StoryEditor ExternalStoryEditor Internal
NOVI USPJEH

VELIKI TECH PODUZETNIK 'Ovaj čovjek će za svemir učiniti ono što je Henry Ford napravio za auto: dati ga masama’

Piše:
Saša Zorić
Objavljeno: 24. travanj 2014. 10:13
593221.bin
 afp

Asteroid ili supervulkan jednog će nas dana vjerojatno uništiti, a još si sami svakog dana stvaramo potencijalne opasnosti - smrtonosne viruse koji bi se mogli oteti kontroli, slučajne minijaturne crne rupe, katastrofične posljedice globalnog zatopljenja ili neke druge, još nepoznate prijetnje. Prije ili kasnije morat ćemo napustiti ovaj maleni planet ili izumrijeti, razmišljao je mladi Elon Musk, poduzetnik i zaljubljenik u svemir, i postavio svoj glavni životni cilj: smanjiti troškove puta u svemir sto puta i razviti vrlo jeftine načine preživljavanja na Marsu. Oduvijek je mislio da ljudi moraju biti slobodni. Elonova majka mislila je da on mora biti slobodan. “Nitko ga nije volio, bio je genij, nerd i starmali. U školi nije ništa mogao učiti jer je znao više od učitelja. Čitao je knjige od jutra do mraka. Mi smo ga u kući koristili kao Google i Wikipediju, imao je fotografsko pamćenje i sve je uvijek znao”, ispričala je u jednom dokumentarcu Muskova majka. IBM-ovi lovci na talente testirali su ga kad je imao samo deset godina.

Izvijestili su da nikad nisu vidjeli programera tako superiornih sposobnosti. Sa 12 godina napravio je igricu Blastar i prodao je. Karijera Elona Muska počela je nenadano, kad su on i brat napunili dovoljno godina za obvezni odlazak u vojsku, u Južnoafričkoj Republici bjesnjeli su sukobi, majka ih nije htjela dati da budu topovsko meso za režim pa je iskoristila svoje kanadsko državljanstvo i svoja dva tinejdžera poslala u Ameriku. Elon nije išao na koledž, samo je polagao ispite.

Dolazio je povremeno, radi djevojaka. Tako je upoznao svoju prvu suprugu, Justine Wilson, i s njom dobio petero djece. Justine ga je vrlo javno i skandalozno ostavila nakon devet godina braka, ljuta što je radi opsesije svojim projektima potpuno zanemarivao nju i djecu. “Htio je trofejnu ženu, da ne bi”, rekla je tada jednoj američkoj televiziji. Nije se pojavljivao ni na Stanfordu, gdje je dobio stipendiju. Mučilo ga je samo jedno pitanje. Kako temeljito promijeniti svijet, osloboditi ljude. S bratom je u Kaliforniji osnovao tvrtku za 2000 dolara. Nisu imali ništa, tuširali su se u obližnjoj teretani. Ali, bila je 1992. i u Silicijskoj dolini vladala je zlatna groznica. Rizični ulagač Steve Jurvetson prvi im je dao novac. Dok smo se 1995. čudili internetu što uopće postoji, Elon je već prodavao prvi digitalni sadržaj nastao od tiskanog - američke telefonske imenike na CD-u. Onda je napravio bazu podataka s brojevima i adresama na web stranici. Pa je to prodao New York Timesu i korporaciji Hearst. Adresama je dodao karte i tako je Elon Musk praktički izmislio Google Maps. “Novac je samo brojka u bazi podataka”, bio mu je moto, proizašao iz njegove borbe s fobijom od mraka koju je izliječio ponavljajući si da je mrak samo odsutnost fotona u vidnom polju njegovih očiju.









Na toj je logici izgradio tvrtku x.com za razvoj digitalnih novčanih transakcija. Boreći se s eBayom, izmislio je PayPal. Promijenio je način na koji ljudi trguju, ali bio je nesretan jer još nije napravio dovoljnu promjenu u svijetu. Svoju tvrtku Zip2 prodao je 1999. Compaqovoj Altavisti za 307 milijuna dolara, a sam je inkasirao 22 milijuna. U obitelji su obožavali aute i utrke, a Elon je u 28. godini bio milijunaš. Normalno, odmah je kupio McLaren F1. “Jurio je okolo kao demon”, pričao je njegov brat. I razbio auto, neosiguran. Ali, nije bilo važno jer je 2002. prodao PayPal za milijardu i pol dolara.

Oslobodio je ljude u kupovini, izmislio jeftine sklopive solarne ploče da ih oslobodi ovisnosti o energetskim kompanijama.

Na Burning Man festivalu, na koji svake godine odlazi s cijelom obitelji, smislio je Teslu, električni automobil s performansama “pravog” i kompanijom Tesla Motors oslobodio ljude ovisnosti o fosilnim gorivima. Ali, nije bio miran jer nije ostvario svoj glavni cilj: Elon Musk htio je ljudima dati konačnu slobodu: da - ako im se ne sviđa na Zemlji - odu negdje drugdje.









