Novi-stari premijer Slovenije Janez Janša dao je naslutiti da njegovu zemlju čekaju brojne reforme. Čelnik Slovenske demokratske stranke (SDS) u petak je dobio mandat za sastavljanje svoje četvrte vlade, a ako je suditi po njegovim prijašnjim najavama, mnogo toga bi se u Sloveniji moglo promijeniti ako uspije sastaviti vladu. Na vanjskopolitičkom planu najvažnija pitanja tiču se odnosa prema Izraelu, Ukrajini, SAD-u i EU.
Pod novom vladom, Slovenija bi mogla povući svoje priznanje palestinske neovisnosti. Janša je, podsjetimo, u više navrata pokušavao blokirati većinu u slovenskome parlamentu u donošenju odluke o priznavanju Palestine, ali je slovenska vlada u lipnju 2024. službeno priznala Palestinu kao suverenu i neovisnu državu. Za očekivati je da će Janša sada pokušati preispitati diplomatske odnose i osporiti priznanje. Također bi mogao premjestiti slovensko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem.
Sasvim sigurno nova će vlada pokušati ukinuti sankcije nametnute brojnim izraelskim vladinim dužnosnicima, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, koji je postao persona non grata u Sloveniji pod vladom Roberta Goloba. Pod Golobom, Slovenija je lani također postala prva zemlja u Europskoj uniji koja je zabranila svu trgovinu oružjem s Izraelom, uključujući tranzit i uvoz, optužujući Izrael za blokadu humanitarne pomoći Gaze, te je zabranila uvoz robe proizvedene u izraelskim naseljima na okupiranim palestinskim područjima. Janša bi mogao, pod vanjskim pritiscima, potencijalno pokušati promijeniti ove odluke. Ovu predizbornu kampanju obilježila je afera Black Cube, koju su otkrili slovenski istraživački novinari tjednika Mladina.
Podsjetimo, otkriveno je da je izraelska agencija Black Cube, koja se popularno naziva "privatni Mossad", špijunirala i potajno snimala slovenske vladine dužnosnike i njihove saveznike u mjesecima koji su prethodili ključnim izborima 22. ožujka, a članovi agencije su se sastali s Janšom u Ljubljani. Janša je priznao da se sastao s izraelskim špijunom iz Black Cubea, ali je negirao da stoji iza snimki o podmićivanju članova Golobove vlade.
Janša izabran za premijera Slovenije, sve zasjenile optužbe: ‘Rekao je da će me strpati u zatvor‘
I dok izraelski mediji slave Janšin uspjeh naslovima poput "Slovenija mijenja smjer i postaje proizraelska", Janša bi se ipak mogao suočiti ne samo s propalestinskom oporbom, već i s predsjednicom Natašom Pirc Musar, koja je pokazala da se ne boji prozvati zemlju i/ili čelnike, koliko god oni moćni bili, za kršenje međunarodnog prava.
I dok je za očekivati da će slovenska politika biti više proizraelska, stvari su malo nejasnije kad je u pitanju Ukrajina. Janša je i kao premijer 2022. i kasnije u oporbi, dosljedno podržavao pružanje pomoći Ukrajini i uvođenje sankcija Rusiji. Također je kritizirao Golobovu vladu zbog nedovoljne podrške Kijevu. Međutim, postoje dva faktora rizika za Ukrajinu, na što ukazuje analitičar Ukrajinske pravde Anton Filipov. Prvi je ovisnost nove većine o glasovima proruske populističke stranke Resnica. Iako je ta stranka odlučila ostati u oporbi, njezinih pet zastupnika podržalo je Janšu i njegovu vladu, čime je njegov kabinet uspio osigurati većinu u parlamentu. Čelnik stranke Resnica Zoran Stevanović, nedavno izabran za predsjednika parlamenta, izjavljivao je, među ostalim, da namjerava otputovati u Moskvu i raspisati referendum za izlazak Slovenije iz NATO-a.
Drugi faktor rizika je Janšina zanesenost američkim predsjednikom, zbog koje je dobio i nadimak "europski mini Trump". Trump nije pristaša Ukrajine i otvoreno se divi autoritarnim vođama, uključujući Vladimira Putina. Osim što održava dobre odnose s Trumpom, Janša je i bliski saveznik bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbána i često se slagao s antimigracijskim i suverenističkim stavovima unutar Europske unije. Promjene u slovenskoj vanjskoj politici mogle bi stoga utjecati i na širu europsku politiku, potencijalno unoseći prepreku financijskoj potpori Ukrajini. Za Bruxelles, Janšin povratak na vlast znači dolazak još jednog populističkog desničarskog lidera, svega nekoliko tjedana nakon Orbánova izbornog poraza u Mađarskoj, a što bi moglo ojačati populističke snage unutar bloka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....