U nastavku donosimo:
- što znači odličje koje je Xi Jinping uručio Aleksandru Vučiću za buduće odnose Beograda i Pekinga
- gdje se kineski vektor pozicionirao unutar srpske viševektorske politike i što to implicira za EU i SAD
- koje su ključne poruke s beogradskih sastanaka s kineskim vojnotehnološkim kompanijama i reakcije u NATO-u
- kako kineski modeli ulaganja i kreditiranja utječu na srpsku ekonomiju i politički manevarski prostor
- što otkrivaju iskustva i stavovi sudionika o stvarnim prioritetima Beograda između Kine i europskog puta
Xi Jinping odlikovao je Aleksandra Vučića, predsjednika Republike Srbije, Medaljom prijateljstva Narodne Republike Kine. Beogradski mediji naglašavaju da je riječ o “najvišem državnom odlikovanju Kine” za strane državljane koje je Xi osobno uručio još samo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Srbija je trebala razvijati viševektorsku vanjsku politiku koja bi ju učinila partnerom ključnih globalnih aktera. Zamišljeno je pet smjerova: Rusija, SAD, EU, Kina i ostatak svijeta, bivši nesvrstani, kako se navodilo, ili današnji, širi pojam, Globalni jug. Nije se spominjala regija jer se podrazumijeva da je Srbija u njoj gravitacijska točka moći, zahvaljujući i srpskim zajednicama u susjednim zemljama.
‘Srbija će se vinuti u nebesa‘
Potvrdio je to Vučić iz Kine, gdje je boravio od nedjelje do četvrtka, riječima da će se “Srbija vinuti u nebesa u odnosu na druge u regiji kad prvi robot izađe iz tvornice. To je razlika koju više nitko neće stići.” Zemlje regije nastoje sniziti razinu ekonomskih odnosa s Kinom jer je, primjerice, Crna Gora zbog izgradnje autoputa zamalo bankrotirala da je nisu spasile zapadne banke. Pekingu je Beograd stoga još važniji. Vučićeva izjava iz Kine i više je od uobičajene kurtoazije gosta: “Odnosi Srbije i Kine na najvišoj su razini u povijesti, a Srbija uvijek smatra Kinu najpouzdanijim dobrim prijateljem i visoko cijeni važnu stabilizirajuću ulogu Kine u međunarodnim poslovima.”
Dao je do znanja da je kineski vektor trenutačno najjači, Donald Trump ne želi čuti za Vučića zbog navodnog sudjelovanja nekih tvrtki u navodnom namještanju izbora 2020. godine, EU je na korak od zaustavljanja financiranja, Rusija i dalje ne sklapa trajni sporazum o kupnji plina. Globalni jug je prevelik.
Posjet je bio sadržajan, Mao Ning, glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova, izjavila je da su predsjednici Vučić i Xi svjedočili potpisivanju 23 dokumenta o suradnji i najavili da je još 10 dokumenata o suradnji dogovoreno.
VIDEO ‘Noćna mora postala je stvarnost!‘: Pogledajte kako roboti Vučiću u čast plešu srpsko kolo
Lijepo zvuči, samo treba znati da Kina ne ulaže po modelu zapadnih kompanija koje preuzimaju rizik; ulaganja Pekinga prate zajmovi njegovih banaka koje je država u kojoj se investira dužna vratiti. Izuzetak je Pelješki most jer su ga gradili sredstvima EU fondova. Modeli kineskih ulaganja u pravilu nisu javno poznati, bivši mađarski premijer Viktor Orbán, kad je potpisao sporazum kojim će kineske tvrtke obnavljati prugu Beograd–Budimpešta, dionicu u njegovoj zemlji, proglasio je potpisano državnom tajnom.
