Steve Witkoff i Jared Kushner, izaslanici Donalda Trumpa, sastali su se u Kremlju s Vladimirom Putinom.
"Za Rusiju postoji samo jedna linija razgraničenja s Ukrajinom, a to je državna granica. Rusija zna da Ukrajinci pokreću pitanje ‘sivih zona‘, ali mir u Ukrajini mora biti vječan", rekao je Putin. Drugim riječima, Putin želi petinu Ukrajine u zamjenu za mir, a usput i ustupke od Europe.
Prema riječima ruskog predsjednika, Rusija nikada nije bila protiv dijaloga s Europom, a "sami Europljani su prekinuli kontakt". "Rusija bi željela da SAD surađuje s Europom, a Europljani bi odlučili što žele - mir ili rat", podcrtao je Putin. Odbacio je mogućnost prisutnosti stranih trupa u Ukrajini, ocijenivši ju neprihvatljivom jer ugrožava nacionalnu sigurnost Rusije. "Oni će postati legitimna meta ruske vojske", zaprijetio je.
"Europljani nisu bili za pregovaračkim stolom, ali su bili obaviješteni o rezultatima kontakata", rekao je Witkoff, dodajući da će ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom prenijeti informacije o današnjim razgovorima s Putinom.
Zelenski: Mogla bi se otvoriti prilika za prekid vatre prije 2027. godine
Kushner je dodao da "Amerikanci vide da Europljani izražavaju želju za sudjelovanjem u pregovorima i okončanjem sukoba u Ukrajini. Sjedinjene Države su započele razgovore s Europljanima o sigurnosnoj arhitekturi na kontinentu", rekao je Trumpov zet.
U srijedu, drugog dana pregovora u Abu Dhabiju, ruska delegacija odbila je razgovarati s Ukrajinom o teritorijalnim pitanjima, prekidu vatre, energetici i sigurnosti na Crnom moru, rekli su izvori za RBC Ukrajina. Prema izvorima agencije, fokus razgovora premjestio se na strateška pitanja u vezi s budućom sigurnosnom arhitekturom Europe. Rusi su, tvrde, inzistirali na povratku na svoje prijedloge iz prosinca 2021. o "sigurnosnim jamstvima".
Kremaljske poluistine
Podsjetimo o čemu se radilo jer iz Kremlja stižu poluistine o tim događajima. Dana 15. prosinca 2021., u razdoblju koje je prethodilo ruskoj invaziji na Ukrajinu, Rusija je iznijela popis zahtjeva koji su mnogi shvatili kao ultimatum upućen Organizaciji sjevernoatlantskog ugovora (NATO) i Sjedinjenim Američkim Državama. Rusija je te zahtjeve predstavila u obliku dvaju nacrta ugovora: jednog s NATO-om, a drugog sa Sjedinjenim Državama.
Ugovori su, među ostalim, predviđali zabranu budućeg pristupanja Ukrajine i drugih bivših sovjetskih država NATO-u te povlačenje snaga i naoružanja NATO-a iz država članica u srednjoj i istočnoj Europi. Budući da su izneseni u vrijeme velikih napetosti, dok je na granicama s Ukrajinom bilo raspoređeno oko 100.000 ruskih vojnika, ti su zahtjevi uvelike doživljeni kao ultimatum i pokušaj Rusije da izvrši pritisak na zapadne zemlje. Pojedini zapadni politički analitičari ocijenili su da je Rusija postavila nerealne zahtjeve kao dimnu zavjesu, znajući da će oni biti odbijeni, čime bi Rusija dobila izgovor za invaziju na Ukrajinu. Točno to se dogodilo.
SAD i NATO su 26. siječnja 2022., mjesec dana prije početka invazije, Moskvi uručili službene pisane odgovore na ruske nacrte sigurnosnih sporazuma. Washington je ponudio pregovore o kontroli naoružanja, ali je odbio glavni ruski zahtjev da se Ukrajini trajno zabrani ulazak u NATO i da se savezničke snage povuku na granice iz 1997. godine. Na tvrdnju ruskog izaslanstva u Abu Dhabiju da Rusiji prijeti opasnost, Kushner i Witkoff odgovorili su da se svijet od 2021. uvelike promijenio.
Pritom su od Rusije zatražili da izradi novi prijedlog budućeg sigurnosnog sporazuma s Europom, koji bi ovoga puta uključivao i konkretne ruske korake za smanjenje napetosti na kontinentu. Sve upućuje na to da će Europa dobiti mjesto za pregovaračkim stolom jer se ovdje kroji i njezina sudbina. "Nedavni razgovori u Abu Dhabiju pokazuju prve oprezne poteze u mirovnom procesu, a Europa bi se mogla pridružiti dijalogu u nadolazećim tjednima", najavio je finski predsjednik Alexander Stubb za CNN.
Razlike u stavovima
Naglasio je da je za napredak pregovora važno održavati kontakt sa svim stranama čak i ako se njihovi stavovi razlikuju. On je prije nekoliko tjedana, zajedno s norveškim premijerom Jonasom Gahrom Støreom, nazvao Putina. Pojavljuju se prvi konkretni prijedlozi budućih pregovarača. Estonski premijer Kristen Michal želi da predsjednik Europskog vijeća António Costa i visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas predstavljaju Europljane u pregovorima. Vjeruje da oboje već imaju mandat od država članica. "Nema potrebe imenovati bilo koga drugog", izjavio je za Politico. Kallas je ove srijede eksplicitno upozorila da SAD ne može pregovarati s Rusijom u ime Europe.
POLITICO: Amerikanci su prvi put povukli potez koji se u Europi dugo iščekivao!
Prema njoj, Moskva se nada postići ukidanje sankcija i deblokiranje zamrznute ruske imovine, ali odluke o tim pitanjima mogu donijeti samo europske zemlje. O tom pitanju raspravljat će se u petak na neformalnom europskom summitu u Dublinu, na zahtjev talijanske premijerke Giorgie Meloni. Prema riječima visokog europskog dužnosnika za Politico, očekuje se da će čelnici nastojati postići dogovor o tome kako prenijeti svoj stav Moskvi, izbor potencijalnog izaslanika ide poslije. Spominju se još Støre i Stubb, pa čak i Angela Merkel, ali konačna odluka nije ni blizu, potvrdili su iz diplomatskih krugova Jutarnjem listu.
Krivci za rat
U međuvremenu predstavnici Putinova režima nastavljaju s porukama u kojima se europski saveznici Ukrajine opisuju kao krivci za rat. Prema riječima zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova, postoji "vrlo ozbiljan jaz" u pristupima SAD-a i Europe, a uključivanje Europljana moglo bi značiti sprečavanje korisnih napora.
Tu su i mediji koji Ruse uvjeravaju da se Europa raspada. Kremaljske RIA novosti otišle su najdalje u takvoj propagandi. "Gospodarstvo Europske unije, sa svojim tsunamijem bankrota, deindustrijalizacije, dužničke krize i rizika od sloma eura, sada je u ruševinama. Postoji društvena kriza: Europljani nemaju novca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....