Prije dva dana, 9. lipnja ove godine, istekao je ugovor o sigurnosti koji su SAD i Saudijska Arabija potpisale prije 50 godina - 8. lipnja 1974. godine. Tim je ugovorom tada regulirana ekonomska i sigurnosna suradnja dvije države, odnosi Washingtona i Rijada ušli su u novu fazu, a SAD se nadao da će tim motivirati Saudijce da pojačaju proizvodnju nafte, pisao je tada New York Times.
No, odluka Saudijske Arabije da ugovor ne obnovi mogla bi imati posljedice na tržište nafte i naftnih derivata, piše južnoafrički biznis portal bizcommunity.com. Kako navodi njihova autorica Katja Hamilton, Saudijci sada mogu slobodno prodavati naftu i druga dobra u raznim valutama - dakle, ne samo u američkim dolarima, nego i u kineskom renminbiju (RMB), jenima ili eurima. Također, jedna od opcija bi mogla biti i bitcoin, što je izazvalo nemalu euforiju na portalima koji pokrivaju vijesti vezane uz kriptovalute.
Kraj petrodolara? Ipak ne
U svakom slučaju, Hamilton smatra kako je ovo veliki odmak od "sustava petrodolara" koji je, kako ona navodi, uspostavljen 1972. godine. Dakle, netom nakon što je SAD odustao od zlatnog standarda, to jest kada je ukinuta direktna konvertibilnost američkog dolara u zlato. Autorica špekulira da bi i ova recentna saudijska odluka mogla pospješiti odmak od dolara.
Ovdje treba biti vrlo oprezan i istaknuti da to ne znači da će Saudijci najednom prestati primati američke dolare za naftu - štoviše, sasvim je sigurno da će ih rado primati i dalje i to u velikim količinama, samo će uz njih kao sredstvo plaćanja potencijalno primati i neke druge valute. Niti treba odmah zaključiti kako će dolar najednom prestati funkcionirati kao globalna valuta, na što u podužem eseju za Foreign Policy upozorava Jared Cohen s Goldman Sachs Global Institutea.
- Dva najveća problema s kojima se suočavaju oni koji zazivaju kompletnu dedolarizaciju su sljedeći. Prvo, ne možete nešto zamijeniti ni sa čim. Drugo, američki rivali trenutno nemaju niti mogućnosti, niti volje da zamijene dolar, iako njihova retorika ponekad sugerira drugačije, piše Cohen.
Inače, prema podacima MMF-a, krajem 2022. 59 posto svih deviznih rezervi na svijetu bilo je u dolarima, 21 posto otpada na euro, 6 posto na jen, 5 posto na britansku funtu, a ostatak na druge valute.
Novi deal s Amerikancima
Nadalje, vrlo je važno naglasiti da se Saudijska Arabija i njezin krunski princ Mohammed bin Salman nipošto ne odmiču od SAD-a. Štoviše, Wall Strret Journal je u nedjelju objavio kako je Bidenova administracija na korak do finaliziranja novog sporazuma s Rijadom, a kojim bi se SAD obvezao braniti tu naciju u sklopu šireg dogovora čiji je cilj pospješiti bliske odnose Saudijske Arabije i Izraela. Riječ je o inicijativi koja se vuče već godinama, a koja je navodno dodatno oživjela u posljednjim mjesecima, usprkos napadu Hamasa na Izrael 7. 10. 2023. u kojem je ubijeno 1200 osoba, i potom brutalnom ratu u Gazi u kojem su ubijeni deseci tisuća ljudi.
Riječ je zapravo samo o dijelu šireg sporazuma koji bi uključivao i neki pakt SAD-a i Saudijske Arabije o korištenju nuklearne energije (za civilne, ne i vojne namjene), poduzimanje koraka kojima bi se priznala palestinska država, te zaustavljanje rat u Gazi.
WSJ navodi da bi se sporazum zvao "Strateški dogovor o partnerstvu", uzor bi mu bio sličan sporazum koji SAD ima s Japanom, a zahtijevao bi ratifikaciju dvotrećinskom većinom glasova u Senatu SAD-a. Isti list dodaje da bi takvu većinu bilo teško postići bez da sporazum uključuje i normalizaciju saudijsko-izraelskih odnosa.
Što se tiče obrambeno-vojnog dijela sporazuma, prema njemu bi se SAD obvezao braniti Saudijsku Arabiju u slučaju napada, a zauzvrat bi im Rijad omogućio pristup svom teritoriju i zračnom prostoru. Također, istovremeno bi se time zabranilo Kini da gradi svoje baze u Saudijskoj Arabiji ili potpiše neki sigurnosni sporazum s kraljevstvom, navodi dalje WSJ. Zasad nitko od dužnosnika iz dvije države nije komentirao te natpise.