Beogradska Politika objavila je šture, ali važne informacije o Vučićevim sastancima s kineskim tvrtkama iz vojnoindustrijskog kompleksa. Zabrinutost u Hrvatskoj i NATO-u izazvala je informacija da Srbija posjeduje hipersonične kineske rakete o kojima nikoga od susjeda nije izvijestila. Vučić je iz Pekinga poručio da će srpska vojska nastaviti jačati, biti dovoljno snažna zaštititi zemlju od svakoga, jak odvraćajući faktor. Dodao je da oružje ne kupuje samo od Kine.
Njegove riječi treba staviti u kontekst prve vojne vježbe koju je Srbija imala s NATO-om prije desetak dana. Zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za partnerstva, Kevin Hamilton, poručio je da se naša obrambena Organizacija obratila Srbiji “u nastojanju produbljivanja odnosa i mislim da je odgovor do sada srdačan i recipročan”. Nije se referirao na sporne rakete, ali je bio jasan i odlučan: “Važna je transparentnost Srbije kada je riječ o njezinim namjerama u vezi s kupnjom oružja i o tome kako modernizira oružane snage i u koju svrhu. Mislim da nije toliko važno samo naoružanje, već transparentnost i dijalog Srbije i njenih susjeda koji u srži i kao cilj ima stabilnost, sigurnost i transparentnost.”
Bez nedoumica: kupujte gdje i što želite, ali računajte da su oko vas NATO članice i da su nužne mjere izgradnje povjerenja.
Kineski izlet, nada se Vučić, poruka je EU-u da Beograd ima partnere izvan Europe. Na to će u Bruxellesu odmahnuti rukom jer i dalje 60 posto trgovinske razmjene Srbija ostvaruje s EU-om, koji je i dalje, kumulativno, najveći strani ulagač - Kina je na prvom mjestu kao pojedinačna zemlja. Ako mađarska naftna kompanija MOL ipak na kraju kupi ruski udio u Naftnoj industriji Srbije, udio EU-a još će rasti.
Kineski Global Times objavio je da su Narodna banka Kine (PBC) i Narodna banka Srbije (NBS) 28. svibnja obnovile bilateralni sporazum o zamjeni (swap) u lokalnim valutama, povećavši iznos s 1,5 milijardi juana (221 milijun dolara), odnosno 27 milijardi srpskih dinara, na 5 milijardi juana, odnosno 74 milijarde srpskih dinara (738 milijuna dolara). Riječ je o zamjetnom rastu koji je posljedica sporazuma o slogobnoj trgovini dviju zemalja, ali istodobno potvrđuje financijsku ovisnost o Kini što je u opreci s navodnim strateškim usmjerenjem Beograda prema članstvu u EU-u.
Moja teza već je dulje vrijeme da Srbija ne želi članstvo u EU-u jer donosi niz obveza i ograničenja koja nijedna politička opcija ne želi; Kosovo je prva prepreka, zahtjev za usklađivanjem vanjske politike s našom Unijom druga. Ana Brnabić, predsjednica Narodne skupštine Srbije, 23. svibnja na međunarodnom forumu o sigurnosti GLOBSEC u Pragu, ovjerila je moj stav tezom da im ne treba povjerenik ni pravo veta, već pristup jedinstvenom tržištu. Samo ekonomija, nikakvi uvjeti vladavine prava, slobode medija.
Zaključno, Rusija i Kina ostaju na političkom planu važniji partneri, od Europe se traži jačanje robne razmjene, a naoružanje služi potvrdi da je Srbija regionalna velesila tako dugo dok se u Beogradu ne pojavi netko iz NATO-a. I ne treba zaboraviti da je Vučićeva ratoborna retorika u velikoj mjeri posljedica unutarnjeg pritiska koji i dalje traje. Ali, kako je u Jutarnjem napisao Vlado Vurušić, taj pritisak ne želi promjenu srpskih vanjskopolitičkih i sigurnosnih vektora nego samo uklanjanje Vučića i njegove korumpirane vlasti.
U skladu s aksiomom država koje imaju tradiciju nacionalog interesa, “ideologije se mijenjaju, ali geopolitički imperativi ostaju”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....