OPERACIJA 'ČEKIĆ'

Više od 300 časnika turske vojske osuđeno za navodni pokušaj puča

 AP

Sud u Ankari objavio je nove presude za čak 326 viših i nižih časnika turske armije koji su optuženi za planiranje i pokušaj državnog udara 2003. godine protiv i danas aktulanog premijera Recepa Erdogana .

Tako su, među ostalima, doživotne kazne nekadašnjem zapovjedniku Prve armije Cetinu Doganu te bivšem zapovjedniku ratne mornarice Ozdenu Orneku i bivšem zapovjedniku ratnog zrakopovstva Ibrahimu Firtinu, koji su označeni kao “mozak vojne hunte”, smanjene na po 20 godina strogog zatvora, dok su ostali časnici, njih 323, dobili od jedne do 18 godina zatvora, a 36 ih je oslobođeo optužbi.

Kraj prevlasti vojske

To je inače najveće suđenje časnicima turske vojske u povijesti, čime je zapravo okončana era dominantne uloge vojske u političkom životu Turske još od Atatürka.

Naime, turska vojska bila je garant svjetovne i sekularne turske države, a ta je uloga čak definirana i ustavom. Vojska je u Turskoj djelovala kao zaštitni mehanizam te “paralelna” vlast ili barem nadziratelj civilne vlasti, pa vojni pučevi nisu bili rijetkost u toj velikoj euroazijskoj zemlji tijekom 20 stoljeća.

Stvaranje nestabilnosti

No, vremena su se promijenila i civilna je vlast, posebno s dolaskom na čelo države Recepa Erdogana, ojačala je toliko da mogla suprotstaviti armijskom tutorstvu.

Prema optužnici, tadašnji se vojni vrh nakon dolaska na vlast umjerene islamističke stranke Pravde i razvitka (AKP) Erdogana osjetio zabrinutim da Turska ne skrene sa “sekularnog puta” pa je namjeravao poduzeti niz akcija za izazivanje kaosa i nasilno srušiti vlast.

Teroristički napadi

Optužnica tereti časnike da su planirali izvesti niz terorističkih napada, poput miniranja džamija u vrijeme molitvi, kako bi destabilizirali zemlju, što bi trebao biti povod i opravdanje da se vojska uplete i izvrši državni udar. Prema navodima TV postaje CNN-Turk, vojska je tu operaciju napada na džamije nazvala “Čekić”. No, obavještajna služba koju je nadzirao tada tek ustoličeni premijer Erdogan “provalia” je vojni vrh te su uslijedila masovna uhićenja i konačno sud u istanbulskom zatvoru Silivri.

Vojni pučevi u Turskoj

1923.

Proglašena turska republika na čelu s Kemal-pašom Atatürkom.

1960.

Vojni puč gererala Kemala Gursela

1971.

Vojska raspušta parlament i vladu te imenuje novi kabinet

1980.

Državni udar generala Kenana Evrena

2003.

Planirani državni udar protiv Erdogana, koji je završio osudom urotnika

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 20:49