Vidio je da NASA ne planira ozbiljnija istraživanja te zaključio da samo privatna kompanija može pokrenuti novu utrku u svemiru. Na površinu Marsa htio je postaviti staklenik sa sjemenkama i hranjivim gelom kako bi tamo barem privremeno uspostavio život. Iako je u tridesetima već bio prebogat, nije bio spreman platiti američkim kompanijama onoliko koliko su tražile za lansirne rampe. Odlazio je u Rusiju, pokušavajući kupiti polovnu raketu Dnepr, ali je shvatio da je tamo prerizično sklapati ugovore.

Moskva mu je, pričao je kasnije, bila najluđe iskustvo u životu. Kad se 2002. vraćao kući iz Rusije, razmišljao je o tome zašto su rakete tako skupe.

“Očito, najniži trošak za bilo što je u visini vrijednosti materijala, ali to bi bilo tako kada bismo imali magični štap kojim bismo mogli posložiti atome. Tako se postavlja pitanje koliko efikasni možete biti u sklapanju raketa iz sirovog materijala”, pitao se u tada Musk.

Iste je godine uz pomoć nekoliko veterana svemirskog inženjerstva osnovao tvrtku Space Exploration Tehnologies ili SpaceX sa zapanjujuće ambicioznim ciljevima: svemirske letove učiniti rutinskima i pristupačnima te od ljudi stvoriti višeplanetarnu vrstu. Nitko nije htio financirati njegove ludosti.

Desetak godina poslije, u SpaceX-u, na postrojenju u Hawthorne, u Kaliforniji, površine 150 četvornih kilometara, koje je nekada služilo za proizvodnju dijelova za Boeing 747, radi 1500 ljudi . U samo nekoliko godina SpaceX je razvio rakete Falcon 1 i Falcon 9, a obje su nastale s idejom da jednog dana postanu višekratno iskoristive, što bi dodatno pojeftinilo letove u svemir.









Osim toga, u kratkom je vremenu nanizala niz povijesnih uspjeha: postala je prva takva kompanija koja se privatno financira, lansirala raketu Falcon 1 u orbitu, prva je privatna kompanija koja je uspješno lansirala (uz pomoć rakete Falcon 9) u orbitu svemirsku letjelicu (Dragon) te je vratila na Zemlju. Osim toga, postala je i prva privatna kompanija koja je poslala tu istu letjelicu na Međunarodnu svemirsku postaju i poslala satelit u orbitu.

Kako bi kontrolirali troškove i kvalitetu, tvrtka SpaceX sama proizvodi, testira i osmišlja većinu dijelova. To im je omogućilo da ponude najniže cijene u svemirskoj industriji i smanje vrijeme koje je potrebno za razvoj rakete.

“Jednostavnost nam omogućuje pouzdanost i niske troškove. Razmislite o automobilima. Je li Ferrari pouzdaniji od Toyote Corrole ili Honde Civic”, objasnio je Musk jednom prilikom pristup koji stoji iza SpaceX-a.

Samo šest godina od osnivanja NASA je prepoznala potencijal Muskovih ideja te je sa SpaceX-om sklopila ugovor težak 1,6 milijardi dolara prema kojem tvrtka mora obaviti devet letova njihove rakete Falcon 9 i svemirske letjelice Dragon do međunarodne svemirske postaje kako bi zamijenili jedan od space shuttleova.









Ono što svakako najviše privlači kontroverze su cijene. Na stranici kompanije piše kako trošak lansiranja Falcona 9 iznosi oko 57 milijuna dolara. Tako je cijena po kilogramu tereta oko 5000 dolara, a to je puno manje nego što obično naplaćuju druge američke kompanije. Inače, ovako niskim cijenama ne mogu im konkurirati čak niti proizvođač kineskih jeftinih raketa Long March.

Ali, Musk se tu ne zaustavlja. Za ovu je godinu najavio da će smanjiti troškove na 2000 dolara po kilogramu te inzistira da je to

samo početak. “Naša će učinkovitost porasti i cijene će s vremenom pasti kao što se događa i sa svakom drugom tehnologijom”, napisao je Musk na službenoj stranici SpaceX-a.

Jedan od glavnih ciljeva pomoću kojih Musk želi smanjiti troškove lansiranja raketa je njihov povratak na Zemlju i ponovna uporaba. Prvi korak prema tome je upravo uspješno testiran u prošlog petak. U trećoj misiji opskrbe Međunarodne svemirske postaje za NASA-u prvi je put poslao svemirsku letjelicu Dragon uz pomoć dvostupanjske rakete Falcon 9 v1.1. Osim što se Dragon uspješno spojio na postaju, SpaceX je potvrdio i da je prvi stupanj rakete uspješno prizemljen u Atlantskom oceanu. Elon Musk tako je u 40. godini počeo ispunjavati svoj cilj i postao Henry Ford svemirske tehnologije.

Vezane vijesti
#svemir #NASA
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 01:46