Nakon što je ranije o tome prvi izvijestio Financial Times, a potom i Reuters, Kyiv Independent u ponedjeljak donosi kako su dobili potvrdu da je administracija Donalda Trumpa zaprijetila visokim ukrajinskim vojnim i državnim dužnosnicima u nastojanju da zaštiti ruske rafinerije nafte, odnosno iznudi od Kijeva prestanak napada na ruska naftna postrojenja.
Dvojica ukrajinskih dužnosnika izjavila su da su im američki kolege jasno dali do znanja kako će Washington smatrati Kijev odgovornim ako tijekom - od američkog predsjednika objavljenog - energetskog primirja bude napadnuta ruska energetska infrastruktura.
"Zvali su sve najviše vojne dužnosnike i prijetili im", rekao je jedan ukrajinski dužnosnik za Kyiv Independent. "Svima govore da će obustaviti i razmjenu obavještajnih podataka i program PURL", dodao je, govoreći o inicijativi Prioritized Ukraine Requirements List (Prioritetni popis potreba Ukrajine) predvođenoj europskim zemaljama, kojoj je cilj osigurati Ukrajini ključno američko naoružanje, koje uglavnom financiraju članice NATO-a.
Riječ je o mehanizmu kojim ukrajinski saveznici kupuju američko oružje za Ukrajinu uz maržu od 10 posto, koju je odredio Trump. Tijekom prve godine provedbe programa isporučeno je oružje u vrijednosti od 6,7 milijardi dolara. Sjedinjene Države obustavile su praktički sve donacije američkog oružja i izravnu financijsku i vojnu pomoć Ukrajini prošle godine nakon druge Trumpove predsjedničke inauguracije i od tada ih nisu obnovile. Unatoč tome, razmjena obavještajnih podataka se nastavila, no prema ukrajinskim izvorima, Trumpova administracija u međuvremenu je barem jednom prekinula dostavu američkih vojnih obavještajnih podataka, i to na otprilike tjedan dana u ožujku 2025.
Američke prijetnje
Ove prijetnje dolaze nakon zbunjujućih 48 sati tijekom kojih je Trump najavio kontroverzni "dogovor" s ruskim vođom Vladimirom Putinom o uvozu ruskog dizela, da bi potom ustvrdio da Ukrajina treba drugog predsjednika umjesto Volodimira Zelenskog, a zatim je u nedjelju objavio "energetsko primirje" između Rusije i Ukrajine, čime su bili zatečeni i Moskva i Kijev jer im je to bio prvi glas. Kremlj je uskoro očekivano odbacio bilo kakvo primirje, inzistirajući da ga zanima samo trajni mir, pod kojim Moskva podrazumijeva ispunjenje svih ruskih zahtjeva - odnosno, ukrajinsku kapitulaciju.
Kyiv Post u ponedjeljak također izvještava o američkim pritiscima na ukrajinske dužnosnike, uz analizu mogućih vojnih posljedica prekida obavještajne suradnje i isporuka oružja te načina na koje bi Ukrajina mogla nadoknaditi barem dio izgubljenih sposobnosti.
Ukrajinski list izdvojio je pet ključnih momenata koje u ovakvom razvoju situacije treba imati na umu. U prvom redu ističu kako se čini da je Washington doista zaprijetio isporukom oružja i vojnih obavještajnih podataka Ukrajini. Tijekom subotnjih razgovora u Miamiju između američkog i ukrajinskog izaslanstva o mogućem zaustavljanju rusko-ukrajinskog rata, kako se navodi, članovi američkog izaslanstva poručili su kako Washington želi da Ukrajina prestane napadati ruske rafinerije nafte, a ako Kijev to odbije, SAD bi mogao obustaviti isporuke oružja Ukrajini i razmjenu obavještajnih podataka s ukrajinskom vojskom.
Prijetnje su navodno upućene i tijekom telefonskih razgovora koje su u subotu i nedjelju s ukrajinskim čelnicima i europskim partnerima Ukrajine vodili predstavnici američkog State Departmenta, Pentagona i drugih institucija. Axios je izvijestio da su Trumpovi izaslanici - njegov višedesetljetni prijatelj i poslovni partner u nekretninskom biznisu Steve Witkoff te zet Jared Kushner, koji su predvodili američko izaslanstvo u Miamiju - izravno zaprijetili predstojniku Ureda predsjednika Ukrajine i bivšem šefu ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR) Kirilu Budanovu. Ukrajinsko izaslanstvo napustilo je planirane razgovore dan prije predviđenog završetka.
