TERMOELEKTRANE UBOJICE

Uznemirujuće otkriće: Na Zapadnom Balkanu zbog zagađenja zraka u tri godine umrlo 19.000 ljudi

General Electric i Siemens odustali su od od termoelektrane na ugljen u Tuzli, ali Kinezi kažu da će sve napraviti sami
Termoelektrana u Tuzli


 
 Danijel Soldo/Cropix

Zagađenje zraka iz termoelektrana koje koriste ugljen prouzročilo je 19.000 smrtnih slučajeva u posljednje tri godine u zemljama Zapadnog Balkana, otkrilo je izvješće koje su u utorak objavili CEE Bankwatch Network i Centra za istraživanje energije i čistog zraka.

Izvješće donosi neočekivan zaključak. Dok je u cijelom svijetu u prošloj godini, zbog smanjenja ekonomskih aktivnosti izazvanih pandemijom, došlo do smanjenja emisije opasnih plinova, na Zapadnom Balkanu se dogodilo suprotno, došlo je do povećanja. Termoelektrane su 2018. i 2019. godine ispuštale oko šest puta više sumpor dioksida (SO2) od dopuštenog, a 2020. godine 6,4 puta više.

Zdravstvene analize potvrđuju, navodi izvješće, da je od 2018. do 2020. godine, ukupna emisija plinova iz termoelektrana na ugljen izazvala 19.000 smrtnih slučajeva. Većina umrlih je u članicama EU-a, 10.800, a 6500 na Zapadnom Balkanu. Zdravstveni troškovi koje su izazvale termoelektrane procjenjuju se između 6 i 12 milijardi eura. Među posljedicama zagađenja je rađanje djece premale težine, kronični bronhitis, simptomi astme te bolničko liječenje kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.

Razmjere problema rasvjetljava sljedeći podatak: na Zapadnom Balkanu na ugljen radi 18 termoelektrana, a u EU 221. Tih 18 u atmosferu šalju dva i po puta više sumpor dioksida nego sve ostale u EU. Srbija proizvodi jednaku količinu zagađenja kao cijela EU, stoji u izvješću.

U takvim se okolnostima vodi nova rasprava u Federaciji BiH o širenju termoelektrane u Tuzli. Koja koristi ugljen. Obrazloženje investicije u Tuzli bilo je kako je nužno zamijeniti postojeće blokove termoelektrane temeljene na zastarjelim tehnologijama te ujedno proizvodnjom iz vlastitih izvora osigurati energetsku neovisnost BiH. Pri čemu se koristi ugljen koji se kopa u BiH rudnicima.

Kineske tvrtke China Gezhouba Group Company (CGGC) i China Energy Engineering Group (GEDI), koje su 2014. godine sklopile ugovor s Elektroprivredom BiH o gradnji novog bloka termoelektrane u Tuzli kreditom iza kojega bi stajala kineska vlada, priopćile su da ne odustaju od projekta iako je sudjelovanje otkazao američki General Electric (GE) koji je trebao izraditi i projektirati ključni dio opreme, a to je naknadno učinio i njemački Siemens, prenosi Hina.

Američka tvrtka trebala je izraditi kotao i generator parne turbine no GE je u rujnu prošle godine najavio kako se namjerava povući s energetskog tržišta ugljena i to zbog globalnog trenda postupnog ukidanja proizvodnje takve energije. Kinezi su potom tražili alternativu u Siemensu koji ih je odbio

Investicija u Tuzli procijenjena je na 1,5 milijardi konvertibilnih maraka odnosno oko 767 milijuna eura, no odluka GE o povlačenju iz zajedničkog posla s Kinezima cijeli je projekt dovela u pitanje, a u tome su udjela imala i sve glasnija upozorenja europske Energetske zajednice i udruga koje se bave zaštitom okoliša. Oni smatraju da bi investiranje u energiju temeljenu na ugljenu bilo ne samo štetno po okoliš nego i neisplativo, jer će BiH morati plaćati penale zbog emisije CO2 pa bi i struja koju bi eventualno izvozili bila preskupa. Osim toga, postoji i obveza prema EU o limitiranju štetnih plinova, ali u posljednje dvije godine se zemlje Zapadnog Balkanu sve manje pridržavaju tog dogovora.

Kina nikako ne želi izgubiti posao u kojem bi njezine tvrtke za njihov novaca izvele projekt, a zatim bi ostvarivale profit na račun kredita. Kineske tvrtke sada nude da se nastavi realizacija projekta, a da opremu umjesto američkog General Electrica odnosno Siemensa izrade i isporuče tvrtke Shanghai Boiler Works i Shanghai Electric Group. "Nadamo se da će Elektroprivreda BiH i vlasti Federacije BiH prihvatiti alternativni prijedlog kako bi izgradnja Bloka 7 mogla započeti što je prije moguće, budući da je ovaj projekt ključan za stabilnost proizvodnje električne energije u BiH", navele su kineske tvrtke u zajedničkom priopćenju.

Izmjene ugovora iz 2014. godine morao bi odobriti parlament Federacije BiH a očekuje se kako će se o tome raspravljati na nekoj od prvih sjednica nakon ljetne stanke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:30