Govor o stanju Unije

Ovo je šest ključnih poruka iz ambicioznog govora Von der Leyen, Picula: ‘Izuzetno sam razočaran...‘

Ursula von der Leyen ponudila je Ottawi dosad neviđen status, ali europski diplomati priznaju da ne znaju što bi on konkretno značio

Piše:

Iva Badanjak

Objavljeno: 16. rujna 2026. 20:36

Tonino Picula

Lucija Ocko/Cropix

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u ovogodišnjem je govoru o stanju Unije pokušala definirati kako bi Europa trebala odgovoriti na sve nestabilnije sigurnosno, gospodarsko i tehnološko okruženje. U središte je stavila jačanje europske obrane i sigurnosne koordinacije, manju ovisnost o SAD-u i Kini, razvoj umjetne inteligencije te čvršću regulaciju tehnoloških platformi. No, osim ambicioznih najava, nije odgovorila na pitanje koliko ih je EU politički i financijski sposobna provesti.

1. Nova europska sigurnosna arhitektura

Von der Leyen je najavila osnivanje Europskog vijeća za sigurnost, novog formata koji bi uz čelnike država članica EU okupljao i partnere poput Ukrajine, Velike Britanije, Norveške i Kanade radi brže koordinacije odgovora na sigurnosne prijetnje. Predložila je i "sigurnosni protokol za hitne situacije", europski pandan članku 4. NATO-a, kojim bi jedna članica mogla sazvati ostale radi odgovora na hibridne prijetnje, poput upada ruskih dronova u poljski zračni prostor ili podmetanja požara u tvornicama povezanim s opskrbom Ukrajine. "Jačamo suradnju s NATO-om. No, naša doktrina, naše institucije i procesi donošenja odluka nisu pratili korak s novom stvarnošću", rekla je Ursula von der Leyen. Novi format mogao bi se preklapati s NATO-om i nije jasno kako bi ga prihvatili glavni tajnik Mark Rutte i američki predsjednik Donald Trump.

2. Europi treba bilijun dolara

Predsjednica Komisije u Strasbourgu je također najavila novi europski instrument za strateške kapacitete, istaknuvši važnost protuzračne i proturaketne obrane, strateškog transporta, nadopune goriva u zraku te svemirskih i kibernetičkih sposobnosti. "Ti su sustavi ključni i trebamo ih više. Samo zajedničkim djelovanjem Europa ima dovoljan opseg za njihovu nabavu", rekla je. Europa pritom i dalje uvelike ovisi o SAD-u za niz naprednih vojnih sposobnosti. Procjenjuje se da bi Europi trebalo pet do deset godina i oko bilijun dolara da nadomjesti velik dio funkcija koje danas osigurava SAD. Von der Leyen je također navela potrebu smanjenja ovisnosti o jednom dobavljaču oružja i najavila da EU planira više zajedničkih obrambenih projekata s ukrajinskim tvrtkama. Pozvala je da se deset milijardi eura iz programa SAFE, vrijednog 150 milijardi eura, iskoristi za Savez EU i Ukrajine za bespilotne letjelice, koji je pokrenut prošlog tjedna.

3. Kanada kao pridružena članica EU

Najvažniji gost u Strasbourgu bio je kanadski premijer Mark Carney koji je prije rekao da želi "jedinstvenu vrstu saveza s EU" dok Kanada nastoji smanjiti svoju veliku ovisnost o trgovini sa SAD-om. Von der Leyen je u svojem govoru otvorila vrata Kanadi rekavši da želi odnose s Kanadom podići na najvišu moguću razinu. "Moramo hitno preispitati i osmisliti naša partnerstva. Stoga bih željela s vama raditi na otvaranju vrata Kanadi da postane prva pridružena članica EU", rekla je Ursula von der Leyen. Ta je ideja izazvala iznenađenje među pojedinim državama članicama jer nije jasno što bi takav status konkretno značio. Čini se da nijedna država članica nije unaprijed dala suglasnost za tu ideju, saznaje Politico iz nekoliko izvora. "Nitko zapravo ne zna što to znači", izjavio je jedan od diplomata koji je posljednjih dana sudjelovao u razgovorima s Komisijom o odnosima s Kanadom. Neki se pitaju kako će se uskladiti europska pravila jedinstvenog tržišta s kanadskom politikom favoriziranja domaćih proizvoda. Predviđa se da bi se Kanadi mogao ponuditi ekvivalent sporazuma EU o dubokoj i sveobuhvatnoj zoni slobodne trgovine, aranžman za pristup tržištu kakav je bio ponuđen Gruziji, Moldaviji i Ukrajini. Carney bi danas u Parlamentu EU trebao iznijeti vlastitu viziju bliskijih odnosa Kanade s EU.