Kao drugi ključni moment navodi se pitanje što bi prekid dostave američkih obavještajnih podataka značio za Ukrajinu te se naglašava da je ključna sposobnost koju bi Ukrajina time izgubila bilo što ranije upozoravanje na lansiranje ruskih balističkih raketa. Zelenski i drugi ukrajinski dužnosnici izjavili su da bi bez tih obavještajnih podataka sposobnost Kijeva da odgovori na ruske raketne napade bila ozbiljno oslabljena. Naime, alternativni načini otkrivanja ruskih zrakoplova i raketa, prvenstveno putem ukrajinskih i NATO-ovih sustava, znatno su manje razvijeni i slabije povezani u jedinstvenu mrežu od američkih sustava.
Posljedice uskrate obavještajnih podataka
Većina analitičara smatra da SAD gotovo trenutačno otkriva lansiranje ruske balističke rakete na zapadu Rusije, zahvaljujući čemu stanovnici Kijeva imaju tri do pet minuta da potraže zaklon prije nego što raketa pogodi cilj - bez tog upozorenja stanovnici ugroženih područja imali bi manje od polovice tog vremena, a možda uopće ne bi ni stigli potražiti zaklon.
Osim ranog upozoravanja na raketne napade, američka globalna mreža satelita i obavještajnog prikupljanja podataka predstavlja potencijalno neprocjenjiv izvor informacija o ruskim djelovanjima i namjerama. SAD raspolaže jedinstvenim sposobnostima, poput računalne snage potrebne za presretanje i dešifriranje komunikacija i elektroničkih emisija protivnika. Osim toga, stotine najsuvremenijih satelita za snimanje omogućuju SAD-u i njegovim saveznicima, barem u teoriji, nadzor svakog četvornog centimetra planeta zahvaljujući satelitima koji prelijeću iznad njega.
Za Ukrajinu je pritom posebno važno američko prikupljanje podataka o ruskim radarima. Američki sustavi za zračno ratovanje, poput borbenih zrakoplova i protuzračnih raketa, redovito se prilagođavaju promjenama u radu tih radara koje se otkriva globalnim američkim elektroničkim prisluškivanjem. Ukrajina se u obrani od ruskih zračnih napada koristi objema vrstama naoružanja.
Još jedna jedinstvena američka prednost koju bi Ukrajina mogla izgubiti su golemi analitički kapaciteti i ljudski resursi CIA-e i Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA). Te agencije prikrivenim operacijama prikupljaju podatke diljem svijeta i pretvaraju ih u konkretne obavještajne informacije. Za Ukrajinu bi to moglo značiti gubitak uvida u ruske vojne planove, kretanje postrojbi i ključnih časnika ili točne lokacije važnih ruskih oružanih sustava, poput ratnih brodova, borbenih zrakoplova i lansera balističkih raketa.
Gubitak GPS-a i ‘glupo‘ oružje
Kada je prekid američkih isporuka oružja i vojne pomoći u pitanju, kao jedna od najštetnijih posljedica bila bi gubitak pristupa američkim vojnim GPS mrežama. To bi onemogućilo precizno navođenje američkog oružja koje Ukrajina koristi, a koje se oslanja na GPS, čime bi ono postalo svojevrsno "polu-nevođeno" oružje. Najvažniji sustavi naoružanja ovisni o GPS-u koje Ukrajina koristi su rakete ATACMS i navođene rakete GMLRS koje se ispaljuju iz raketnih sustava HIMARS i M270. Ukrajina te sustave najčešće koristi za napade na vrijedne ciljeve koji se brzo premještaju, primjerice na lokacije sastanaka u sjedištima ruskih vojnih zapovjedništava ili na mobilne sustave teške protuzračne obrane.
Gotovo jednako važni i podjednako učinkoviti su sustavi za navođenje zrakoplovnih bombi JDAM. Ako GPS radi, oni pilotu omogućuju odabir pojedinačnog cilja, poput mosta ili linije bunkera, uz preciznost od pet metara. Posljednji put kada su Amerikanci u ožujku 2025. prekinuli dostavu GPS podataka Ukrajini, ti su sustavi praktički postali "glupi" - preciznost se svela na razinu nenavođenog streljiva. Ipak, Kyiv Post podsjeća da je posljednje potvrđeno lansiranje rakete ATACMS iz Ukrajine zabilježeno u veljači, pa je stoga moguće da bi prekid dostave posebnih podataka za navođenje raketa ATACMS bio nevažan jer je Ukrajina možda već ispalila sve svoje rakete tog tipa, a SAD joj ne isporučuje nove.
