Joe Biden i Donald Trump ovog se četvrtka prvi put susreću oči u oči od posljednje, nezapamćeno toksične predizborne kampanje, na najranijoj predsjedničkoj debati u novijoj povijesti SAD-a. Dvojac se sastaje u Atlanti, a debatu će emitirati CNN, zbog čega je uloga moderatora pripala njihovim uglednim novinarima, Dani Bash i Jakeu Tapperu.
Okolnosti u kojima se odvija ova "nikad ranija" kampanja same su po sebi zanimljive; na pozornici će se naći najstariji predsjednički kandidati u povijesti SAD-a, ali i jedni od rijetkih koji će interese svojih stranaka predstavljati a da iste te stranke nisu održale svoje kongrese i formalno ih nominirale za tu ulogu.
No oba su stožera zaključila da vremešnim kandidatima vrijeme kao takvo ne ide u korist, zbog čega debatu preferiraju održati vodeći se krilaticom "bolje prije nego kasnije". Ako ni zbog čega drugoga, onda zbog taktike da se očekivani lapsusi stignu komunikacijski sanirati do otvaranja birališta.
U posljednje četiri godine mnogo se toga promijenilo.
Ako se držimo trenutačne pravne teze da Trump (tehnički) nije odgovoran za pokušaj državnog udara 6. siječnja, njegovi slijepo odani fanovi definitivno jesu. Od tada, bivši se predsjednik susreo s nekoliko federalnih i državnih optužnica zbog kaznenog djela, čime je u povijest SAD-a ušao kao prvi dvaput opozvan, kazneno gonjen i osuđen žitelj Bijele kuće.
Bidenov najvažniji zadatak bit će psihofizički izdržati napornih 90 minuta debate. Svjestan je da njegov svaki treptaj pozorno prate kamere CNN-a, a time i milijuni gledatelja ispred malih ekrana, kojima se mora dokazati kao agilan i kognitivno sposoban za još četiri godine u Ovalnom uredu.
Trumpov će, pak, najvažniji zadatak biti uspješno hodati po tankoj liniji između toga da se prikaže kao "dovoljno radikalan kandidat koji može uzurpirati vašingtonsku močvaru", ali istovremeno i kao "probavljiva opcija umjerenim kandidatima desnoga centra", bez čije podrške, matematički gledano, neće moći doći do 270 elektorskih glasova. Ukratko, morat će se prikazati kao Trump iz 2016., što će samo po sebi biti težak zadatak jednom osuđenom kriminalcu koji se potvrdio kao prijetnja ustavnom poretku SAD-a.
Pitanje pobačaja će zauzeti impresivnu minutažu debate jer je riječ o jednom od rijetkih društvenih pitanja u kojem Biden neusporedivo bolje stoji u anketama od svog protukandidata. Također, izgledno je da će ga bocnuti i zbog simpatija koje Trump gaji prema većini zloglasnih diktatora.
Trump bi mu mogao vratiti tako što će ga prozvati zbog kraha migrantskog sustava, koji šaptom priznaju čak i Bidenovi demokrati, a taj bi problem mogao povezati s (navodnom) visokom stopom kriminala.
Bidenova Ahilova peta bit će ekonomija. Naime, stožer aktualnog predsjednika tvrdoglavo i neumorno tvrdi da je Amerikancima danas bolje nego 2019., no činjenica je da birači to naprosto ne osjećaju u svojim novčanicima, zbog čega inflaciju - objektivan problem s kojim već mjesecima na kraj pokušava izaći većina zemalja - direktno povezuju s Bidenom smatrajući ga glavnim krivcem zbog toga što su za 100 dolara prije četiri godine mogli kupiti bitno više namirnica nego što mogu danas.
Aktualni je predsjednik prošloga tjedna i formalno prešao u (mršavo) vodstvo nad svojim kandidatom, od tek dva posto, ali je trend priznao čak i Fox News.