Kazahstan je trenutno zarobljen u jednoj od najturbulentnijih regija svijeta. Kroz jedan prozor možemo vidjeti burni sukob između Rusije i Ukrajine. Kroz drugi prozor pažljivo promatramo krhku situaciju u sjevernom Afganistanu. Osim toga, kao i u svakoj drugoj zemlji u Euroaziji, promet koji danas prolazi pored naših ograda uključuje globalnu gospodarsku krizu, klimatske promjene i još mnogo toga. Unatoč izazovnom vremenu, naš predsjednik, Kassym-Jomart Tokayev, ustrajno je izlagao vanjsku politiku Kazahstana na temeljnim načelima Povelje UN-a i temeljnih normi međunarodnog prava: suverena jednakost država, teritorijalni integritet država i miran suživot između država. Na temelju tih načela Tokayev je ukazao na važnost borbe protiv tri glavna zla - terorizma, ekstremizma i separatizma. Vjerujemo da bi to trebao biti prioritet prvog stupnja za sve nacije.
Nova vizija Kazahstana
Kazahstan je oduvijek bio most između Istoka i Zapada, ležeći u srcu Puta svile. Imamo 7600 kilometara dugu granicu s Rusijom, našim najvećim trgovinskim partnerom desetljećima, i 1800 kilometara dugu granicu s Kinom, dugogodišnjim saveznikom Kazahstana, kao i opsežne političke i trgovačke veze s Europom, SAD-om i ostatak svijeta. Kroz našu povijest, a posebno od osamostaljenja 1991. godine, uvijek smo zastupali stav da se nesuglasicama sa susjedima mora pristupati miroljubivo, u produktivnoj komunikaciji i međusobnom povjerenju.
Ali to je samo jedna strana vizije predsjednika Tokayeva za moderni Kazahstan. On smatra da su načela otvorenosti, tolerancije i suradnje jednako vrijedna na međunarodnom planu kao i na domaćem planu. Doista, taj je duh definirao put povijesnih unutarnjih demokratskih reformi u mojoj zemlji tijekom posljednjih osam mjeseci. Vlada već provodi sveobuhvatne promjene za pravedniji Kazahstan u našoj devetoj po veličini zemlji na svijetu.
Dramatični koraci imaju za cilj ograničiti predsjednikove ovlasti, decentralizirati donošenje odluka, ojačati parlament, pravosuđe i guvernere okruga te osigurati jednake mogućnosti za svakog građanina. Praktički preoblikujemo naš politički sustav, ostavljajući za sobom "superpredsjednički" model i zamjenjujući ga normativnom predsjedničkom demokracijom, temeljenom na snažnom neovisnom parlamentu i odgovornoj vladi. Promjene iskorjenjuju monopole, kako u gospodarstvu tako i u politici, te jačaju srednju klasu, mala poduzeća i radnike.
Kraj korupcije
Stali smo na kraj “institucionaliziranom nepotizmu” koji je bio plodno tlo za bujanje korupcije. Predsjednikovi bliski rođaci više ne mogu obnašati visoke funkcije u vladi i kvazi- javnom sektoru. To znači da jačamo civilno društvo i unapređujemo slobode i ljudska prava. Na strateškoj razini, ustavne izmjene – koje je narod Kazahstana odobrio na nacionalnom referendumu 5. lipnja – trebaju osigurati dugoročni prosperitet države i slobodu naroda.
Kao takav, uskoro se očekuje ulazak novih političkih stranaka u demokratsko natjecanje u Kazahstanu, uz drastično smanjenje prepreka za osnivanje novih političkih stranaka. Mijenja se i pravosudni sustav Kazahstana, prije svega uspostavom novog ustavnog vrhovnog suda od siječnja 2023. Status povjerenika za ljudska prava (ombudsmana) ojačan je na razini Ustava. Dobit će imunitet i jamstva autonomije te neće biti odgovorni vladinim agencijama i dužnosnicima. Sve agencije za provođenje zakona su temeljito reformirane, uz nultu toleranciju na mučenje. Smrtna kazna je ukinuta. U krajnjoj liniji, provedba ovih reformi predstavlja ništa manje od demokratizacije, decentralizacije i modernizacije Kazahstana, što završava s neviđenim poticajem za kodifikaciju građanskih prava, sloboda i transparentne konkurentnosti u cijeloj zemlji.