Kada je riječ o samom naoružanju, daleko najvažniji američki sustav koji Ukrajina trenutačno koristi je protuzračni sustav Patriot, koji ispaljuje presretačke rakete PAC-3 MSE. To je jedino oružje u ukrajinskoj vojsci koje učinkovito može presretati ruske balističke rakete. U izjavi iz srpnja, ukrajinsko ministarstvo obrane navelo je da se 95 posto ukrajinskih nabava od SAD-a u okviru programa PURL odnosi na opremu povezanu sa sustavima Patriot.
Osim nabava sustava Patriot i pripadajuće opreme, nužnih za zaštitu ukrajinskih civila i infrastrukture, američki embargo na prodaju oružja mogao bi postupno učiniti ukrajinsku flotu borbenih zrakoplova F-16, proizvedenih 90-ih, nesposobnom za letenje. Zrakoplovi, rezervni dijelovi i nadogradnje sustava u konačnici ovise o američkom proizvođaču Lockheed Martinu. Ukrajinska protuzračna obrana također bi trpjela posljedice jer su navođene rakete koje ispaljuju ukrajinski zastarjeli F-16 - dalekometni AIM-120 AMRAAM i kratkodometni AIM-9 Sidewinder - proizvodi američke tvrtke Raytheon. Glavne američke kopnene sustave naoružanja koje koristi Ukrajina, među kojima se posebno ističu tenk M1A1 Abrams, borbeno vozilo pješaštva M3 Bradley i samohodni topnički sustav M109 Paladin, s vremenom bi bilo sve teže održavati i koristiti, a razlog je prekid isporuke dijelova potrebnih za održavanje.
Alternative američkim obavještajnim podacima
Četvrti moment su sposobnosti Ukrajine da na druge načine prikuplja informacije o ruskim djelovanjima, ako bi Washington prekinuo dostavu obavještajnih podataka. Kyiv Post navodi da, uz ključnu iznimku ranog upozoravanja na balističke rakete, Ukrajina tu nekih mogućnosti ima. U prvom redu, Ukrajina je u ratu s Rusijom od 2014. godine pa njezine vlastite obavještajne službe i mreže za elektroničko prisluškivanje imaju višegodišnje iskustvo u prikupljanju informacija o Rusiji ključnih za vođenje rata. Ukrajina također, kako se navodi, ima i dodatne prednosti - milijune stanovnika kojima je ruski materinji jezik, milijune rođaka koji žive u Rusiji te sigurnosni aparat koji iznimno dobro poznaje način rada i funkcioniranja ruskih obavještajnih službi.
Stoga gubitak američkih obavještajnih podataka o Rusiji prikupljenih satelitima Kijev djelomično može nadoknaditi djelovanjem svojih agenata na terenu. Većina analitičara smatra da su ukrajinske obavještajne mreže vjerojatno najrazvijenije na područjima koja je Rusija nedavno okupirala, a gdje je većina stanovništva neprijateljski raspoložena prema Kremlju.
Također, europske države koje imaju vlastite snažne obavještajne kapacitete ili se u velikoj mjeri fokusiraju na Rusiju - poput Francuske, Velike Britanije, Finske, Poljske, Švedske i baltičkih država - aktivno pomažu Ukrajini u prikupljanju podataka. Francuski vojni izviđački sateliti CSO (Composante Spatiale Optique) snimaju ruske baze, raspored postrojbi i vojnu infrastrukturu u visokoj rezoluciji, koja je, prema izvješćima, usporediva s američkom. Ipak, kako se ističe, postoji važna razlika - francuski satelit CSO može snimiti potencijalni cilj jednom ili dvaput dnevno, dok američki sateliti mogu preletjeti iznad istog područja nekoliko puta u jednom satu.
Šok u Bruxellesu, potez SAD-a odjeknuo je poput bombe. EU hitno razmatra još jednu odluku o Rusiji
Eksplozivan rast tržišta komercijalnih satelitskih snimki, koje kupuje Ukrajina ili njezini saveznici, također pomaže popuniti praznine u američkim obavještajnim podacima. Iako su američki kapaciteti veliki, njihova se pozornost može preusmjeriti s Rusije na druge prioritete Bijele kuće poput Irana, Kine, potencijalne ilegalne migrante u Meksiku ili krijumčare droge na Karibima i u istočnom dijelu Tihog oceana. Među komercijalnim mrežama koje redovito dostavljaju snimke za potrebe ukrajinskih obavještajnih analiza, pak, nalaze se finska mreža radarskih satelita ICEYE, američke mreže Maxar, Planet Labs i BlackSky te kanadska mreža RADARSAT-2.
