Vijeće Europske unije usuglasilo je stajalište o dva zakona iz radnoga prava

Vijeće EU-a u ponedjeljak je na sastanku u Bruxellesu usuglasilo zajedničko stajalište o dva nacrta zakona - o transparentnosti plaća i o primjerenim minimalnim plaćama u EU-u.

Vijeće za zapošljavanje, socijalne politike, zdravstvo i pitanja potrošača, na kojemu je sudjelovao i hrvatski ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, postiglo je dogovor o zajedničkom stajalištu na temelju kojega će države članice pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu tih zakona.

Zakonom o transparentnosti plaća želi se pridonijeti borbi protiv postojeće diskriminacije u plaćama na radnome mjestu i uklanjanju rodnih razlika u plaćama.

Putem skupa obvezujućih mjera za transparentnost plaća, predloženim se zakonom želi osnažiti radnike i radnice da ostvare svoje pravo na jednaku plaću muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Države članice složile su se da poslodavci moraju osigurati da njihovi zaposlenici i zaposlenice imaju pristup objektivnim i rodno neutralnim kriterijima koji se upotrebljavaju za određivanje njihove plaće i napredovanja u karijeri.

U skladu s nacionalnim zakonima i praksama, radnici i radnice te njihovi predstavnici imaju pravo zatražiti i dobiti po spolu raščlanjene informacije o svojem platnom razredu i prosječnim platnim razredima za radnike i radnice koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Poslodavci također trebaju navesti početni platni razred ili raspon plaće koja će se isplaćivati budućim radnicima i radnicama, ili u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije sklapanja ugovora o radu.

Razlike u plaćama u EU-u između žena i muškaraca iznose oko 14 posto. Uzrok te razlike brojne su nejednakosti.

Žene su prekomjerno zastupljene u relativno slabo plaćenim sektorima kao što su skrb i obrazovanje, zbog takozvanog staklenog stropa nedovoljno su zastupljene na najvišim položajima, a u nekim slučajevima zarađuju manje od muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Postignuta je suglasnost i o prijedlogu direktive o primjerenim minimalnim plaćama u EU-u.

Cilj direktive nije usklađivanje razine minimalnih plaća unutar EU-a niti uspostava jednoobraznog mehanizma za određivanje minimalnih plaća u državama članicama, jer Unija u tim pitanjima nema nadležnost.

Cilj je uspostaviti minimalne uvjete za određivanje adekvatne minimalne plaće s jasnim i stabilnim kriterijima, koji će biti redovito i pravodobno dopunjavani te osigurati uključenost socijalnih partnera. U većini zemalja članica minimalne plaće nisu primjerene.

Minimalne plaće postoje u svim zemljama članicama EU-a. U 21 članici, među njima i u Hrvatskoj, one se propisuju zakonom, a u šest zemalja (Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Italiji i Švedskoj) minimalne plaće se dogovaraju u kolektivnim pregovorima.

Zemlje s visokim obuhvatom kolektivnog pregovaranja obično imaju manji udio radnika s niskim dohotkom i više minimalne plaće od onih u kojima je obuhvat kolektivnog pregovaranja nizak.

Zato su se ministri složili da bi zemlje trebale promicati jačanje kapaciteta socijalnih partnera za sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju. Ako im je obuhvat kolektivnog pregovaranja manji od 70 posto, trebale bi uspostaviti i akcijski plan za promicanje kolektivnog pregovaranja.

Aladrović: 'Hrvatska daleko od 70 posto, ali taj se postotak može dosegnuti'

Ministar Aladrović kaže da je Hrvatska relativno daleko od toga praga od 70 posto, da nema preciznih podataka, ali prema procjenama pokrivenost kolektivnim ugovorima je negdje 30 do 35 posto.

“Ipak, ja sam siguran da ćemo taj prag od 70 posto dosegnuti. To je dostižno, naročito u segmentu privatnog sektora. Kod nas se kolektivno pregovaranje uglavnom veže za državni i javni sektor, a ne privatni, gdje imamo samo jedan prošireni kolektivni ugovor u ovom trenutku”, rekao je ministar Aladrović.

Kaže da će Hrvatska osnažiti kolektivno pregovaranje i kroz zakon o radu koji je sad u pripremi na radnoj skupini.

"Tu imamo čitav niz odredbi kojima želimo osnažiti kolektivno pregovaranje, koje je važno za zaštitu radnika i kako bi radni odnos postao izvjesniji, ali je bitno i poslodavcima kako bi mogli dugoročno planirati”, rekao je ministar.

Kaže da će to posredno utjecati i na povećanje prosječnih i minimalnih plaća.

“Prilično sam siguran da ćemo planiranu razinu prosječne i minimalne plaće dosegnuti ranije nego što smo to planirali u programu vlade”, rekao je Aladrović.