Utorak 19. rujna ujedno je 573. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Iako je nakon lošeg vremena krajem prošlog tjedna ondje došlo do razvedravanja s očekivanjem stabilnog te lijepog vremena u idućih tjedan dana – ipak su posljednji dani na ukrajinskim bojištima uvelike bili obilježeni određenom operativnom pauzom te preraspoređivanjem snaga. Pri tome, sve je jasnije kako će ovaj rat potrajati još duže, a tekuća ukrajinska ofenziva neće biti zadnja. No dok Ukrajina velike nade polaže u danas održani sastanak međunarodnih saveznika u njemačkoj bazi Ramstein (ukupno 15. po redu) – Rusija brine svoje brige. Iako njeno čelništvo tvrdi kako se tamošnja ratna ekonomija stabilizirala, pa čak i raste te cvate, vjerojatno im u stvarnosti nije lako podnijeti do sada na rat potrošenih oko 167 milijardi USD (procijenjenih bez uračunavanja nevojnih tekućih obrambenih izdataka i širih ekonomskih gubitaka). Dok im borbenu situaciju tu komplicira nedavno uvedeno kinesko ograničenje na izvoz bespilotnih letjelica s dvojnom namjenom (kao i s time povezani manjak infracrvenih kamera nad bojišnicom), te zatvaranje pojedinih uvoznih pravaca preko neutralnih država – zadnje se vrijeme ipak spominje određeni paritet u korištenju topništva na bojišnici u Ukrajini. Naime, za obje se strane spominje ispaljivanje i do 40.000 granata dnevno gdje, naravno, Ukrajina bitno ovisi o već spomenutoj podršci saveznika.
Stanje na terenu
U svemu tome nazire se i jačanje ukrajinskih djelovanja na sjeveru Donbasa, prostoru od rijeke Siverski Donjec pa do ruske granice – gdje niz manjih ruskih ofenziva tijekom zadnjih mjeseci uvelike zamjenjuju ukrajinski protunapadi. Slično je stabilna situacija i oko grada Donjecka, gdje su zastali ukrajinski napadi južno od Avdiivke (Opitne, gdje Rusi učestalo koriste zapaljivo streljivo po novouspostavljenim ukrajinskim položajima), kao i oko Marinke – gdje se borbe vode u ruševinama tog negdašnjeg gradića. Jednaku pauzu se nazire i na sekundarnoj borbenoj zoni ukrajinske ofenzive – južno od Velike Novosilke, gdje se bilježilo borbe oko ruskog uporišta Prijutne, te odbijanje agresorskih napada kod mjesta Staromajorske. Za razliku od svega toga, izgleda da su aktivno nastavljene borbe na glavnom smjeru ukrajinske ofenzive – južno od Orihiva. Iako se ondje skupilo dosta ruskih kvalitetnijih pojačanja, a ukrajinska strana je aktivno rotirala svoje postrojbe s prve crte – i dalje se aktivno nastojalo napredovati na jugozapad (Novoprokopivka, gdje se stiglo do sjeveroistočnih te istočnih predgrađa), kao i na istok prema selu Verbove (također bilježene borbe na zapadnim prilazima selu). No borbena zona u kojoj se zadnjih dana bilježilo najveće promjene je ona oko okupiranog grada Bahmuta.
