KLJUČNA BITKA RATA

Visoki general: To se može još ove godine; Clintonov savjetnik: Ne može ni uz pomoć Zapada!

U Donbasu traju najveći i najkrvaviji sukobi, ali jedno drugo područje presudno je za pobjedu Ukrajine

Oštećeni Kerčki most koji Krim spaja s Rusijom

 AFP

Prije gotovo godinu dana, 64 kilometra dugačak konvoj ruskih tenkova krenuo je prema glavnom gradu Ukrajine Kijevu. Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin htio je susjednu mu zemlju zauzeti za par dana, no to mu nije uspjelo. Umjesto toga, Putin je otkrio da Rusija nije vojna sila za kakvu se dugo predstavljala. Ruskom bi se predsjedniku njegove imperijalističke ambicije mogle dodatno obiti o glavu jer Ukrajina ozbiljno radi na oslobođenju Krima, svoga poluotoka koji je Putin ilegalno anektirao 2014. godine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ožujku 2022. godine da je spreman razgovarati o "kompromisima" po pitanju Krima ako će to dovesti do kraja rata i očuvati ukrajinske gradove. Za razliku od tada, Zelenski je u siječnju ove godine tijekom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u Švicarskoj rekao da je Krim "ukrajinski teritorij" te od Zapada zatražio oružje koje će Ukrajini pomoći da ga ponovno zauzme.

Uspjesi na ratištima Ukrajini su dali snage da prije nekih eventualnih pregovora o prekidu vatre pokuša ostvariti pobjede o kojima prije nije aktivno razmišljala. Rusija je ukrajinske položaje tijekom rata često napadala upravo s Krima i Kijev smatra da je zauzimanje poluotoka ključno za okončanje ruske invazije.

image

Iako su se Ukrajinci pokazali kao sposobni borci, Krim će za njih biti velik zalogaj jer je dobro utvrđen i branjen

Stringer/AFP

Jedan je ukrajinski analitičar Foreign Policyju rekao da se u Kijevu ozbiljno razgovara o zauzimanju Krima te da bi se ukrajinske snage tom cilju mogle posvetiti prije nego što krenu u oslobađanje Donbasa, regije u kojoj se trenutno odvijaju najveći i najbrutalniji sukobi.

Alina Frolova, zamjenica ravnatelja Centra za obrambene strategije u Kijevu i bivša zamjenica ministra obrane Ukrajine, rekla je da su ukrajinski politički i vojni lideri unazad nekoliko mjeseci jasno rekli da žele vratiti Krim te da neki članovi administracije predsjednika SAD-a Joea Bidena podržavaju tu ideju. "Zapadni su nam saveznici prije govorili: ‘Znamo da je to vaš teritorij, ali možda možemo pronaći drukčije rješenje. Htjeli su pričati o Donbasu, a ne Krimu. Danas više ne pričaju tako. Sada govore o tome da će vraćanje Krima promijeniti frontu i politički proces. Uz to, Krim će nam olakšati pristup istoku", rekla je Frolova Foreign Policyju.

Prvo izolirati, onda napasti

Umirovljeni general pukovnik Ben Hodges, nekad zapovjednik američke vojske u Europi, jedan je od najglasnijih podupiratelja ideje da Ukrajina krene u zauzimanje Krima. "Krim je odlučujuć teren - to je važno. Ako Ukrajina oslobodi Krim, što se, po mom mišljenju, može izvesti ove godine, posložit će se sve drugo", rekao je Hodges u veljači za ukrajinske medije.

Krim je dugo bio nisko na ukrajinskoj i zapadnoj listi prioriteta. O njemu se čak razgovaralo kao potencijalnoj mirovnoj ponudi. Međutim, američka je vlada unazad nekoliko mjeseci promijenila ploču te sada zauzimanje Krima vidi kao punkt na putu do okončanja rata u Ukrajini. U Washingtonu brinu da američka javnost neće (opet) podržati sudjelovanje u ratu za koji se ne zna kada bi mogao završiti. Iako trenutno nije poznato hoće li SAD u konačnici podržati Ukrajinu u njezinoj želi da zauzme Krim, Bidenova administracija navodno aktivno analizira tu opciju.

image

Ruski predsjednik Vladimir Putin obilazi Kerčki most

Mikhail Metzel/SPUTNIK/AFP

Vojni stručnjaci kažu da bi Krim prvo trebalo izolirati te napasti kada se umore ruske trupe koje ga brane. Da bi se poluotok izolirao, Ukrajinci bi morali prekinuti ruske lance opskrbe koji idu preko Kerčkog mosta i kroz okupirane gradove na obali Azovskog mora. Obje operacije ovise o tome hoće li Zapad Ukrajini poslati dalekometno oružje. Rusi su 19 kilometara dugački Kerčki most izgradili kako bi opremom i ljudstvom snabdijevali nekoliko svojih baza, uključujući i mornaričku bazu u Sevastopolju, domu Crnomorske flote Ruske ratne mornarice.

