Španjolska će morati izdvojiti čak 19 milijardi eura za sanaciju Bankije, četvrte banke po veličini koja je zapala u velike teškoće zbog nemogućnosti vraćanja kredita odobrenih za gradnju nekretnina. To je najveća sanacija u povijesti zemlje i tržišta su prilično iznenađena konačnim iznosom potrebnim za restrukturiranje banke. Ranije se spominjao iznos od devet do 15 milijardi eura.
Američke obveznice
Istodobno, kreditna agencija Standard & Poor’s smanjila je ocjenu Bankije i još tri španjolske banke (Banco Popular Espanol, Bankinter SA, Banca Civica SA), pa su one sada u razredu “smeća”. Ulagači sve više napuštaju obveznice europskih zemalja i sve više ulažu u američke kojima je cijena pala na povijesno niskih 1,74 posto. Zabrinutost zbog španjolskih banaka koje su opterećene milijardama eura loših kredita porasla je nakon ponovnog otvaranja pitanja ostanka Grčke u eurozoni jer su ulagači “strahovali od širenja zaraze”.
Plan sanacije Bankije, kaže njezin čelnik Jose Ignacio Goirigolzarri, iskoordiniran s premijerom Marianom Rajoyem i španjolskom centralnom bankom. On je pokušao uvjeriti javnost da će sanacija donijeti “solventnost, likvidnost i stabilnost” banke. Umjesto dobiti od 309 milijuna eura, koju je najavila u veljači, banka je prošlu godinu završila s gubitkom od tri milijarde eura i na kraju je bila prisiljena zatražiti pomoć države. Nastala je 2009. godine kao spoj sedam regionalnih banaka koje je uzdrmao krah tržišta nekretnina.
Otkad je izbila kriza prije četiri godine i pukao nekretninski balon, španjolski bankarski sustav bio je opterećen s oko milijun neprodanih kuća i stanova. U tri godine država je izašla s četiri programa sanacije, ali ovaj posljednji dva je puta skuplji od svih prethodnih zajedno. Nije jasno hoće li akcija države imati željeni učinak, ali postoji strah da će tek pojačati sumnju u stabilnost bankarskog sustava.
Španjolski fond za restrukturiranje banaka raspolaže s iznosom od oko 9 milijardi eura, a mogućnosti njegova zaduživanja su ograničene zbog visoke cijene koju ulagači na tržištu traže. S obzirom na veličinu zemlje, ostaje i dvojba hoće li raspoloživa sredstva u europskim fondovima biti dovoljna u slučaju da zatraži pomoć.
Za Španjolsku se kaže da je prevelika za spašavanje, ali i za propadanje. Jedan od onih koji na taj način razmišljaju je i Edward Hugh, ekonomist iz Barcelone. Kako objašnjava na svom blogu, Španjolsku nije moguće spašavati klasičnim metodama poput Grčke, Irske i Portugala - prestankom zaduživanja na tržištu i oslanjanjem na međunarodnu pomoć.
Više ‘štipaljki’
Umjesto jedne dramatične intervencije, očekujem primjenu stezanja s više “štipaljki” i rastući broj kontrola kako španjolske vlade, tako i nacionalne centralne banke, piše Hugh. Zajedno sa Španjolskom raste i neizvjesnost oko sudbine Grčke koja se nada da i jednom i drugom, da će ostati u eurozoni i da će joj međunarodna zajednica olabaviti uvjete pomoći.
Postojale su naznake da je MMF za to spreman, ali je šefica Christine Lagarde to odbila.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....