ozbiljna prijetnja

‘Bakterija koja jede meso‘ pojavila se u Mediteranu, zatvaraju se plaže

Toplije i manje slane obalne vode stvaraju savršene uvjete za širenje Vibrija, uz prijetnju turizmu i zdravlju

Ilustrativna fotografija

 Jordi Boixareu/alamy/profimedia/Jordi Boixareu/alamy/profimedia
Toplije i manje slane obalne vode stvaraju savršene uvjete za širenje Vibrija, uz prijetnju turizmu i zdravlju

Službenim početkom ljeta milijuni turista s nestrpljenjem očekuju svoje godišnje odmore te u mnogim slučajevima planiraju otići na obalu i uživati na plaži. Međutim, ove se godine nad turističkim sektorom nadvija ozbiljna prijetnja zbog širenja bakterija u moru, što je već dovelo do zatvaranja nekoliko plaža u Španjolskoj, piše Euronews.

Posljednjih je godina na različitim dijelovima europske obale zabilježeno onečišćenje i izdana zdravstvena upozorenja koja su rezultirala ograničenim pristupom moru, u kontekstu sve viših temperatura vode i rastućeg turističkog pritiska.

"Mediteran nam pokazuje kako izgleda topliji svijet", rekao je za Euronews Hatim Aznague, analitičar za klimatske aktivnosti i energetsku otpornost pri Uniji za Mediteran. "Zemlje koje dijele ovo more još uvijek mogu odlučiti dijeliti i rješenje."

Prijetnja ‘bakterije koja jede meso‘

Posebnu zabrinutost izaziva bakterija Vibrio, popularno poznata kao "bakterija koja jede meso". Riječ je o mikroorganizmu koji prirodno živi u morskim i bočatim vodama, osobito na područjima gdje se rijeke ulijevaju u more. Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), "Vibrio je vodena bakterija koja se može pronaći u morskim plodovima", a određeni sojevi mogu uzrokovati bolesti u rasponu od gastroenteritisa do teških, pa čak i smrtonosnih infekcija, prenosi Slobodna Dalmacija.

Među najznačajnijim vrstama u Europi su Vibrio vulnificus, Vibrio parahaemolyticus i određene varijante Vibrio cholerae. EFSA upozorava da ove bakterije mogu izazvati infekcije konzumacijom sirovih morskih plodova ili kontaktom otvorenih rana s morskom vodom.

"Bakterije nisu priča – one su glasnici. Prava priča je more koje je zbog topline i onečišćenja izgubilo ravnotežu", ističe Aznague.

Organizacija Gavi objašnjava da je Vibrio bliski srodnik bakterije koja uzrokuje koleru, iako uzrokuju vrlo različite bolesti. U težim slučajevima infekcija može dovesti do nekrotizirajućeg fasciitisa, pri kojem se tkivo oko rane vrlo brzo razgrađuje. Bakterija također može dospjeti u krvotok i izazvati sepsu, a u nekim je slučajevima potrebna amputacija zahvaćenog uda.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorio je na "povećan rizik od infekcija bakterijom Vibrio tijekom cijele ljetne sezone", osobito za vrijeme toplinskih valova, poput onih koji se očekuju u Europi tijekom lipnja, te u plitkim obalnim vodama. Rizik nije samo zdravstveni nego i ekološki: ove bakterije uspijevaju u okolišu u kojem je narušena prirodna ravnoteža morskog ekosustava.

Mediteran kao ‘pregled budućnosti‘ klimatskih promjena

Ovaj je fenomen posebno vidljiv u Sredozemnom moru, koje znanstvenici smatraju jednom od regija najizloženijih globalnom zatopljenju. Aznague upozorava da se ne radi o izoliranom, već o strukturnom problemu.

"Važno je naglasiti da Mediteran nije žrtva klimatskih promjena, već njihov predujam. To je jedno od mora koja se najbrže zagrijavaju na planetu."

Analitičar ističe da rast temperature mora, u kombinaciji s onečišćenjem i smanjenim salinitetom u obalnim područjima, stvara idealne uvjete za širenje patogenih organizama.

"Toplija voda, posebno ona manje slana, na riječnim ušćima i u lagunama, pogoduje razvoju patogenih bakterija."

Nedavna izvješća EFSA-e upozoravaju da se zbog klimatskih promjena očekuje porast prisutnosti bakterije Vibrio u morskim plodovima, kako u Europi tako i na globalnoj razini, osobito u vodama s niskim salinitetom i estuarijima. Mediteran, pod snažnim turističkim pritiskom i ubrzanim zagrijavanjem, postaje jedno od ključnih područja ove biološke transformacije.

Gospodarski udar koji izravno pogađa turizam

Osim zdravstvenih rizika, širenje bakterije Vibrio ima i izravne gospodarske posljedice. Aznague to sažima vrlo jasno:

"Na našim obalama obalna crta nije dio gospodarstva – ona jest gospodarstvo."

Zatvaranje plaža ili izdavanje zdravstvenih upozorenja usred turističke sezone izravno pogađa jedan od najvažnijih gospodarskih sektora Europe – turizam vezan uz plaže i more.

"Zatvorena plaža predstavlja klimatski utjecaj koji dolazi s računom za naplatu", kaže analitičar, upozoravajući i na štetu za ugled destinacije, čiji oporavak može potrajati godinama.

Mediteran je najposjećenija turistička regija na svijetu, što dodatno povećava posljedice svake privremene zabrane kupanja. Hoteli, restorani i lokalna gospodarstva izravno ovise o stabilnosti obalnog područja, koje je sada ugroženo sve češćim biološkim pojavama.

Prema EFSA-i, rast temperatura i sve češći ekstremni vremenski događaji povećavaju broj područja izloženih riziku, dok antimikrobna otpornost otkrivena kod nekih sojeva bakterije predstavlja dodatni izazov za javno zdravstvo.

Rizik sadašnjosti, a ne budućnosti

Prema Uniji za Mediteran, ovaj problem više ne pripada nekoj dalekoj klimatskoj budućnosti, nego sadašnjosti. Mediteran djeluje kao svojevrsni globalni termometar koji pokazuje što bi se u idućim desetljećima moglo događati i u drugim dijelovima svijeta.

Rješenje, smatra Aznague, leži u snažnijoj suradnji i usklađenom djelovanju država.

"Nije prihvatljivo praviti ustupke ni kada je riječ o našem zdravlju ni kada je riječ o klimi."

U tom kontekstu bakterija Vibrio nije samo rastuća zdravstvena prijetnja, nego i pokazatelj morskog ekosustava koji prolazi kroz ubrzanu i duboku transformaciju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. lipanj 2026 13:19