‘ŽIVIMO U STRAHU‘

Val masakara u zemlji kojom su nekad harale gerile i karteli, mnogi se boje da je to tek početak

Ove godine u Kolumbiji se dogodilo 46 masakara, koji se definiraju kao ubojstvo troje ili više ljudi u jednom ubojitom pohodu
Kolumbijska policija
 Raul ARBOLEDA/AFP

Val nasilja i krvavih masakara u kojima je ubijeno već više desetaka ljudi u Kolumbiji, izazvao je bojazan da ta južnoamerička zemlja nije uspjela okrenuti novu stranicu nakon više desetljeća dugog građanskog rata, piše Guardian.

U posljednjem incidentu u utorak, na cesti u blizini gradića Ocañe na granici s Venezuelom, pronađena su tijela trojice mlađih muškaraca.

To je ukupno sedmi masakr u samo dva tjedna. U valu nasilja koji je zahvatio zemlju ubijeno je najmanje 39 osoba.

U subotu je u Tumacu, luci u blizini granice s Ekvadorom, ubijeno šest ljudi, i to samo dan nakon što je guverner te provincije upozorio da regija upada u 'stanje anarhije'. Tog istog dana, troje ljudi je ubijeno u blizini Medellína, drugog najvećeg kolumbijskog grada, dok je još troje ubijeno u gradu Arauci na istoku zemlje.

Ove godine u Kolumbiji se dogodilo 46 masakara, koji se definiraju kao ubojstvo troje ili više ljudi u jednom ubojitom pohodu, objavio je Indepaz, organizacija koja motri lokalne konflikte.

Stalni strah

'Živimo u stalnom strahu', rekao je nakon ubojstva u Ocañi jedan dužnosnik lokalne uprave koji je želio ostati anoniman. 'Mogu nas ubiti u bilo kojem trenutku, a vlada čini jako malo da nas zaštiti.'

Mirovni sporazum iz 2016. godine s najvećom pobunjeničkom grupom, Revolucionarnim oružanim snagama Kolumbije (FARC), formalno je okončao višedesetljetni građanski rat u kojem je poginulo više od 260.000 ljudi, a iz domova je protjerano njih više od sedam milijuna.

Sporazum je trebao donijeti sigurnost i razvoj najsiromašnijoj regiji Kolumbije, no bez nekog uspjeha jer su se disidenti FARC-a nastavili boriti za uspostavu kontrole nad teritorijem s ljevičarskom grupom Nacionalna vojska oslobođenja, raznim desničarskim grupama, narkokartelima i kolumbijskom vojskom.

Valom nasilja naročito su pogođeni aktivisti za ljudska prava čijih je više od stotinu članova ubijeno, a pandemija koronavirusa dodatno je potaknula naoružane grupe da provode kontrolu. Prema podacima tamošnjeg sveučilišta, najmanje 30 ljudi je ubijeno jer su prekršili odredbu o karanteni.

Kriv je predsjednik?

Neovisni promatrači kažu da predsjednik Iván Duque – koji je tu funkciju preuzeo prije dvije godine i inače je skeptičan prema mirovnom dogovoru – nije učinio dovoljno da osigura njegovu implementaciju.

'Vlada nije uspjela slijediti put zacrtan mirovnim sporazumom', rekao je Sergio Guzmán, ravnatelj organizacije za procjenu sigurnosnih rizika. 'Ukoliko se to ne promijeni i ako ne vidimo stvaran razvoj, a ne tek vojnu intervenciju, ova ubijanja će se nastaviti.'

Duque za nedavni masakr krivi bande krijumčara droge te je naložio vojsci da bude neumoljiva u svojem odgovoru. U subotu je oštro kritiziran kad se činilo da nastoji umanjiti masakre nazivajući ih 'kolektivnim ubojstvima'.

I dok se najnoviji val nasilja uspoređuje s onim s kraja devedesetih – kad su ubojstva i masakri bili gotovo uobičajeni – analitičari kažu da je dinamika trenutnih obračuna mnogo kompliciranija.

'U prošlosti ste imali ideološke crte i motive, a sada imate fragmentirane grupe sa zasebnim ciljevima', kaže Gimena Sánchez iz Ureda za Latinsku Ameriku u Washingtonu. 'Ako ne vidimo radikalnu promjenu Duqueove politike, kao i promjenu u ponašanju ekonomskih elita, stvari će se dodatno pogoršavati.'

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 07:23