Posljednji oblik prikupljanja obavještajnih podataka koji Amerikanci - barem se čini - teško mogu ugroziti, jest NATO-ova operacija protuzračnog nadzora duž baltičkih država, Poljske, Rumunjske te Crnog i Baltičkog mora. Njezin je cilj što ranije otkriti ruske zrakoplove, bespilotne letjelice i lansiranje raketa koristeći zemaljske i zračne radarske sustave koji rade 24 sata dnevno sedam dana u tjednu. NATO također redovito provodi izviđačke letove, ponekad na udaljenosti od samo 100 kilometara od ruski okupiranog Krima i ruske obale Crnog mora. U tim se misijama koriste zrakoplovi opremljeni sustavima za otkrivanje i presretanje elektroničkih emisija, koji najčešće djeluju iz baza na Kreti, u Rumunjskoj, Turskoj ili Velikoj Britaniji. Prema NATO-ovoj vojnoj doktrini, tim se letovima nastoje utvrditi precizne lokacije ruskih sustava protuzračne obrane i vojnih postrojbi kako bi NATO bio spreman u slučaju rata.
Ruski dužnosnici i vojni blogeri već dugo optužuju NATO da te obavještajne podatke dijeli s Ukrajinom, što NATO uporno poriče, a u siječnju je francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio da Francuska osigurava približno dvije trećine ukrajinskih obavještajnih potreba. Ukrajinci, pak, tvrde da imaju i vlastite načine otkrivanja ruskih ciljeva.
Alternative američkom oružju
Peto ključno pitanje jest ima li Ukrajina alternativa za američke isporuke oružja ukoliko one budu obustavljene. Kako se navodi, uz iznimku sustava Patriot i njegove pripadajuće opreme, Kijev mogućnosti i sada i u budućnosti. Najvidljivija promjena u potrebama Ukrajine za naoružanjem povezana je s revolucijom u kopnenom ratovanju, a u kojoj su bespilotne letjelice postale dominantan sustav naoružanja na bojištu, dok su istovremeno tradicionalni sustavi, poput tenkova, borbenih vozila pješaštva i topništva, postali manje presudni za vođenje rata. Gotovo svaki pripadnik ukrajinske vojske, od običnog vojnika do generala, tvrdi da je Ukrajini potrebno više malih taktičkih dronova kratkog dometa, a u usporedbi s dronovima ukrajinske proizvodnje, američki taktički dronovi tehnološki su primitivni i proizvode se u vrlo malim količinama.
Slična je situacija i s ukrajinskom protuzračnom obranom - osim presretačkih raketa sustava Patriot, Ukrajincima su sada potrebna sredstva za zaustavljanje novijih ruskih bespilotnih letjelica na mlazni pogon. Američke protuzračne rakete mogu gađati takve dronove, ali njihova je cijena veća od cijene ruskih letjelica. U međuvremenu, Ukrajina uvodi vlastite presretačke dronove, čija je prednost to što nisu ispitivani samo u laboratorijima i na poligonima, nego i u stvarnom ratu protiv stvarnog ruskog oružja.
Također, Njemačka je već znatno pridonijela jačanju ukrajinske protuzračne obrane isporukama protuzračnih topničkih sustava Gepard iz razdoblja Hladnog rata, koji su se pokazali idealnima za uništavanje ruskih dronova. Berlin je donirao i moderniziranu inačicu sustava Gepard, nazvanu Skynex, te 11 sustava protuzračne obrane IRIS-T SLM. Njihove napredne rakete pokazale su se najučinkovitijim kopnenim sustavom protuzračne obrane kojim raspolažu Ukrajinci. Prema izvješćima, dvanaesti sustav trebao bi stići u Ukrajinu do kraja godine.
Dugoročno gledano, Francuska i Švedska obećale su Ukrajini isporuke suvremenih borbenih zrakoplova Rafale i Gripen te su započele obuku ukrajinskih pilota za njihovu uporabu. Planirano je da prvi zrakoplovi stignu u Ukrajinu 2027. godine. S druge strane, krajem rujna su predstavnici tvrtke Lockheed Martin boravili u Kijevu, gdje su s dužnosnicima ukrajinskog ministarstva obrane razgovarali o mogućim nadogradnjama ukrajinske flote ostarjelih F-16. Bez takvih nadogradnji ti bi zrakoplovi, u usporedbi s francuskim i švedskim letjelicama, bili zastarjeli. Ukrajinci su poručili da će razmotriti prijedlog.