Nakon referenduma izbori
Značajan dio izgradnje povjerenja je pokazati da vlada sluša ljude, i doista, čuli smo pritužbe naših ljudi jasno i glasno. Zbog toga je predsjednik Tokayev raspisao referendum o 33 demokratska amandmana na naš ustav, glasovanje koje je potvrdilo više od 77% građana (odziv je bio 68%). Iz istog razloga, prijevremeni predsjednički izbori zakazani su za 20. studenoga, na jednokratni 7- godišnji mandat bez mogućnosti reizbora. Predsjednički izbori 2022. najraznovrsniji su u povijesti naše nacije. Natječe se šest kandidata s različitim političkim stavovima, uključujući dvije žene koje se prvi put natječu za predsjednicu Kazahstana, kao i muške predstavnike oporbe. Ovaj opsežan izbor biračkog tijela važan je korak u tekućem demokratskom razvoju Kazahstana. On sakuplja Tokayevljeve različite korake za osiguranje rodne ravnopravnosti i promicanje uloge žena u poslovanju, vladi i politici. Sada smo svjedoci plodova tih napora.
Profesionalna promatračka misija Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri OESS-u (ODIHR), Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, pomoći će Središnjem povjerenstvu za predsjedničke izbore Kazahstana u praćenju predstojećih izbora. Promatračka misija ODIHR/OESS-a sastojat će se od 30 dugoročnih i 300 kratkoročnih promatrača. Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Kazahstana akreditiralo je 641 promatrača iz 10 međunarodnih organizacija i 35 stranih država. Posebna pozornost posvećena je izbornim pravima osoba s invaliditetom. Radeći s međunarodnim stručnjacima kako bismo osigurali sve zakonite aspekte, uključujući potpunu transparentnost, veselimo se izborima koji su prava proslava demokracije.
Predsjednik Tokayev sažeo je potencijalne pozitivne strane koje proizlaze iz trenutne prilike bez presedana u našem srednjoazijskom postsovjetskom dijelu svijeta. „Baš kao što se bavimo pitanjima pravedne raspodjele, nacionalnog razvoja i ekonomske diversifikacije kroz veću otvorenost i decentralizaciju moći u Kazahstanu, moramo također raditi zajedno na međunarodnoj razini kako bismo odgovorili na izazove klimatskih promjena, sigurnosti hrane i sigurnosti energije. Kazahstan može i hoće igrati ulogu u rješavanju svih ovih globalnih problema”.
Kazahstan i Hrvatska
S gospodarske perspektive, naša vlada također ubrzano poboljšava investicijsku klimu u Kazahstanu, čineći ga vodećim odredištem za ulaganja u Srednjoj Aziji. Taj će put rasti i ubrzati se odmah nakon inauguracije nadolazećeg predsjednika izabranog 20. studenog. Ta je dobra vijest i više nego relevantna za Hrvatsku. Kazahstan i Hrvatska nalaze se na povijesnoj ruti Velikog puta svile koji je stoljećima povezivao Europu i Aziju. Obje države trebaju obnoviti prometnu i tranzitnu suradnju i stvoriti bilateralnu formulu u kojoj svi pobjeđuju, koristeći naše pogodnosti i prednosti. Široki su izgledi za suradnju u područjima energetike, strojarstva, poljoprivrede, farmacije, turizma, sporta, zdravstva i pomorske infrastrukture.
Prema kazahstanskim statistikama, naš bilateralni trgovinski promet udvostručio se 2021. i dosegnuo 680 milijuna dolara. Riječ je o najvećoj međusobnoj robnoj razmjeni u cjelokupnoj povijesti kazahstansko-hrvatske suradnje. U Kazahstanu uspješno posluje više od dvadeset hrvatskih tvrtki u području građevinarstva, zdravstva, IT tehnologija, trgovine i usluga. Uskoro očekujemo početak rada Međuvladine komisije za gospodarsku suradnju Kazahstana i Hrvatske. Tijekom posljednje 31 godine, narod Kazahstana stvorio je stabilno, prosperitetno i uključivo društvo. Ostvarivanjem naših demokratskih prava 20. studenoga, kroz nacionalno glasovanje za novoizabranog čelnika države, ponovno ćemo pokrenuti politički sustav u Kazahstanu i potaknuti demokratski proces.
Nakon što bude izabran novi predsjednik, istovremeno ćemo nastaviti s provedbom unutarnjih demokratskih reformi i razvijati moderno konkurentno gospodarstvo, za dobrobit naših ljudi. Jačanje i širenje naših toplih veza s Hrvatskom svakako će biti dio kazahstanske vanjske politike, s obzirom na snažne temelje koje smo već izgradili.