Dok se sjeverozapadno od grada Bahmuta bilježilo pokušaje ruskih protunapada bez mnogo uspjeha – Ukrajina je nastavila bilježiti ozbiljnija napredovanja južno od grada. Nakon oslobađanja sela Andriivka u petak 15. rujna, konačno se u nedjelju 17. rujna službeno čulo i o oslobađanju sela Klišćivka oko 4 km jugozapadno od Bahmuta. Kao i Andriivka, zadnjih dana je i Klišćivka bila poprištem iznimno žestokih borbi u kojima su ruske snage na kraju odbačene istočno (preko pruge Bahmut-Gorlivka i prema cesti T0513 koja ide južno iz Bahmuta prema Gorlivki), te sjeverno prema okupiranom Bahmutu. Dok se nastavljaju sukobljavanja desetak kilometara južnije uz trasu već spomenute pruge (potez Kurdjumivka-Majorsk), zadnjih se dana bilježe intenzivna ruska granatiranja te bombardiranja nedavno izgubljenih uporišta ne bi li se Ukrajincima otežalo njihovo držanje i stabilizacija položaja (ali i prikupljanje Rusa koji su se predavali snagama oslobodilaca). Ipak, ova oslobođena područja bit će dobra osnova za nastavak djelovanja južno od Bahmuta, ujedno i bitno komplicirajući logističku situaciju u toj široj zoni stacioniranih ruskih postrojbi – koje se s ukrajinske strane procjenjuje na oko 52.000 ljudi, otprilike 270 tenkova, više od tisuću drugih oklopnih vozila, te oko 300 raznolikih topničkih sustava. Među njima su navodno i dvije od četiri aktivne divizije ruskih Zračno-desantnih snaga, te tri od ukupno četiri samostalne brigade ruskih Zračno-desantnih snaga – čije se vezivanje u ovoj borbenoj zoni smatralo ozbiljnim postignućem. Sve te snage zadnjih su dana trebale i hitna pojačanja – dio kojih je kamionima stizao čak s juga Zaporižja, preko Mariupolja i Donjecka – što je također dobro ilustriralo ozbiljnost borbene situacije oko Bahmuta zadnjih dana.
Bespilotni i raketni udari
Nakon što se u rano jutro subote 16. rujna čulo o rušenju dviju ukrajinskih bespilotnih letjelica na prilazima Moskvi (Kaluška i Tverska oblast), ruska je strana uzvratila serijom raketnih udara po Harkivu, drugom po veličini gradu Ukrajine. Pet raketa (za koje se prvo pričalo da su iz sustava S-300, a kasnije se spominjalo tip „Iskander-K“) navodno su gađale tamošnje tvornice za popravak oklopne tehnike u četvrti Holodnogirski na sjeverozapadu grada, kao i obližnje ranžirne kolodvore ukrajinskih željeznica. Uskoro je Ukrajina i odgovorila – raketiranjem ciljeva u Tokmaku, u neposrednoj pozadini glavnog smjera napredovanja tekuće ofenzive – južno od ukrajinskog grada Orihiva.
Nedjelja 17. rujna započela je upadom barem tri ukrajinska kamikaza-drona na sjeverozapadu (Istra) i jugoistoku (Ramenskoje) te jugu (Domodedovo) šireg prostora grada Moskve, radi čega je opet bio zaustavljen promet u zračnim lukama Vnukovo, Domodedovo i Šeremetjevo (30 letova odgođeno, a 6 otkazano) – dok je još šest letjelica navodno bilo uništeno i iznad Krima. Imajući u vodu nedavne uspješne napade te ovakav nastavak prijetnji iz zraka, ne čudi ni odluka ruske Crnomorske flote da svoja tri preostala desantna broda iz Sevastopolja preseli dalje na istok, u Azovsko more. Uz to, jedna bespilotna letjelica bila je srušena i na putu k Moskvi (te je pala na prostor logističkog centra u gradu Tula), i još jedna u oblasti Voronjež. Za razliku od napada na Moskvu, te se nedjelje bilježilo i napad bespilotne letjelice u Tveru, oko 160 km sjeverozapadno od Moskve – gdje izgleda ukrajinska strana već danima neuspješno pokušava iz zraka oštetiti pojedina postrojenja tamošnje kemijske industrije. Naravno, sva ta djelovanja nisu bila bez ruskog odgovora – koji se tijekom ranog nedjeljnog jutra koncentrirao na prostor južno od Odese, gdje se zadnja dva mjeseca ukupno bilježilo oko 120 napada na ukrajinsku lučku infrastrukturu. Konkretno, bilo je lansirano 6 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 s jugoistoka (iz Primorsko-Ahtarska i s Krima), kao i 10 krstarećih raketa Kh-101/555/55 s ukupno devet strateških bombardera Tu-95MS. Od svega toga je protuzračna obrana navodno uspjela srušiti svih 6 kamikaza-dronova, te još 6 raketa – dok su preostale pronašle svoje mete u lokalnoj poljoprivrednoj infrastrukturi. Večernje sate opet su obilježili napadi bespilotnih letjelica na Krim – da bi se niz eksplozija čuo južno od Sevastopolja, u predjelu rta Fiolent, gdje su inače stacionirane specijalizirane postrojbe za opsluživanje tamošnjih radarskih stanica. Iako ruski izvori nisu spominjali posebne štete, vjerojatno se tu radilo o dodatnom pokušaju slabljenja agresorskih kapaciteta za nadzor pomorskog prostora na Crnome moru.
