Više od 80 američkih nobelovaca podržalo Kamalu Harris: ‘Pobijedi li Trump, ugrozit će bilo kakav napredak‘

Više od 80 američkih nobelovaca potpisalo je otvoreno pismo u kojem su dali podršku demokratskoj predsjedničkoj kandidatkinji Kamali Harris.

"Nikada u povijesti naše nacije nije postojala veća potreba da naši vođe cijene vrijednost znanosti u formuliranju javne politike", navodi se, među ostalim, u otvorenom pismu koje je prije nekoliko dana objavio New York Times. Pismo sugerira da Kamala Harris, za razliku od Donalda Trumpa, cijeni vrijednost znanosti u formuliranju javne politike. Također se navodi da Harris prepoznaje da su znanost i tehnologija bitni pokretači životnog standarda te razumije da održavanje vodstva SAD-a u tim poljima "zahtijeva proračunsku potporu savezne vlade, neovisnih sveučilišta i međunarodne suradnje". Nobelovci ističu da Harris prepoznaje "ključnu ulogu koju su imigranti uvijek imali u napretku znanosti".

"Pobijedi li Trump na predsjedničkim izborima, mogao bi potkopati buduće vodstvo SAD-a na ovim i drugim frontama, ugroziti bilo kakav napredak u našem životnom standardu, usporiti napredak znanosti i tehnologije te spriječiti naše odgovore na klimatske promjene", upozoravaju laureati, među kojima su i ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade, biolog Gary Ruvkun, kemičar David Baker, fizičar John Hopfield i ekonomist Daron Acemoglu.

Stiglitz inicijator

Inicijator otvorenog pisma je Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001. godine. Za New York Times je rekao da je bio motiviran "golemim rezovima u proračunima za znanost" tijekom Trumpova prvog predsjedničkog mandata te njegovim antiznanstvenim i antisveučilišnim stajalištima. Tijekom ovogodišnje predsjedničke kampanje Trump je čak predlagao ukidanje Ministarstva obrazovanja. - Nadam se da je naše pismo poziv ljudima na buđenje. Posljedica ovih izbora je doista dubok utjecaj koji njegova agenda ima na znanost i tehnologiju - upozorio je Joseph Stiglitz.

Osim njega, otvoreno pismo potpisalo je još 16 američkih dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju.

Istini za volju, američki su znanstvenici prije imali problema s predsjednicima iz redova republikanaca. Pritom ne treba ići daleko u prošlost. Primjerice, Ronald Reagan branio je kreacionizam i ismijavao problem kiselih kiša, a George W. Bush je 2001. godine odlučio da SAD neće prihvatiti restrikcije u emisiji stakleničkih plinova. Ipak, prema Trumpu, i Reagan i Bush mlađi doimaju se kao prosvjetitelji.

Kao predsjednik, Trump ne samo da je opetovano ignorirao znanje temeljeno na istraživanju i dokazima, nego je i potkopao nacionalne i globalne znanstvene i javno-zdravstvene agencije. Negirao je klimatske promjene pa je 2017. godine povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma. Tijekom svojega mandata Trump je sustavno radio na razaranju znanstvenih kapaciteta u regulatornim znanstvenim agencijama, kao što je američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) koja je stvorena prije 50 godina pod republikanskim predsjednikom Richardom Nixonom. No, njegov je antiznanstveni stav najviše došao do izražaja tijekom pandemije koronavirusa koja je, prema procjenama, tijekom tri godine u SAD-u odnijela 1,2 milijuna života. U jeku pandemije Trump je povukao SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) te ljudima savjetovao da se protiv koronavirusa bore konzumacijom dezinfekcijskih sredstava. Nažalost, mnogi su Amerikanci poslušali njegov savjet pa je diljem SAD-a zabilježen niz slučajeva trovanja ljudi koji su, poslušavši predsjednikov savjet, ispijali dezinficijense i sredstva za čišćenje.

Kontrola štete

Kada je u siječnju 2021. godine preuzeo dužnost predsjednika, Joe Biden je uložio velik napor kako bi neutralizirao štetu koju je napravio "najantiznanstveniji američki predsjednik u povijesti". Vratio je SAD u okrilje Pariškog klimatskog sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a u kolovozu 2022. godine potpisao je Zakon o smanjenju inflacije koji sadrži najveće klimatsko ulaganje američke savezne vlade u povijesti, uključujući više od 391 milijardu dolara za smanjenje emisija ugljika. Ove je godine SAD na putu da potroši bilijun dolara na istraživanje i razvoj, što je mnogo više od bilo koje druge zemlje. Američki su laboratoriji magnet za istraživače iz cijelog svijeta, pri čemu oni rođeni u drugim zemljama drže 43 posto doktorata u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i medicini. No, sve bi se to moglo promijeniti u slučaju pobjede Donalda Trumpa. "Nedostatak poštovanja prema zakonu i dokazima potiče nepovjerenje u znanstvenike i institucije države. To zauzvrat slabi temelje demokracije, kako u SAD-u tako i diljem svijeta. Drugi Trumpov predsjednički mandat imao bi još veći destabilizirajući učinak na globalnoj razini, dajući zeleno svjetlo još većem broju vođa poput njega", zaključio je u svom uvodniku posvećenom američkim predsjedničkim izborima vodeći svjetski znanstveni časopis Nature.