GENOMSKE INFORMACIJE

Velika međunarodna studija otkrila zanimljive stvari o prapovijesnim stanovnicima s područja Hrvatske

Znanstvenici su istražili DNK preko 800 osoba koje su živjele tijekom prapovijesti, a u istraživanju je sudjelovalo i 16 Hrvata

Ilustracija, pogled na Velebit s Paga

 Dalibor Brlek/Panthermedia/Profimedia

Ljudi koji su se doselili u južnu Britaniju između 1300. i 800. godine prije nove ere bili su odgovorni za otprilike polovicu genetskog porijekla kasnijih populacija, pokazala je velika međunarodna studija, u kojoj su sudjelovali i hrvatski znanstvenici, objavljena u časopisu Nature.

U najvećoj takvoj analizi objavljenoj do danas znanstvenici su istražili DNK preko 800 osoba koje su živjele tijekom prapovijesti. Globalna studija koju su vodili znanstvenici sa Sveučilišta u Yorku u Velikoj Britaniji, Harvard Medical School iz SAD-a i Sveučilišta u Beču pokazuje da se, kombinirajući drevnu DNK i arheološke dokaze, umjesto nasilne invazije ili jednog migratornog događaja, genetska struktura stanovništva Britanije promijenila kroz trajne kontakte između britanskog otočja i kontinentalne Europe tijekom nekoliko stoljeća, poput kretanja trgovaca, sklapanja brakova i selidbe manjih obiteljskih grupa. Istraživači kažu kako se podrijetlo ovih migranata još ne može sa sigurnošću utvrditi, ali je najvjerojatnije da su došli iz zajednica u i oko današnje Francuske.

Srednje i kasno brončano doba bilo je vrijeme kada su se naseljene zemljoradničke zajednice proširile krajolicima južne Britanije, a razvijeni su opsežni trgovački putovi koji su omogućili transport metalnih ruda za proizvodnju bronce. Te su nove mreže povezivale brojne regije diljem Europe, što se vidi iz širenja brončanih predmeta i sirovina.

- Iako se do sada pretpostavljalo da je mobilnost na velike udaljenosti tijekom prapovijesti bila ograničena na nekoliko pojedinaca, kao što su trgovci ili male skupine ratnika, novi genetski dokazi pokazuju da je znatan dio populacije bio podložan različitim migracijama i seljenju, bez obzira na njihov društveni status - rekao je vodeći arheolog studije, profesor Ian Armit, sa Sveučilišta u Yorku.

Neočekivani nalaz ove studije je i veliko povećanje učestalosti alela odgovornih za perzistenciju laktaze (genetska prilagodba koja je ljudima omogućila probavu mliječnih proizvoda) u populacijama brončanog doba u Britaniji u odnosu na kontinentalnu Europu.

Iako novi DNK dokazi bacaju najviše svjetla na britansko otočje, podaci također ukazuju na kretanje stanovništva između različitih dijelova kontinentalne Europe, potvrđujući ono što su arheolozi dugo sumnjali – da je kasno brončano doba bilo razdoblje intenzivnih i trajnih kontakata između mnogih raznolikih zajednica. Ono što je posebno zanimljivo jest da je u sklopu navedene studije sudjelovalo i 16 hrvatskih znanstvenika i stručnjaka iz brojnih znanstvenih institucija, muzeja, sveučilišta i privatnih arheoloških tvrtki. U samoj studiji obrađene su i genomske informacije iz 12 prapovijesnih nalazišta s područja Hrvatske čime se bitno obogaćuje naše znanje o prapovijesnim stanovnicima naših područja i njihovim kontaktima s ostalim dijelovima Europe.

- Što se tiče sudjelovanja hrvatskih antropologa/arheologa, oni su u istraživanju bili zaduženi za sakupljanje, dataciju i kontekstualizaciju prapovijesnih ukopa s naših područja. S više od 20 uzoraka prostor Hrvatske je jedno od najzastupljenijih područja u ovom istraživanju iz područja kontinentalne Europe. Naši podaci služili su kao usporedba sličnim informacijama za područje britanskih otoka, a istovrsni podaci uzeti su iz drugih dijelova srednje Europe, primjerice Mađarske i Češke - rekao nam je dr. Mario Novak, viši znanstveni suradnik Instituta za antropologiju u Zagrebu i jedan od autora studije.

- Posebna zanimljivost ovog istraživanja jest u tome da su dobivene genomske informacije pokazale kontinuitet stanovništva na području današnje Hrvatske od ranog brončanog doba pa sve do željeznog doba, tj. tijekom kasnijih razdoblja prapovijesti nakon indoeuropskih seoba. Ovi podaci pokazuju da tzv. "ilirske" populacije s područja današnje Hrvatske imaju vrlo sličnu genetičku komponentu, a razlike koje se javljaju tijekom željeznog doba između "plemena" Delmata, Liburna, Japoda, itd. su prvenstveno kulturološke, ali ne i biološke. Također, zanimljivo se da adaptacija na mlijeko na području Hrvatske, kao i u čitavoj kontinentalnoj Europi, javlja u mnogo kasnije i u mnogo manjoj mjeri nego na području Britanije - naglasio je Mario Novak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 21:50