Tijekom noći na ponedjeljak 18. rujna opet su odjekivali ruski napadi na jug Ukrajine, oblasti Odesa i Mikolajev – 24 kamikaza-drona Shaheed-136/131 (od toga ih je 18 srušeno, od toga 11 iznad Odese, 5 iznad Mikolajeva, i 2 iznad Kirovograda) te 17 krstarećih raketa Kh-101/555/55, koje su navodno bile sve srušene iznad Mikolajeva na jugu, te u oblastima Dnjepropetrovsk, Poltava i Hmeljnicki. Krhotine srušenih raketa izazvale su i nekoliko požara koji su ubrzo bili ugašeni. Prema ruskim izvorima, sve to predstavljalo je napad „na skladišta kijevskog režima za krstareće rakete Storm Shadow, streljivo s osiromašenim uranom, kao i središta za radioizviđanje te obuku diverzantskih skupina Oružanih snaga Ukrajine” – gdje se navodilo da su svi ciljevi postignuti i svi objekti pogođeni.
Te iste kasne večeri, u ponedjeljak 18. rujna, čulo se još o rušenju tri bespilotne letjelice iznad pograničnih dijelova ruske regije Belgorod, da bi onda u rano jutro utorka 19. rujna ruska strana lansirala 30 kamikaza-dronova s jugoistoka (Primorsko-Ahtarsk) i jednu raketu Iskander-M s Krima. Od toga je danas navodno srušeno 27 dronova Shaheed širom Ukrajine i ta spomenuta raketa kod Krivog Riha – da bi se kasnije popodne još čulo i o ruskome napadu vođenom zrakoplovnom bombom na Kupjansk, gdje je u tom uvelike evakuiranom gradu ipak poginulo barem 6 civila. Danas ujutro Ukrajinu su potresli i ruski zračni napadi nagrad Lavov na krajnjem zapadu zemlje. Od oko 18 kamikaza-dronova Shahed-136/131, njih je oko 15 bilo srušeno, dok su preostala 3 izazvala veliki požar u tamošnjem skladištu humanitarne pomoći katoličke organizacije „Caritas – SPES“. Uz to je niz letjelica srušen i iznad Mikolajeva, Odese, Vinice i Hmeljnickog, a još 4 ruska projektila pogodila su ciljeve u Slovjansku.
Ukrajina na međunarodnoj sceni
Na ovogodišnjem 78. zasjedanju Opće skupštine UN u New Yorku, gdje Republiku Hrvatsku predstavljaju predsjednik Milanović i ministar vanjskih poslova Grlić-Radman, osvanuo je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osobno. Iako će rat u Ukrajini ondje zasigurno biti jedna od glavnih tema, Zelenskom je to tek dio političke ture – koja je započela posjetom ukrajinskim ranjenicima na oporavku u SAD, a obuhvatit će i razgovore s predsjednikom SAD-a Bidenom u Washingtonu 21. rujna, te govor samo pred Senatom američkog Kongresa (koji je trenutno onaj dom manje pogođen kaosom Trumpovih pristalica). Ujedno se ovoga tjedna očekuje i objava novog paketa vojne pomoći SAD, koji navodno ipak neće obuhvatiti i balističke projektile ATACMS, o čijem se doniranju zadnje vrijeme intenzivno nagađalo, uz do danas neispunjeno očekivanje nekakve konačne odluke.
