-
Masivan ruski napad na Kijev
-
Više je mrtvih i ranjenih
-
Sumnja se da je ispaljena raketa Orešnik. Bilo bi to tek drugi put od početka rata
-
Čitava Ukrajina stavljena je u stanje pripravnosti
London, Pariz i Berlin osudili rusko korištenje Orešnika u napadu na Ukrajinu
Čelnici Velike Britanije, Francuske i Njemačke opisali su rusko korištenje balističkog projektila srednjeg dometa Orešnik u zapadnoj Ukrajini kao "eskalirajuće i neprihvatljivo", prema sažetku njihovog poziva koji je u petak objavio ured britanskog premijera Keira Starmera.
Starmer, njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarali su o Ukrajini u petak.
Rusija je koristila svoj projektil srednjeg dometa Orešnik u napadu na zapadnu Ukrajinu, izvijestila je u petak novinska agencija TASS, pozivajući se na rusko ministarstvo obrane, što je drugi napad na Ukrajinu u kojem je korišteno to oružje.
Prema ministarstvu, napad je izveden kao odgovor na "teroristički napad" Kijeva na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina 29. prosinca 2025.
Ukrajina je negirala napad na Putinovu rezidenciju i optužuje Moskvu da koristi lažnu tvrdnju kako bi opravdala napade na vladine zgrade u Kijevu.
Nekoliko dana nakon samita na kojem su se europske zemlje obvezale ponuditi trupe Ukrajini u slučaju prekida vatre, a Washington podržao davanje sigurnosnih jamstava Kijevu, EU je poručio da Moskva pokušava zastrašiti ukrajinske saveznike.
„Izvještaj o ruskoj upotrebi rakete Orešnik jasna je eskalacija protiv Ukrajine i namijenjena je kao upozorenje Europi i SAD-u“, napisala je šefica vanjske politike EU-a Kaja Kallas na X-u dodajući da se mora ojačati protuzračna obrana i "povećati cijenu ovog rata za Moskvu, uključujući i strože sankcije.“
Rusija je prvi put ispalila raketu Orešnik na ukrajinski industrijski grad Dnipro u studenom 2024.
Putin tvrdi da zapadni sustavi protuzračne obrane nisu sposobni presresti Orešnik, a također je rekao da bi on mogao pogoditi ciljeve i u zapadnoj Europi.
Zapadni vojni analitičari kažu da je Orešnik sposoban nositi nuklearnu bojevu glavu.
Orešnik: Sredstvo za širenje panike
Rusija je ispalila svoju balističku raketu srednjeg dometa Orešnik na zapadnoukrajinsku regiju Lavov, nazivajući to "odmazdom" za navodni pokušaj ukrajinskog napada na jednu od rezidencija predsjednika Vladimira Putina. Ukrajinska sigurnosna služba potvrdila je da se radi o balističkom projektilu Orešnik, koji se kretao brzinom od oko 13.000 kilometara na sat. Pogođen je ključni infrastrukturni objekt. Monitoring-kanal blizak sigurnosnim izvorima Nikolavski Vanek također navodi da je Orešnik lansiran bez bojeve glave, kao i u prethodnom napadu na Dnjipro u studenom 2024. godine. Tada je raketa ispaljena iz južne Rusije te joj je trebalo oko 15 minuta da prijeđe udaljenost od 900 kilometara.
Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da je Orešnik nemoguće presresti i da ima razornu moć usporedivu s nuklearnim oružjem, čak i kada je opremljen konvencionalnom bojevom glavom.
Prava svrha Orešnika, smatraju stručnjaci, nije vojna učinkovitost, već psihološki pritisak i političko zastrašivanje. Riječ je o demonstraciji spremnosti na eskalaciju bez uporabe nuklearnog oružja, uz poruku da bi sljedeći korak mogao biti nuklearni udar.
Jurij Ignjat, voditelj Odjela za komunikacije Zapovjedništva zračnih snaga Oružanih snaga Ukrajine, istaknuo je da Putin koristi Orešnik kako bi zastrašio Zapad, zbog čega je raketa ispaljena na Lavov, regiju koja graniči s članicom NATO-a Poljskom. "Na taj način Kremlj poručuje: ‘Udaramo daleko, sve do granica NATO-a‘", rekao je Ignjat za 24tv.ua.
Šefica europske diplomacije Kaja Kallas poručila je da je napad Orešnikom "upozorenje Europi i SAD-u", a slično smatra i ukrajinski zastupnik Oleksij Hončarenko: "Europa razmatra slanje vojske u Ukrajinu nakon mirovnog dogovora, a Rusija im ovime daje do znanja što će im se dogoditi ako se odluče na taj potez. Ako Orešnik za 10 do 15 minuta stiže do Lavova, za koliko bi stigao do Varšave ili Berlina? Par minuta više ili manje ne znači više razliku."
