Von der Leyen nakon nominacije u Europskom vijeću u lov na glasove u Europarlamentu, ima jedan veliki problem

Kada bi u Europskom parlamentu zastupnici glasali prema stranačkoj stezi, dakle slijedili službeni stav političke skupine kojoj pripadaju, izbor Ursule von der Leyen za još jedan petogodišnji mandat na čelu Europske komisije bi bio samo formalnost. Ona je u četvrtak nešto prije ponoći dobila nominaciju lidera zemalja članica EU, sa samo jednim suzdržanim glasom (talijanske premijerke Giorgije Meloni) i jednim protiv (mađarskog premijera Viktora Orbana). No sada mora biti izabrana u Europskom parlamentu gdje joj je potreban najmanje 361 glas od 720 zastupnika.

Njezina nominacija od Europskog vijeća je rezultat pregovora šestorice lidera EU zemalja koji su pregovarali u ime tri političke skupine, EPP-a, Socijalista i Liberala. Te tri stranke zajedno u Europskom parlamentu imaju više od 400 glasova, pa se čini da izbor Von der Leyen neće biti problem. Ipak, moguće su prepreke jer neki zastupnici mogu zbog svojih razloga glasati drugačije.

Zato je Ursula von der Leyen nakon summita EU najavila da će se uključiti u razgovore s raznim zastupnicima i pokušati pridobiti što širu potporu u Europskom parlamentu. Von der Leyen je rekla da će razgovarati i s nacionalnim delegacijama kako bi vidjela koji ih problemi tište. Von der Leyen je prije pet godina jedva dobila dovoljan broj glasova, a ovog puta, zbog promjena u sastavu Europskog parlamenta gdje su pali Socijalisti, značajno pali Liberali, a rasla krajnja desnica, svaki glas može biti presudan.

I predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković vjeruje da će biti dovoljan broj glasova u Europskom parlamentu za Von der Leyen jer tri stranke koje su se dogovorile o paketu vodećih pozicija u EU institucijama imaju više nego dovoljno glasova. Plenković smatra da i u slučaju da netko iz redova ovih triju stranaka ne glasa za Von der Leyen postoje rezervni glasovi.

Giorgia Meloni

Ludovic Marin/Afp

Najveći problem za Von der Leyen je to što nije u Europskom vijeću dobila potporu talijanske premijerke Giorgije Meloni. Ona je i šefica Europskih konzervativaca. Doduše, Meloni se suzdržala i za razliku od Orbana nije bila protiv Von der Leyen. Meloni je to učinila jer njezina stranka, iako je pretekla liberale i postala treća najveća grupa u Europskom parlamentu, nije bila uključena u pregovore.

Iz tima sadašnje i buduće predsjednice Europske komisije se nadaju da će i neki konzervativci glasati za nju. No ona se otvoreno ne usudi ići u pregovore s njima jer time može iritirati socijaliste i liberale i izgubiti njihove glasove. S druge strane ako bude tražila otvorenu potporu zelenih može iritirati članove svoje grupe EPP. Glasanje za Von der Leyen se očekuje već na zasjedanju Europskog parlamenta 18. srpnja. Von der Leyen je nominirana kao dio paketa u kojem je bivši premijer Portugala Antoni Costa (socijalist) izabran za Predsjednika Europskog Vijeća a premijerka Estonije Kaja Kallas (Liberalka) za visoku predstavnicu EU za vanjsku politiku i sigurnost.

Europski parlament ne mora glasati za predsjednika Europskog Vijeća jer je to nadležnost lidera zemalja članica tako da je izbor bivšeg premijera Portugala Antonija Coste i konačna odluka. Kaja Kallas će biti i Visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost te odgovarati državama članicama i voditi Vijeće vanjskih poslova EU, ali će istovremeno biti i potpredsjednica Europske komisije. Zbog toga će i ona morati najesen proći i saslušanje u vanjsko-političkom odboru Europskog parlamenta i biti potvrđena kao jedna od članica Europske komisije.