleko je od ispunjene, slažu se analitičari. A nešto drugo ne bi se usudili tvrditi ni američki dužnosnici. Iračke snage mnogo su, doduše, snažnije nego prije nekoliko godina, broj napada militanata i poginulih u njima se smanjio, no stanje je i dalje nestabilno, a demokracija krhka.

Irački su vojni šefovi izjavili kako im američka potpora treba do 2020. godine.

Funkcioniranje zemlje izrazito je ranjivo, a gotovo šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora političke se frakcije u zemlji još nisu uspjele dogovoriti o novoj vladi. Stranka premijera al-Malikija, umjerenog šijita, bila je druga na izborima, dok je najviše glasova dobio bivši premijer Ajad Alavi, kojeg podupiru suniti. Vodeće stranke i njihovi vođe ne vjeruju si međusobno pa su pregovori u zastoju. Analitičari strahuju da bi se politička situacija mogla rješavati na ulici, a zemlju zahvatiti novi val nasilja.

Gospodarstvo je uništeno, a neki tvrde da život nikad nije bio teži. Veliki problem su izbjeglice, neobrazovana mladež i velika nezaposlenost. Sukobi Kurda i Arapa na sjeveru nastavljaju se kao i do sada, dok stvaraju nove ekstremističke skupine, i reformiraju stare.