Kerčki je most oštećen u listopadu 2022. godine, a Ukrajinci kažu da oni nisu ti koju ga oštetili. Rusija ga je u međuvremenu popravila. Ukrajina bi liniju opskrbe koja ide kroz okupirano područje na obali Azovskog mora mogla prekinuti tako što će HIMARS raketama (domet im je oko 80 kilometara) i preciznim GLSDB bombama (domet im je oko 160 km) napasti komandne centre, skladišta municije i prometnu infrastrukturu koji se na njoj nalaze. Ta linija opskrbe ruske trupe na jugu Ukrajine spaja s onima na jugu i vodi do Krima.

Zalihe ATACMS raketa

Neil Melvin, direktor za međunarodne sigurnosne studije Kraljevskog instituta za ujedinjene usluge (RUSI), rekao je da Ukrajincima treba oružje s dometom koji je dosta veći od HIMARS raketa i GLSDB bombi. Bez tog oružja, ukrajinske će snage biti suviše statične i Rusi će im moći lakše uzvratiti. "Uz to, Rusi će ih moći napasti i sa svojih brodova u Kaspijskom i Crnom moru, pa čak i iz Rusije", dodao je Melvin.

Vojni stručnjaci kažu da bi Ukrajina prije početka operacije oslobađanja Krima trebala imati oružje poput raketnog sustava ATACMS koji ima domet od 305 kilometara. Zapad bi Ukrajincima morao poslati i drugu opremu koja će im omogućiti da se probiju kroz minirano i razrovano područje. Ako bi uspjele presjeći ruske lance opskrbe, ukrajinske bi snage potom trebale s Krima protjerati ruske trupe koje su na njemu nalaze. Kako navodi Foreign Policy, Ukrajina bi se tu trebala osloniti na bojne sačinjene od više različitih tipova opreme i ljudstva.

image

Mobilizacija ruskih rezervista u Sevastopolju

STRINGER/AFP

Neki stručnjaci vjeruju da bi takav plan mogao upaliti, međutim ima i onih koji su bitno suzdržaniji. Iako su se Ukrajinci pokazali kao sposobni borci, Krim će za njih biti velik zalogaj jer je dobro utvrđen i branjen.

Uz to, Zapad još nije postigao konsenzus oko toga treba li Ukrajini poslati oružje koje ima veći domet od HIMARS-a i GLSDB-a. Malo tko vjeruje da će Rusija Ukrajinu napasti taktičkim nuklearnim oružjem, no mnogo je onih koji strahuju da bi Ukrajinci pomoću raketnog sustava ATACMS napadali ruske položaje u Rusiji. Takav bi razvoj događaja nedvojbeno doveo do eskalacije te potencijalno direktnog uključivanja Zapada u rat.

Osim toga, Washington naprosto nije siguran da ima dovoljno ATACMS raketa. Naime, one su mu ključne za obranu od Kine i Rusije. Ipak, Ukrajinci se nadaju da će SAD zaboraviti na strah od tih napada i poslati im dovoljno raketa da krenu u konkretnije akcije.

Dva ulaza na poluotok

Nedostatak dalekometnog oružja nije jedini problem s kojim se Ukrajinci suočavaju, barem kada se radi o zauzimanju Krima. Čak i da ukrajinske trupe uspiju napasti ruske baze, skladišta i prometnu infrastrukturu o kojoj ovisi, invazija na Krim bit će krvava. Ukrajinci na Krim mogu ući preko Sivaša, sustava velikog broja plitkih laguna na zapadnoj obali Azovskog mora, te Perekopske prevlake, uskog pojasa kopna koji je širok svega osam kilometara, a koji se prostire od Crnog mora na zapadu do Azovskog mora na istoku. Sivaš je većinom neprohodan, a Perekopska prevlaka preuska da bi Ukrajinci preživjeli ruski udar.

image

Mobilizacija ruskih rezervista u Sevastopolju

STRINGER/AFP

William Courtney, bivši ambasador SAD-a u Gruziji i savjetnik Bijele kuće za ruska pitanja tijekom mandata predsjednika Billa Clintona, rekao je da će Ukrajina teško zauzeti Krim čak i uz pomoć Zapada. "Kijev nema amfibijske snage, a Rusija može blokirati (Perekopsku prevlaku). Napad na Krim teže je izvesti od napada u drugim dijelovima zemlje", rekao je Courtney.

Slične su stavove izrekla i četiri dužnosnika Ministarstva obrane SAD-a, koji su to rekli Odboru za oružane snage Zastupničkog doma SAD-a, te general Mark Milley, načelnik Združenog stožera američke vojske, koji smatra da Ukrajinci Ruse još skoro neće moći otjerati sa svog teritorija.

Kada se raspravlja o Krimu, treba u obzir uzeti i druge faktore. Etnički Rusi čine više od 60 posto žitelja Krima, a ostatak čine Krimski Tatari i Ukrajinci. Ako Ukrajinci zauzmu Krim, nije nemoguće da će se tamošnje stanovništvo pobuniti. Strahuje se i da bi mogli stradati i proruski nastrojeni civili. "Ukrajinci bi u tom slučaju mogli izgubiti potporu", rekao je Neil Melvin.

Promatrači situacije na Krimu kažu da bi se njegova sudbina zbog njegove unikatne povijesti i demografije u konačnici trebala riješiti za pregovaračkim stolom, a ne na ratištu. Rasprave, međutim, nema oko toga da se Rusiji mora otežati kontroliranje poluotoka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 04:30