Za razliku od Sjedinjenih Država, u Europi je danas održan i 15. po redu sastanak Kontaktne skupine za obranu Ukrajine (tzv. „Ramstein format“), koji je okupio predstavnike oko 50 država, a među njima i hrvatskog ministra obrane Maria Banožića te načelnika GS OS RH admirala Roberta Hranja. Ujedno je bila riječ i o zadnjem takvom skupu za američkog generala Marka Milleya, načelnika američkog Združenog stožera, kojem mandat dovršava krajem ovog mjeseca i čiji je nasljednik već poznat, ali čeka na potvrdu Kongresa (što se povezuje i s aktualnim političkim zastojem u visokim vojnim imenovanjima SAD). Ukrajina je tu pred svoje saveznike postavila pet glavnih operativnih prioriteta – (1) protuzračna obrana; (2) topništvo; (3) zrakoplovstvo; (4) pomorske snage; (5) oklopna vozila – a zapravo je ovo bila i prva prilika da svi saveznici osobno upoznaju novog ukrajinskog ministra obrane Rustema Umerova.
Taj političar podrijetlom s Krima postao je ministrom obrane glasovanjem u ukrajinskoj Vrhovnoj Radi 6. rujna, namjesto Oleksija Reznikova koji je taj posao obavljao od studenog 2021. godine. Iako je bivši čelnik Fonda za državnu imovinu Umerov u obrambeni resor, među ostalim, stigao i da riješi brojne optužbe za korupciju u vrijeme kad je rat podigao obrambeni proračun Ukrajine za famoznih šest puta u odnosu na nedavno predratno doba – na novi posao prati ga i kazneni postupak po pitanju prekoračenja ovlasti na prethodnom radnom mjestu. Kontrolirajući oko trećinu BDP-a Ukrajine koje je usmjerava u obranu zemlje, Rustem Umerov je za početak najavio digitaliziranje brojnih problematičnih procesa u obrambenom resoru (liječnička povjerenstva, registar ročnika, uvođenje elektroničke vojne iskaznice) kao sredstvo borbe protiv korupcije. To je tek jedan uz još četiri prioriteta – (1) jačanja uloge Ministarstva obrane pri izradi strategije obrane te raspodjeli sredstava, (2) osiguranja vojnog osoblja i njihovih prava, (3) širenja međunarodnih savezništava i partnerstava, te (4) razvoja vojne industrije u samoj Ukrajini.
O svojim namjerama Umerov je 11. rujna po prvi put razgovarao s američkim ministrom obrane Lloydom Austinom, a onda u četvrtak 14. rujna i s glavnim tajnikom NATO saveza Jensom Stoltenbergom. Konačno, jučer u ponedjeljak 18. rujna (dan prije odlaska u Njemačku na svoj prvi „Ramstein format“) – Umerov je postigao i da Kabinet ministara Ukrajine donese odluke o smjeni sedam od ukupno osam dosadašnjih zamjenika ministra obrane (osim generala i prvog zamjenika Oleksandra Pavljuka, koji je ostao u Kijevu „čuvati utvrdu“ dok se Umerov danas otputio u Njemačku). Za sada nije jasno koliko će temeljit zapravo biti taj njegov „novi start“ u Ministarstvu obrane Ukrajine, budući se nagađa da bi po povratku iz Njemačke Umerov ipak mogao ponovo imenovati na određene funkcije barem neke od bivših najbližih suradnika svog prethodnika Reznikova.
Vojna pomoć saveznika
Kao što je već tradicionalno, u danima pred sastanak „Ramstein formata“ eđu saveznicima Ukrajine zareda pojačano objavljivanje pojedinih oblika pomoći – budući da većina zemalja tu ne prati hrvatski pristup potpune konspirativnosti. Tako se Njemačka još nipošto nije odlučila za doniranje raketa dugog dometa Taurus, ali je ipak još prošlog tjedna objavila slanje dodatnih 20 oklopnjaka Marder 1A3, dodatna dva inženjerijska vozila Wisent, viličara, tegljača i sanitetskih vozila, kao i 3.000 granata kalibra 155 mm, 1,5 milijuna komada pješačkog streljiva te dronova (20 komada RQ-35 Heidrun) i opreme za borbu protiv njih. Uz to se 16. rujna najavilo i prebacivanje dodatnih 100 komada taktičkih dronova poduzeća Quantum Systems (kupljenih od gradskih vlasti Kijeva), te onda 18. rujna i formiranje dodatnog paketa pomoći vrijednog oko 400 milijuna eura. Ipak, ponešto su lošije odjeknule današnje vijesti da je Ukrajina prošloga tjedna bila prisiljena odbiti pošiljku od 10 tenkova Leopard 1A5 iz Njemačke – budući su ocijenjeni neispravnima, te im se pokazalo nužno u Poljskoj izvoditi određene dodatne radove prije stvarne predaje u ukrajinske ruke jednom kada nedostaci budu otklonjeni. Takvog posla zasigurno neće biti na dva inženjerijska oklopnjaka tipa K600 Rhino za borbeno razminiranje – koje je u svom idućem paketu pomoći za Ukrajinu 17. rujna najavila Južna Koreja, inače država prilično osjetljiva na približavanje Ruske Federacije i Sjeverne Koreje kojem se moglo svjedočiti tijekom zadnjih tjedan dana.
