‘TAKO NALAŽE ZAKON‘

Austrijski gradonačelnik prije početka nastave hitno je vratio 117 raspela u škole

U Walesu je tijekom ljeta instalirano 117 križeva te deseci državnih i pokrajinskih grbova zbog zakonske obveze

Ilustrativna fotografija

 Imagebroker/helmut Meyer Zur Capellen/imagebroker/profimedia
U Walesu je tijekom ljeta instalirano 117 križeva te deseci državnih i pokrajinskih grbova zbog zakonske obveze

Andreas Rabl, član nacionalno-konzervativne Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) i gradonačelnik austrijskog Welsa (grad od cca 65.000 stanovnika), početak školske godine, čini se, nije htio prepustiti slučaju. Prije nego što su se učenici vratili u klupe, naložio je vraćanje 117 raspela u škole.

Naime, kako je gradonačelnik na funkciji od 2015. godine objavio na društvenim mrežama, što prenose i austrijski mediji, gotovo svaka druga prostorija u školama Welsa bila je pogođena, kako kaže, nedostatkom križa.

Zato su tijekom ljetnih praznika gradske službe provjerile svih 238 učionica osnovnih i srednjih škola. Utvrdili su da, osim križeva, nedostaje i 187 saveznih grbova te 192 pokrajinska, a gdje su nestali, nije utvrđeno. Rabl je hitno krenuo u rješavanje tog problema.

- Zakonski propisani grbovi i križ u svakoj učionici izraz su naše vrijednosne zajednice i simboliziraju našu domovinu. Zato mi je još važnije da ti simboli budu prisutni u svim učionicama i da se time ispuni zakonska obveza, naveo je gradonačelnik Walesa.

Zakonom propisano

I zaista, pokrajinski zakoni u Gornjoj Austriji, Salzburgu, Tirolu, Vorarlbergu i Gradišću nalažu apsolutnu obvezu križa u svakoj učionici narodnih, srednjih, specijalnih i polutehničkih škola bez obzira na vjeroispovijest većine.

U Beču, Donjoj Austriji, Koruškoj i Štajerskoj križ je obvezan ako su učenici većinski kršćanske vjeroispovijesti.

image

Ilustrativna fotografija

Godong/robertharding/profimedia

Ovi zakoni periodično pokreću javnu raspravu u Austriji, gdje FPÖ s izraženom protumigracijskom politikom te nešto umjereniji ÖVP križ vide kao kulturni i vrijednosni simbol, dok Zeleni i dio ljevice smatraju kako bi škole trebale biti sekularne. Ipak, jasno je viđenje demokratske većine: po anketi iz 2025. godine, čak 67 % Austrijanaca, onih sa i bez migracijskog podrijetla, podržava zadržavanje križeva u javnim zgradama, a samo 25 % je protiv.

Podsjetimo, ovo nisu prve vjerske promjene u austrijskim školama ove školske godine, na snagu je stupila i zabrana nošenja marama za djevojčice mlađe od 14 godina. To su uz FPÖ podržali i koalicija konzervativne ÖVP, socijaldemokratske SPÖ i liberalnih NEOS-a. Međutim, ta zabrana nije novost u austrijskoj politici.

Sličan zakon donijela je već 2019. tadašnja vlada ÖVP-a i FPÖ-a, ali ga je Ustavni sud kasnije ukinuo jer nije bio u skladu s načelom vjerske neutralnosti države.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. rujan 2026 08:08