Cilj Rusije jest i širenje panike među civilnim stanovništvom, jer se napadi na infrastrukturne objekte događaju uoči zahlađenja i jakih mrazova. U napadu na Kijevsku oblast pogođena su stambena područja, vrtić i katarsko veleposlanstvo, ostavljajući dijelove zemlje bez struje, vode i grijanja.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump izjavio je za New York Times da je spreman razmotriti sudjelovanje SAD-a u budućim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, ali samo zato što vjeruje da Rusija neće pokrenuti novu invaziju. (Iva Badanjak).
Pola Kijeva bez grijanja i vode na -8°C, gradonačelnik poziva na evakuaciju
Nakon razornih ruskih napada tijekom noći, glavni grad Ukrajine suočava se s kritičnom situacijom. Gradonačelnik Vitalij Kličko izvijestio je da je čak polovica stambenih zgrada u Kijevu ostala bez grijanja, što izravno pogađa oko 500.000 stanovnika glavnog grada.
Trenutna temperatura u Kijevu iznosi -8°C, dok prognoze za ostatak dana najavljuju pad i do -11°C. Uz grijanje, grad se bori i s ozbiljnim prekidima u vodoopskrbi.
Lokalni mediji prenose da je infrastruktura na cijeloj lijevoj obali grada potpuno odsječena. Ekipe hitnih službi i energetski stručnjaci na terenu pokušavaju stabilizirati sustav, ali razmjeri oštećenja su golemi, prenosi Sky News.
Zbog ugroze ljudskih života, Kličko je putem Telegrama uputio apel građanima:
„Pozivam sve stanovnike koji imaju alternativne izvore struje i grijanja izvan grada, ili obitelj kod koje mogu boraviti, da privremeno napuste Kijev dok se situacija ne stabilizira.“
Zelenski: Rusi su pogodili katarsko veleposlanstvo
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom prvom oglašavanju nakon noćašnjih ruskih napada objavio je da je ruski dron oštetio zgradu katarskog veleposlanstva.
Zelenski je naveo da su u napadu pogođene stambene zgrade i energetski objekti, a da je Rusija pritom upotrijebila ukupno 242 bespilotne letjelice i 13 balističkih projektila. Prema njegovim riječima, Moskva je lansirala i balističku raketu srednjeg dometa Orešnik, kao i 22 krstareće rakete.
- Napad se dogodio upravo u trenutku snažnog zahlađenja, poručio je Zelenski, istaknuvši da je bio precizno usmjeren protiv normalnog života običnih ljudi.
Ukrajinski predsjednik dodao je kako je ruski dron oštetio i zgradu katarskog veleposlanstva. Pritom je podsjetio da je Katar država koja intenzivno posreduje s Rusijom kako bi se osiguralo oslobađanje ratnih zarobljenika i civila koji se nalaze u ruskim zatvorima.
Zelenski je pozvao na jasnu reakciju međunarodne zajednice, prije svega Sjedinjenih Američkih Država, čije signale Rusija doista uzima u obzir.
- Rusija mora dobiti jasnu poruku da joj je obveza okrenuti se diplomaciji te mora osjetiti posljedice svaki put kada se ponovno odluči za ubijanje ljudi i uništavanje infrastrukture, poručio je.
Na kraju je naglasio da današnji napad predstavlja i ‘vrlo glasno podsjećanje svim našim partnerima da je potpora ukrajinskoj protuzračnoj obrani trajni prioritet‘.
Detalji udara na zapad Ukrajine: "Orešnik" ciljao ključna skladišta plina uz granicu s EU
Ruska vojska izvela je protekle noći novi masovni udar na ukrajinsku infrastrukturu, a u središtu pozornosti ponovno se našao njihov najnoviji hipersonični balistički projektil srednjeg dometa, odnosno "Orešnik". Dok je Kijev bio meta razornih napada bespilotnim letjelicama, ruski vojni blogeri i lokalni izvori ukazuju na to da je glavni cilj "Orešnika" bio smješten na samom zapadu zemlje, u Lavovskoj oblasti, tek nekoliko desetaka kilometara od granice s Europskom unijom i NATO-om.
Iako ukrajinske vlasti službeno govore o oštećenju "objekta kritične infrastrukture", detaljniji izvještaji sugeriraju da su ruske snage ciljale strateški važno podzemno skladište plina i plinsko polje Strij. Riječ je o jednom od ključnih energetskih čvorišta u Ukrajini koje igra veliku ulogu u skladištenju plina za domaće potrebe, ali i za tranzit prema europskim zemljama.
Službena Moskva pokušala je opravdati lansiranje "Orešnika" kao odmazdu za navodni pokušaj napada ukrajinskim dronovima na rezidenciju Vladimira Putina krajem prošlog mjeseca.
