Je li eksplozija kojom je uništena cijev plinovoda u Baltičkom moru ratni zločin? Ili je njemačko-ruski plinovod bio legitimna vojna meta za Ukrajince nakon što je Rusija izvela otvorenu agresiju u veljači 2022?. Pred sudom u Hamburgu u srijedu je počelo suđenje Ukrajincu Serhiju K., bivšem vojnom specijalcu optuženom za diverziju u kojoj su uništene tri od četiri cijevi plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 na dnu Baltičkog mora u jesen 2022. Talijanski karabinjeri u kolovozu su u turističkom mjestu Misano Adriatico uhitili Serhija K. Od izručenja Njemačkoj on je u pritvoru u Hamburgu.
Njegov suoptuženik Volodimir Š. uhićen je u Hrvatskoj i Njemačka traži njegovo izručenje. Njemačka mu želi odvojeno suditi. Tužiteljstvo smatra da je bio jedan od ronilaca koji su postavili eksploziv na naftovode. Njemački istražitelji prvo su ga locirali u Poljskoj, ali su ga poljske vlasti očito upozorile pa je pobjegao, piše Spiegel. U automobilu ukrajinskog vojnog atašea u Varšavi napustio je Poljsku.
Kad se vratio u Poljsku, uhićen je u jesen 2025., ali ga je sud oslobodio ustvrdivši da je plinovod legitmni vojni cilj. Ovog je ljeta uhićen u Puli: navodno je tamo radio kao konzultant na holivudskom filmu, piše Spiegel: u filmu o dizanju u zrak cjevovoda Sjeverni tok. Kako bi izbjegao izručenje Njemačkoj, zatražio je azil u Hrvatskoj, piše njemački list. Tvrdi da je u Njemačkoj politički progonjen.
Komandosi na jedrilici
U optužnici od 136 stranica njemački glavni tužitelj Jens Rommel sumnjiči Serhija K. za umiješanost u eksploziju plinovoda Sjeverni tok u rujnu 2022. Istražitelji vjeruju da je bio vođa jedinice komandosa koja je postavila eksploziv na cijevi plinovoda na dnu Baltičkog mora i detonirala ga. Prema optužnici, riječ je o ratnom zločinu, jer su napadnuti Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 civilni ciljevi zaštićeni međunarodnim humanitarnim pravom, prenosi Spiegel. Serhij K. i njegovi sudionici u toj akciji bili su svjesni da plinovodi nisu legitimne mete, navodi se u optužnici tužiteljstva u Karlsruheu.
U operaciji ukrajinskih specijalaca 26. rujna 2022. u podmetnutim eksplozijama uništena su tri od četiri cjevovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2. Prema Spiegelovoj istrazi, diverziju je izveo tim od nekoliko ronilaca i nekoliko pripadnika ukrajinskih specijalnih snaga na unajmljenoj jedrilici Andromeda, kojom su isplovili iz Rostock-Warnemündea. Na cjevovode na morskom dnu ronioci su postavili bombe s vojnim eksplozivom heksogenom i oktogenom. Vjeruje se da je glavni organizator sabotaže Roman Červinski, zapovjednik specijalnih snaga u Ukrajini koji nije dostupan njemačkom sudu.
Suđenje bi trebalo dati odgovor na pitanje jesu li ukrajinske vlasti dale nalog za uništenje rusko-njemačkog plinovoda. Prema njemačkom državnom odvjetništvu, ukrajinske vlasti znale su za napad ili su ga usmjerile. Suđenje ima veliki utjecaj na njemačku politiku. I prije početka suđenja krajnje desni AfD tražio je da Njemačka prestane pomagati Ukrajini i da čak zatraži odštetu od Ukrajine. AfD je iskoristio nedavnu pobjedu na pokrajinskim izborima u Saskoj-Anhaltu: na zahtjev AfD-a i Saveza Sahra Wagenknecht (BSW), pokrajinski parlament te njemačke savezne države u srijedu je raspravljao o ukidanju njemačke pomoći Ukrajini. Rasprava nema konkretan učinak, ali ima medijski.
Obrana Europe
Očekivano je da će AfD koristiti suđenje u Hamburgu u svoju političku korist, izvještava Tagesschau. "AfD i BSW koriste svaku priliku za stvaranje prividnih skandala kako bi pokrenuli pitanje pomoći Ukrajini", kaže zastupnica Zelenih Deborah Düring. Prošlog tjedna, kad je kancelar Friedrich Merz putovao u Ukrajinu, AfD je u Bundestagu pokrenuo pitanje daljnje pomoći Ukrajini. AfD tvrdi da je taj novac hitno potreban Njemačkoj: za škole, za infrastrukturu, kako bi se ublažilo opterećenje fondova socijalne skrbi. Sabotaža u Baltičkom moru za AfD je argument protiv nastavka pomoći Ukrajini: njemački novac, ističe stranka krajnje desnice, ne bi smjela ići u zemlju koja je prouzročila znatnu ekonomsku štetu Njemačkoj dizanjem u zrak plinovoda Sjeverni tok.
Vlasnici plinovoda su Njemačka i Rusija, a postrojenjem je upravljao Gazsprom, ruska državna naftna kompanija. AfD i BSW ne samo da se zalažu za obustavu pomoći Ukrajini, već i za odštetu i kaznene mjere zbog rušenja plinovoda. Kako ističe političar AfD-a Markus Frohnmaier, njemačka vlada uvela je sankcije Rusiji nakon što je otkriven neuspjeli napad dronom na zračnu luku Leipzig. Zastupnik SPD-a Daniel Baldy upozorava pak kako ruski predsjednik ponavlja da to nije samo rat protiv Ukrajine, nego protiv "zapadnog načina života". "Ako sada odbijemo podršku Ukrajini, to ide na ruku samo jednoj osobi, a to je Vladimir Putin", ističe socijaldemokrat.
Zaustavljanje pomoći Ukrajini samo bi pomoglo Rusiji da pobijedi, upozorava on. Političarka Zelene stranke Deborah Düring vjeruje da bi prekid njemačke pomoći Ukrajini potaknuo Putina da nastavi svoje aktivnosti drugdje, što bi dovelo do novih ratova, neizvjesnosti i veće nestabilnosti u Europi.
Poruka javnosti
To što su AfD i BSW uspjeli osvojiti brojne birače na nedavnim pokrajinskim izborima svojim pozivima na drugačiju politiku prema Ukrajini i Rusiji upozorenje je vladajućima koliko je velika potreba da se javnosti objasni njemačka politika prema Ukrajini, ističe političarka Zelenih. Čini se da je to prepoznao kancelar Friedrich Merz.
Nedavno je o tome govorio nijansiranije i detaljnije nego ranije. Osvrnuo se na optužbu da njemačka pomoć Ukrajini ide na štetu prosperiteta u Njemačkoj. "Moj odgovor je: naša podrška Ukrajini nije sama sebi cilj." Riječ je o sigurnosti Njemačke. I Europe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....