Novi, ogromni željeznički projekt trebao bi popuniti rupu u europskoj mreži brzih vlakova.
Više od 800 kilometara duga pruga Rail Baltica koja će ići kroz tri zemlje kojima još od sovjetskog doba kronično nedostaje brzih vlakova, vrlo je izazovan projekt.
A pritisak da se sve obavi kako treba vrlo je visok s obzirom daje riječ o projektu koji je jedan od najvećih europskih prioriteta u ovom desetljeću.
Za njegovo ostvarenje bit će potrebno vrhunsko inženjerstvo, napredna tehnologija i dizajn svjetske klase, a baltičke zemlje već se sada trude svakako biti dio projekta, piše portal B1M.
Spajanje kontinenta
Trans-European Transport Network (Transeuropska transportna mreža, prev.) ogroman je projekt Europske unije kojem je cilj europske zemlje spojiti suvremenom, uglavnom željezničkom infrastrukturom.
Dio mreže su Fehmarn Belt tunel (uronjeni tunel u izgradnji koji će povezivati danski otok Lolland s njemačkim otokom Fehmarn), željeznička pruga Lyon-Torino i tunel Brenner Base.
Sada se pojavio i novi igrač - baltičke države Estonija, Litva i Latvija koje zajedno čine ogroman dio sjevernomorsko-baltičkog koridora koji spaja Antwerpen i Helsinki.
Međutim, željeznička infrastruktura tih zemalja prilično zaostaje za svojim zapadnim susjedima, a pruge im datiraju još od 80-ih godina prošlog stoljeća i ranije. Razlog tome je propast Sovjetskog saveza dio čijeg su željezničkog sustava te zemlje bile.
Baltičke pruge uglavnom su povezane s istokom, što znači da te zemlje nisu baš dobro povezane s ostatkom Europe.
Osim toga, baltičke su pruge građene različitim standardom i širinom kolosijeka, što će predstavljati priličan problem kad se te pruge budu spajale s europskim.
I što se radi po tom pitanju? Grade se posve nove pruge koje će činiti Rail Balticu - najveći infrastrukturni projekt u toj regiji u posljednjih sto godina.
Ogroman zadatak
‘Rail Baltica je ogroman infrastrukturni zahvat koji spaja tri baltičke države i značajno mijenja tu regiju‘, rekla je Kitija Gruskevica, članica uprave RB Rail AS.
‘Glavni cilj ovog projekta je povećati regionalnu povezanost, potaknuti ekonomski rast i promovirati održivi transport.‘
To će biti 870 kilometara duga pruga koja će od Talina u Estoniji prolaziti Estonijom sve do poljske granice gdje će biti spojena s europskom željezničkom mrežom.
U potpunosti elektrificiranom prugom po kojoj putnički vlakovi mogu ići i brzinom od 249, a teretni brzinom od 120 kilometara na sat, između glavnih gradova tih zemalja putovat će se nešto manje od tri sata.
To će, u usporedbi s ostalim vidovima transporta, značiti 18 posto manje emisije CO2.
Izgradnja je ubrzala nakon 2023. i doista se mnogo toga gradi.
‘Povijest Rail Baltice seže do 30 godina u prošlost, a velik dio dizajna sada se privodi kraju‘, kaže Gruskevica.
‘Još dovršavamo neke detalje u sve tri baltičke zemlje, no paralelno s tim već se godinama izvode veliki konstrukcijski radovi.‘
Ostvarivanje napretka
Sve počinje u Ülemisteu, predgrađu Talina, gdje se gradi novi spektakularni putnički terminal kojeg je dizajnirao ured slavne arhitektice Zahe Hadid.
Novi terminal za Estoniju odmah pored glavne zračne luke te zemlje, bit će i multimodalno transportno središte.
Osim željeznice, putnici će imati na raspolaganju autobusne i tramvajske veze koje se već sada grade.
Iskopavanja za tu zgradu sada su u tijeku, kao i izvođenje temelja i potpornih struktura, nakon što su se radovi neko vrijeme odužili jer je iskopavanje stare infrastrukture potrajalo dulje nego se mislilo.
Na drugim mjestima u Estoniji već je počela izgradnja cestovnih i željezničkih prijelaza preko trase nove pruge kao i niz prijelaza za divlje životinje.
Projekt uključuje 73-metarski nadvožnjak, četiri vijadukta iznad buduće pruge koji su već pušteni u promet i ekodukt, odnosno prijelaz za divlje životinje.
Izgradnja mostova
Nešto dalje u Latviji gradi se više od 200 mostova, a vlakovi će moći ili skrenuti prema glavnom gradu Rigi ili nastaviti na jug prema Litvi.
U Rigi se trenutačno jako puno gradi, a jedna od najdojmljivijih građevina je nova centralna željeznička stanica koja već poprima obrise.
Kad bude gotova, bit će to najveće putničko središte na Baltiku u smislu broja putnika i ukupne površine od 13.000 četvornih metara.