Sibiha: Želimo hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha oštro je osudio navodno rusko lansiranje balističke rakete srednjeg dometa (IRBM), tzv. Orešnik, prema Ljvivskoj oblasti, ocijenivši taj napad ‘ozbiljnom prijetnjom sigurnosti europskog kontinenta‘.
U objavi na društvenoj mreži X Sibiha je istaknuo kako je raketni udar, izveden u neposrednoj blizini granica Europske unije i NATO-a, ‘test za transatlantsku zajednicu‘, pozvavši na ‘snažan odgovor na nepromišljene i opasne poteze Rusije‘.
Dodao je da je Ukrajina o napadu diplomatskim kanalima obavijestila Sjedinjene Američke Države, europske partnere te međunarodne organizacije.
Sibiha je odbacio ruske tvrdnje da je napad bio odmazda za navodni pokušaj ukrajinskog napada na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina, nazvavši takva objašnjenja apsurdnima i još jednim dokazom da Moskvi nisu potrebni stvarni razlozi za teror i rat.
- Putin koristi balističku raketu srednjeg dometa u blizini granica EU-a i NATO-a kao odgovor na vlastite halucinacije, to je istinska globalna prijetnja, poručio je Sibiha, pozivajući na koordiniranu međunarodnu akciju.
Sibiha je pozvao na pojačane mjere protiv ruskih prihoda od nafte, tankerske flote i imovine širom svijeta. Prema njegovim riječima, Ukrajina će inzistirati na hitnom sazivanju Vijeća sigurnosti UN-a, raspravama unutar Vijeća Ukrajina - NATO te snažnijem odgovoru Europske unije, Vijeća Europe i OESS-a.
Rusija je u međuvremenu potvrdila da je tijekom noći izvela raketni napad na Ukrajinu projektilom Orešnik, navodeći kako je riječ o odmazdi za navodni ‘teroristički napad‘ na Putinovu rezidenciju u Novgorodskoj oblasti krajem prosinca.
Prema dostupnim podacima, raketa se kretala brzinom od oko 13.000 kilometara na sat, iako njezin točan tip još nije službeno potvrđen.
Mjerenja su pokazala da su razine radijacije na mjestu udara normalne te da nisu zabilježene štetne tvari u zraku. Monitoring kanal blizak sigurnosnim izvorima, Nikolaevski Vanek, sugerirao je kako je moguće da je projektil lansiran bez bojeve glave, kao i u ranijem napadu na Dnjipro u studenom 2024. godine.
Balistička raketa se kretala brzinom od 13.000 kilometara na sat
Balistička raketa kojom su ruske snage sinoć napale grad Ljviv kretala se brzinom od oko 13.000 kilometara na sat, priopćilo je Zapovjedništvo zračnih snaga Zapad (Air Command Zakhid).
Kako navode, napad je izveden u 23:47 sati, kada je neprijatelj pogodio infrastrukturne objekte u Ljvivu balističkom raketom koja se kretala balističkom putanjom iznimno velikom brzinom.
Iz Zapovjedništva su dodali da će se točan tip rakete moći utvrditi tek nakon detaljne analize svih njezinih dijelova pronađenih na mjestu udara.
Eksplozije su se čule u večernjim satima 8. siječnja, neposredno nakon što je oglašena zračna uzbuna. Pukovnik Jurij Ihnat, voditelj Odjela za komunikacije Zapovjedništva ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, izjavio je za Ukrainsku Pravdu kako postoji mogućnost da je napad izveden s ruskog poligona Kapustin Jar u Astrahanskoj oblasti, gdje se, prema prvim informacijama, nalazi raketni sustav Orešnik.
Gradonačelnik Ljviva Andrij Sadovij rekao je da zasad nije poznato je li u napadu doista korišten projektil iz sustava Orešnik. U međuvremenu je Maksim Kozicki, čelnik Ljvivske oblasne vojne administracije, izvijestio kako su razine radijacije te koncentracija štetnih tvari u zraku nakon raketnog udara ostale unutar normalnih granica.
Rusi potvrdili: Da, to je bio Orešnik
Ruska vojska priopćila je u petak da je ispalila svoju hipersoničnu raketu Orešnik na cilj u Ukrajini u sklopu, kako je navela, masovnog noćnog napada na energetska postrojenja i pogone za proizvodnju bespilotnih letjelica.
Ministarstvo obrane u priopćenju je navelo da je napad bio odgovor na pokušaj ukrajinskog napada dronom na jednu od rezidencija predsjednika Vladimira Putina krajem prosinca.
Prema prvim informacijama, Orešnik je ispaljen na zapad Ukrajine, kod grada Lavova, samo 50 kilometara od granice s Poljskom.