4. Kontrola AI-ja i društvenih mreža

Von der Leyen je u govoru poseban naglasak stavila na umjetnu inteligenciju, poručivši da Europa treba istodobno ograničiti rizike najnaprednijih modela umjetne inteligencije i ubrzati razvoj vlastitih tehnoloških kapaciteta. Najavila je sigurnosno testiranje modela, ulaganja u računalnu infrastrukturu i širu primjenu AI-ja u zdravstvu, industriji, prometu, poljoprivredi i obrani. Najavila je i razgovore s vodećim AI laboratorijima o tempu razvoja najnaprednijih sustava te međunarodnu suradnju u njihovu testiranju i procjeni. "Pozvat ću vodeće laboratorije koji predvode razvoj najnaprednijih sustava umjetne inteligencije na raspravu o tome kako možemo podržati trenutačna nastojanja industrije da upravlja tempom tog razvoja", rekla je. Istodobno je najavila EU Kids Act kojim bi se pooštrila pravila za pristup djece društvenim mrežama i povećala odgovornost platformi. Djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela imati vlastite račune na društvenim mrežama, a djeca od 13 do 15 godina mogla bi ih koristiti pod roditeljskim nadzorom i uz vremensko ograničenje. Komisija je danas trebala iznijeti prijedlog, a da bi postao zakon, moraju ga prihvatiti Europski parlament i države članice.

5. "Drugi kineski šok već je stigao"

Von der Leyen je upozorila i na rastući trgovinski deficit EU s Kinom koji, prema njezinim riječima, iznosi milijardu eura dnevno. "Neki kažu da se nazire drugi kineski šok. No, on je već tu", izjavila je, upozorivši na deindustrijalizaciju europskih industrijskih središta. U govoru nije iznijela detalje o konkretnim mjerama protiv kineske konkurencije, a Bruxelles i Peking nastavljaju intenzivne trgovinske pregovore uoči listopadskog sastanka čelnika EU.

6. Energetika i jačanje desnih populista

Unatoč nizu ambicioznih prijedloga, Ursula von der Leyen nije ponudila konkretne odgovore na neka od pitanja koja izravno opterećuju europske građane. Nije objasnila kako bi se mogle smanjiti cijene goriva i energije niti je predstavila nove mjere za ublažavanje sve većih životnih troškova.

Nije spomenula ni kako se Europska unija planira uhvatiti u koštac s jačanjem krajnje desnice diljem kontinenta. Sljedeće godine nacionalni izbori održat će se u devet zemalja - Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Poljskoj, Grčkoj, Finskoj, Estoniji, Sloveniji i Slovačkoj - koje zajedno imaju više od polovice stanovništva Europske unije.

U gotovo svim tim državama jačaju krajnje desne stranke koje osporavaju dio temeljnih politika i vrijednosti Unije. Upravo bi politička nestabilnost u državama članicama, uz goleme financijske potrebe najavljenih obrambenih i tehnoloških projekata, mogla postati najveća prepreka provedbi vizije snažnije, sigurnije i samostalnije Europe.

Picula;: ‘Izuzetno sam razočaran‘

Hrvatski eurozastupnici iz govora predsjednice Komisije Ursule von der Leyen u srijedu su izdvojili osudu ispraćaja Ratka Mladića, poziv Kanadi da postane pridružena članica EU-a te zabranu društvenih mreža za mlađe od 13.

Von der Leyen u srijedu je održala svoj godišnji govor o stanju Europske unije, osvrnuvši se na niz tema poput konkurentnosti, sigurnosti i neovisnosti kontinenta. U obraćanju dugom gotovo sat i pol između ostalog je rekla je da je bila „šokirana” slikama s ispraćaja Ratka Mladića u Beogradu. Poručila je da slavljenje ratnog zločinca „nema mjesta u Europi”.

Zastupnica pučana Željana Zovko u izjavi novinarima rekla je da je predsjednici Komisije time „izrekla ono što je svima na srcu” – da se s vrijednostima EU-a neće trgovati. Zastupnik konzervativaca Stephen Nikola Bartulica pozdravio je tu osudu, no ponovio da Hrvatska od Srbije, koja je daleko od članstva, kao uvjet za njezino pridruživanje postavi isplatu ratne odštete.