U blizini će biti izgrađen i mosta preko rijeke Daugave preko kojega će vlakovi prelaziti na putu prema zračnoj luci.
Zahuktali su se radovi i na samom aerodromu. Međunarodni putnički terminal Rail Baltica bit će prvi centar u regiji u kojem će se susretati superbrzi vlakovi i zračni promet.
Najveći dio posla zasad se obavlja ispod zemlje. Grade se temelji buduće zgrade kolodvora te više od 500 stupova viših od 30 metara koji će podupirati platforme.
No kad kopate duboko ispod zemlje, nikad ne znate na što ćete naići, a to je svakako bio slučaj u mjestu Cekule gdje se timovi pripremaju izgraditi glavnu prugu.
Tehničari su ondje prvo morali očistiti bivšu vojnu bazu uništenu za vrijeme Drugog svjetskog rata i ukloniti sve pronađeno neeksplodirano streljivo.
Što leži ispod zemlje?
Nekoliko kilometara dalje gradi se novi most preko rijeke Daugave (ili Dvine) kojim će moći prometovati i vlakovi i automobili.
‘Mosta preko Daugave imat će dvije razine - prvi za brze vlakove, a drugi za aute. Ovo je novost za Baltičke zemlje‘, kazala je Gruskevica.
Kad se rijeka premosti, put se nastavlja prema Litvi gdje će se pruga račvati u dva smjera - prema Vilniusu i Kaunasu.
Kroz Litvu prolazi najveći dio ove pruge dug 392 kilometra čiji je najzanimljiviji dio novi most preko rijeke Neris dug čak 1500 metara.
Za postavljanje 376 pilota koristi se ogroman stroj za bušenje. Nakon što se završi izrada svake rupe, umeće se metalni okvir, nakon čega slijedi izlijevanje betona.
Sveukupno će za njegovu izgradnju biti potrebno 11.500 tona armature i 74.000 kubnih metara betona.
Zeleni transport
Konačno, glavni grad Litve Vilnius također dobiva potpuno novu stanicu. Prijedlog je bio integrirano prometno središte okruženo prirodom i otvorenim javnim prostorima.
Imat će krov izrađen od lokalnog drva, vodene vrtove za obradu kišnice i integriranu zgradu izvorne postaje.
A koliko će to sve koštati i kada će biti gotovo? Pa, službena procjena bila je oko 6 milijardi američkih dolara, s datumom završetka 2030. Oko 85 posto novca dolazi iz EU, a ostatak financiraju tri baltičke države.
Ali izvješća u Latviji kažu da su troškovi sada porasli na oko 8 milijardi dolara. Kažu da je bilo kašnjenja i neizvjesnosti s nekim od lokacija u Rigi, zbog kojih bi linija, barem u početku, mogla zaobići taj grad.
A tu je i složenost čitavog projekta. Izgradnja željeznice kroz jednu zemlju dovoljno je teška, ali kada prolazi kroz tri, sve postaje izuzetno izazovno.
Svaka država ima svoje zasebno tijelo za projekt, timovi više zemalja moraju blisko surađivati, a trenutno su aktivne stotine ugovora.
‘Vrlo je izazovno — ponekad u šali kažemo da smo kao tri brata, a ponekad smo dalji rođaci jer mi i nismo toliko bliski - zakoni su nam različiti različiti, jezici su različiti, pa čak je i mentalitet drugačiji‘, rekla je Gruskevica.
Ali zahvaljujući digitalnoj tehnologiji, više organizacija besprijekorno surađuje kako bi se ubrzalo projekt Rail Baltica.
Tvrtka IDOM sa sjedištem u Španjolskoj se bavi građevinskim projektiranjem i nadzorom za veliki dio nove linije.
‘Uloga IDOM-a u projektu Rail Baltica bila je projektiranje 389 kilometara baltičkog koridora‘, objasnila je Blanca Ortiz Fernández-Setién, menadžerica u IDOM-u.
‘Naš djelokrug rada uključuje željezničke i cestovne mostove te najduži most u baltičkim zemljama.‘
Koristeći niz aplikacija iz Bentley Systemsa, kao što su ProjectWise i OpenBuildings Designer, IDOM je uspostavio povezano podatkovno okruženje. To je timovima omogućilo suradnju putem 3D modela i otkrivanje poteškoća tijekom dizajna.
Pogled u budućnost
Baltičke zemlje već neko vrijeme vape za željeznicom koja bi odgovarala ostatku Europe, a prve naznake govore da će se isplatiti čekati.
Točno - nije bilo jednostavno, ali ovakvi projekti nikad nisu jednostavni, pogotovo kad je toliko toga na kocki.
Kao i mnogi drugi veliki infrastrukturni projekti koji se odvijaju diljem kontinenta, tri glavne zemlje neće biti jedine koje će biti na dobitku. To je dio puno veće slike, a jedan važan dio slagalice koji je dosad nedostajao, sad će sjesti svoje mjesto.