Cijeli teritorij Ukrajine u pripravnosti
Cijeli teritorij Ukrajine stavljen je u stanje pripravnosti preko noći s četvrtka na petak zbog ruskog raketnog napada, a u Kijevu su već prijavljena četiri mrtva i 13 ranjenih, izvijestile su vlasti.
"Dvoje je mrtvih u glavnom gradu, a šetero ranjenih", izvijestio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko na Telegramu. Načelnik regionalne vojne uprave Mikola Kalačnik izjavio je da "neprijatelj pokreće masovni napad na Kijev eksplozivnim dronovima".
Zračne snage diljem zemlje izdale su "upozorenje na raketni napad diljem Ukrajine", navodeći balističke rakete koje su lansirane iz zrakoplovne baze Kapustin Yar, oko 400 km istočno od granice.
Taj izvor precizirao je i da su se takve rakete kretale prema glavnom gradu.
Guverner oblasti Lavova Maksim Kozitski izvijestio je i da je grad Lavov također pogođen raketom tijekom noći, ali nije prijavio nikakve žrtve. Prema riječima gradonačelnika Lavova Andrije Sadovskog pogođena je neodređena "kritična infrastruktura".
Ukrajina je izložena noćnim ruskim zračnim napadima različitog intenziteta.
U tim je napadima samo u gradu Krivoj Rog (središnja Ukrajina) u četvrtak ubijena je 77-godišnja žena i ozlijeđeno 24 drugih, uključujući šestero djece, izvijestio je rano u petak gradonačelnik Oleksandr Vilkull.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je u četvrtak navečer na rizik od neposrednog "masovnog ruskog napada", nakon što je Moskva odbacila europski plan za raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini nakon mogućeg završetka rata.
Težak ruski raketni napad na Kijev, sumnja se na Orešnik
Četiri su osobe poginule, a 13 ih je ozlijeđeno u Kijevu nakon što je Rusija u noći s 8. na 9. siječnja izvela masovni raketni i dronovski napad na Ukrajinu, javlja Kyiv Independent.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izvijestio je da su tri ozlijeđene osobe zadržane na bolničkom liječenju.
Napad je pogodio više dijelova glavnog grada, među njima četvrti Dnjiprovski i Darnicki. Prema navodima vlasti, stambene zgrade u četvrtima Pečersk i Desnjanski pretrpjele su oštećenja uslijed udara dronova i pada krhotina, dok je u Ševčenkivskoj četvrti izbio požar.
Prve eksplozije u Kijevu zabilježene su oko 23:45 po lokalnom vremenu, kada su sustavi protuzračne obrane počeli djelovati protiv zračnih ciljeva, objavili su lokalni dužnosnici. Ranije je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo upozorilo na prijetnju balističkim projektilima te izvijestilo o dronovima koji se kreću prema glavnom gradu.
Nova, opća raketna uzbuna proglašena je oko 2:13 ujutro, nakon što su ukrajinske zračne snage registrirale polijetanje ruskih borbenih zrakoplova.
Ranije tijekom noći Rusija je izvela i raketni napad na Lavov, najveći grad na zapadu Ukrajine, ciljajući kritičnu infrastrukturu, objavio je gradonačelnik Andrij Sadovij. Ukrajinska vojska priopćila je da je projektil, čija vrsta zasad nije potvrđena, lansiran s raketnog poligona Kapustin Jar u ruskoj Astrahanskoj oblasti.
Kapustin Jar poznato je lansirno mjesto za rusku balističku raketu srednjeg dometa Orešnik (IRBM). Iako Rusija u napadima na Ukrajinu redovito koristi balističke projektile kratkog i srednjeg dometa, projektili poput IRBM-a i interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM) znatno su veći, mogu nositi nuklearne bojeve glave i namijenjeni su pogađanju ciljeva na mnogo većim udaljenostima.
Dosad je potvrđena samo jedna uporaba projektila Orešnik, kada je Rusija u studenome 2024. njime napala istočni ukrajinski grad Dnipro.
Ranije 8. siječnja ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija priprema napad velikih razmjera.
„Postoje informacije da bi se večeras mogao dogoditi još jedan masovni ruski napad. Izuzetno je važno obratiti pozornost na zračne uzbune danas i sutra te se uvijek sklanjati u skloništa. Rusi se nisu promijenili ni najmanje. Pokušavaju iskoristiti vremenske prilike“, poručio je Zelenski.
Unatoč aktualnim mirovnim pregovorima, Rusija nastavlja s bombardiranjem Ukrajine, često ciljajući energetsku infrastrukturu kako bi čitave regije gurnula u mrak, dok se stanovništvo suočava s ledenim zimskim temperaturama.
Zbog nedavnih ruskih napada, više od milijun ljudi u Dnjepropetrovskoj oblasti jutros, 8. siječnja, ostalo je bez opskrbe vodom i grijanjem.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....