Dok se najavljeni novi paket vojne pomoći iz SAD tek iščekuje, već je jasno da službeni Washington radi na dodatnom pooštravanju nadzora nad trošenjem američkih novaca u Ukrajini – gdje bi do kraja rujna s radom u Kijevu trebao početi i posebni ured Visokog predstavnika za praćenje vojne pomoći pri veleposlanstvu SAD u Ukrajini, formacijski u sklopu strukture Glavnog inspektora američkog Pentagona. Ovaj novi i strogi sustav kontrole trebao bi smiriti prigovore pojedinih republikanskih zastupnika oko trošenja sredstava vojne pomoći SAD, koja je iznosom nedavno prešla 43 milijarde USD. Do tada ostaje činjenica da se američki ministar Austin u njemačkoj vojnoj bazi Ramstein danas i posebno zahvalio na pomoći Švedskoj – koja je uz razne donacije Ukrajini prošloga tjedna okončala i u svibnju ove godine najavljenu orijentacijsku obuku ukrajinskih pilota te tehničkog osoblja za korištenje borbenog aviona JAS 39 Gripen. Tim bi temeljem trebalo krenuti u razradu moguće šire zrakoplovne suradnje – budući da nema sumnje kako bi otporna konstrukcija te modularna priroda švedskih Gripena bila za Ukrajinu možda i bolje uporabljiva od nekih bitno šire spominjanih zapadnih borbenih aviona. No, za to vrijeme se i Belgija službeno pridružila međunarodnoj koaliciji za uvođenje aviona F-16 u Ukrajinu – najavljujući kako sudjelovanje u obuci ukrajinskih pilota, tako i slanje svoja dva F-16 u Dansku tijekom iduće godine, ne bi li i oni poslužili u planiranom sustavu obuke Ukrajinaca. Uz to, iz Bruxellesa se najavilo i skoro slanje u Ukrajinu još 10 rashodovanih oklopnjaka M113, koje se za tu priliku popravilo i priredilo za intenzivno korištenje. Njima će se uskoro iz Danske pa za Ukrajinu pridružiti još i dodatnih 30 tenkova Leopard 1 i 15 tenkova T-72, kako je u bazi Ramstein danas najavio danski ministar obrane.
Slično je s pripremama 50 kamiona na gusjenicama tipa NM199, koje je danas za Ukrajinu najavila donirati Kraljevina Norveška, ne bi li tako pomogla tijek vojnih operacija u doba lošeg vremena i dubokog blata koje se očekuje ove jeseni. Ponešto će direktnije uporabiva biti pomoć iz Kanade – države koja je najavila svoje uključivanje u ljetos uspostavljeni britanski program interventne nabave protuzračnih sustava za obranu Ukrajine. Ovdje vlasti iz Ottawe planiraju investirati oko 33 milijuna kanadskih dolara za pribavljanje oružja kratkog i srednjeg dometa za protuzračnu obranu ukrajinske kritične infrastrukture. Inače, spomenuti iznos tek je dio šireg paketa vrijednog oko 500 milijuna kanadskih dolara objavljenog još u lipnju ove godine prilikom posjete kanadskog premijera Justina Trudeaua Kijevu.
Autor teksta je analitičar portala Obris.org koji i na Jutarnji.hr objavljuje vojne analize
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....