Zastupnik zelenih Gordan Bosanac kazao je da smo „napokon dočekali oštru retoriku oko Srbije”. Pozdravio je što je von der Leyen „jasno i nedvosmisleno osudila” slavljenje ratnih zločinaca, no dodao da je na njoj sada da ne posjeti Srbiju prije izbora krajem listopada.

Zastupnik socijalista i demokrata, izvjestitelj EP-a za Srbiju Tonino Picula „izuzetno je razočaran” tim dijelom njezinog govora jer ga je ostavila za sam kraj te je izbjegla reći da je Mladić odgovoran za genocid. Picula smatra da je predsjednica Komisije propustila priliku ne pozivajući Majke Srebrenice u Strasbourg, kao što je to učinila s nekoliko gostiju na plenarnoj sjednici.

„Što se tiče Mladića, ja ne mogu zamisliti da u istom procesu mogu biti Kanada kao pridružena članica EU-a te Vučićev SNS kao pridruženi član EPP-a”, nastavio je hrvatski zastupnik.

Von der Leyen je tijekom govora pozvala prisutnog kanadskog premijera Marka Carneya da se njegova zemlja pridruži EU-u kao pridružena članica.

Picula je rekao da to „nije prvi put” da von der Leyen svojim prijedlozima uvodi EU u „poprilično neispitan političko-pravni prostor” jer status pridružene članice još uvijek ne postoji.

No, smatra zastupnik, riječ je o nečemu što se ne treba podcijeniti jer je to dio procesa okupljanja „srednjih sila” koje je Carney najavio još početkom godine, nužno ujedinjavanje u svijetu gdje je broj autokracija nadmašio broj demokracija.

Bartulica je naglasio da „nitko ne zna što znači pridruženo članstvo”. Pozdravio je dolazak Carneya, koji će se dan kasnije i sam obratiti Parlamentu, no naglasio je da se suradnja Bruxellesa i Ottawe ne smije temeljiti na „globalističkoj eliti”. Ocijenio je da je stanje u Kanadi vrlo loše te da se mnogi Hrvati stoga vraćaju.

Bosanac je pozdravio tu ideju koja EU-u daje „novi zamah” kao predvodniku demokratskih država u svijetu.

Zovko je također pozdravila Carneyev dolazak, no naglasila da ni EU ni Kanada ne mogu bez Sjedinjenih Država, najvećeg strateškog i sigurnosnog partnera.

Djeca na internetu

Von der Leyen je, između ostalog, u svom govoru najavila akt kojim će se mlađima od trinaest godina onemogućiti pristup društvenim mrežama, a mlađima od petnaest neće moći imati osobni račun, samo „mini račune” pod nadzorom roditelja. Za one od 15 do 18 velike će platforme biti obavezne raditi na sigurnosti dizajna, najavila je Von der Leyen.

Zastupnica pučana Nikolina Brnjac „toplo je pozdravila” najavljeni akt koji će urediti prisustvo djece na društvenim mrežama.

Ocijenila je da je to nužno jer svako sedmo dijete u Europi ima problem s mentalnim zdravljem, a posljednjih 15 godina taj je broj narastao za 35 posto.

Bosanac je također pohvalio najavu „obračuna s big tech kompanijama” u kojemu su „kolege pučani inače puno uplašeniji”. Naglasio je da je dobro da dolazi do zaštite maloljetnika, no da priča tu ne smije stati jer su i odrasli izloženi algoritmima, pa demokracije tu trebaju napraviti dodatne iskorake.

Glavak, koja se često bavi temom zaštite mladih na internetu, pohvalila je što se naglasak napokon stavio na to da društvene mreže i korporacije ne mogu biti one koje će postavljati pravila na internetu.

Odgovornost društva je da uvede medijsku pismenost kako bi djeca bila „otporna na sadržaje koje susreću”, no i platforme moraju biti pod kontrolom te odgovorne za sadržaje koje isporučuju.

„Nisam za zabranu djeci da koriste platforme, nego zabranu platformama da koriste djecu”, naglasila je Glavak koja s hrvatskim vlastima radi i na kriminalizaciji ‘cyberbullyjinga‘. (Ivan Šaravanja/Hina)