Vladimir Putin oživljava SSSR: Po uzoru na EU gradi moćnu Euroazijsku uniju

MOSKVA - Iako se još, formalno, nije vratio na kremaljski tron, Vladimir Putin već obasipa javnost svojim planovima i vizijama za budućnost.

Tako je u svom tekstu za moskovski list Izvestija ruski premijer, i najvjerojatniji novi-stari predsjednik, najavio veliki ruski plan osnivanja moćne međudržavne političko-gospodarske integracije - Euroazijske Unije, po ugledu na EU, od zemalja bivšeg SSSR-a.

Bila bi osnovana na temeljima Carinskog saveza ili Jedinstvenog gospodarskog pojasa koji obuhvaća Rusiju, Bjelorusiju i Kazahstan, a koji počinje djelovati od 1. siječnja 2012. Putin već “zavodi” ostale zemlje regije, pa i šire, da pristupe tom, zasad trojnom, savezu. To je dosad najambiciozniji i najozbiljniji ruski plan konkurencije SAD-u i Europskoj Uniji.

Moskva kao Bruxelles

Rusija već godinama pokušava objediniti zemlje bivšeg SSSR-a u razne sigurnosne, obrambene, gospodarske i političke asocijacije kako bi ojačale svoj položaj u regiji, ali i pratile globalne i civilizacijske razvojne trendove. Moskva odavno ima ambiciju da bude neka vrsta istočnog Bruxellesa (samo s većim vlastitim utjecajem) pa je tako već formirana Euroazijska gospodarska unija iz koje je nastao Carinski savez Rusije, Bjelorusije i Kazahstana, a uskoro će im se priključiti Tadžikistan i Kirgistan.

Taj se prijedlog čini kao najozbiljnije ostvarenje nove gospodarsko-političke nadnacionalne organizacije koja će biti, kako kaže Putin, “efikasna spona između Europe te dinamične i propulzivne azijsko-tihooceanske regije”. Doduše, prvi je ideju o takvom savezu još 1994. dao kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev.

Sjedinjene države

Carinski savez triju postosvjetskih država funkcionirat će na načelima EU i Schengena, pa će tako Bjelorusija, Rusija i Kazahstan, koji imaju 165 milijuna stanovnika (60 posto stanovništva bivšeg SSSR-a) i površinu od gotovo 20 milijuna četvornih metara - od Poljske do Tihog oceana, imati slobodan protok i kretanje ljudi, roba, investicija i ideja, njegovi stanovnici moći će se zapošljavati, školovati, živjeti, pokretati poslove i osnivati tvrtke bilo gdje na teritoriju tih triju država. Osim toga, Bjelorusija čak razmišlja da ruski rubalj uvede kao nacionalnu valutu, iako postoji i prijedlog uvođenja neke nove zajedničke valute po uzoru na euro.

No, da bi Putin bio posve zadovoljan projektom, u Euroazijskoj Uniji Rusija želi kao prioritetan strateški cilj Ukrajinu s njenih 45 milijuna stanovnika i velikim poljoprivrednim potencijalima (osim toga, izmaknut će je iz “vidokruga” EU i politički vezati uza se), Turkmenistan, jednog od najvećih proizvođača pamuka koji je četvrti na svijetu po zalihama plina, te naftom bogati Azerbajdžan.

Svakako da Putin računa da će se Uniji priključiti i jedna od najvažnijih zemalja srednjoazijske regije Uzbekistan, najveći proizvođač pamuka na svijetu.

Kada bi se sve te zemlje priključile novoj uniji, njome bi bilo obuhvaćeno više od 60 posto svjetskih zaliha nafte i gotovo 70 posto zaliha plina.

Ponuda Srbiji

Inače, ponuda iz Moskve stigla je i na beogradsku adresu pa se Srbiji zavodljivo nudi da Beograd bude jedno od četiriju sjedišta nove unije, a prema nekim političkim strateškim planovima, ponudu misle poslati i Turskoj.